Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je kazao da su u Vladi iščitali poruke koje su stigle sa slovenske strane u vezi Ljubljanske banke i da će i dalje štititi hrvatske interese.

Na upit novinara prije početka sjednice Vlade, trebaju li se štediše Ljubljanske banke brinuti zbog najnovijeg razvoja događaja ili je to samo stvar banaka koje se međusobno tuže, ministar Marić kazao je da se radi o ovom drugom.

Istaknuo je da se štediše ne bi trebale brinuti.

“Iščitali smo te poruke koje su stigle sa slovenske strane i, naravno, uvijek činimo sve da branimo i štitimo naše interese, i sigurno ćemo na tom tragu i ostati”, izjavio je Marić.

Slovenska Vlada u utorak je priopćila da ne postoji obveza Slovenije prema isplati prenesene devizne štednje hrvatskih štediša u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, te da je pravorijek hrvatskog Vrhovnog suda prema kojemu je Nova Ljubljanska banka solidarno odgovorna za neisplaćenu staru deviznu štednju kao univerzalni pravni slijednik (stare) Ljubljanske banke, pravna pogreška.

Slovenska Vlada priopćenje je izdala objašnjavajući zašto je odbila izdati garanciju potencijalnim kupcima dionica NLB-a da ih mogući negativni ishod u tužbama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb neće pogoditi, jer će taj rizik preko svog fonda preuzeti Slovenija kao 100-postotni vlasnik najveće slovenske banke.

U opširnoj elaboraciji o problematici stare devizne štednje u bivšoj SFRJ, slovenska vlada u priopćenju navodi da se 1991. godine s raspadom Jugoslavije srušio i njen bankarski sustav te da je za deviznu štednju jamčila nekadašnja Narodna banka Jugoslavije, pa bi tu problematiku trebalo riješiti sukcesijskim pregovorima.

Slovenija je, kako se tvrdi, prilikom osamostaljenja jamčila za isplatu devizne štednje štediša na svom teritoriju i nije mijenjala status podružnica Ljubljanske banke u ostalim sljednicama (Jugoslavije) dok je Hrvatska isplatu devizne štednje vezivala uz državljanstvo zbog čega je po mišljenju slovenske vlade i nastao problem “prenesene devizne štednje” zbog koje je na hrvatskim sudovima u tijeku više desetaka postupaka u tužbama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb protiv Slovenije, stare Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke.

One međutim, tvrdi se u priopćenju, nemaju nikakvih obveza prema starim štedišama Ljubljanske banke Zagreb, jer su njihova potraživanja ostala u staroj Ljubljanskoj banci koja je ugašena, dok je Slovenija 1994. godine, da bi zaštitila svoje interese, osnovala Novu Ljubljansku banku (NLB) koja je sada u postupku privatizacije.

Presuda Europskog suda za ljudska prava prema kojoj Slovenija isplaćuje štediše u Hrvatskoj i BiH ne odnosi se na prenesenu štednju, a stajalište hrvatskog Vrhovnog suda da je NLB univerzalni pravni nasljednik – na temelju kojega se nastavljaju postupci u tužbama protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima, je pogrešno i predstavlja “pravnu zabludu”, što su utvrdili i neki sudovi u inozemstvu, tvrdi se u priopćenju slovenske vlade.

Isto tako, navodi se kako su Slovenija i Hrvatska riješile problem prenesene devizne štednje Ljubljanske banke sporazumom iz Mokrica, što su ga pred ulazak Hrvatske u EU 2013. godine potpisali tadašnji premijeri dviju država Janez Janša i Zoran Milanović, ali da ga se Hrvatska nije držala.

Riječ je o poznatoj razlici u interpretaciji tog sporazuma, jer Slovenija tvrdi da je njime određen prekid svih postupaka protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima i prebacivanje problema u sukcesijski paket, dok je više puta ponovljeno stajalište više hrvatskih vlada da je sporazumom dogovoren zastoj (“stay” u engleskom tekstu sporazuma iz Mokrica) te predviđeno da za takav zastoj dopuštenje prema hrvatskom zakonu dadu i Slovenija, odnosno Ljubljanska banka, što se do sada nije dogodilo, pa se sudski postupci u tužbama protiv Ljubljanske banke za sada nastavljaju.

Prema informaciji iz priopćenja slovenske vlade, u Hrvatskoj je pokrenuto 27 sudskih postupaka u kojima PBZ i Zagrebačka banka tuže Ljubljansku banku i traže povrat prenesenog dijela štednih deviznih depozita koji su štedišama isplaćeni u Hrvatskoj iz javnih sredstava, a trenutno ih je  tijeku 15, jer su neki  slučajevi pred pojedinim sudovima objedinjeni. Ti su slučajevi u različitim fazama postupka i o njima se odlučuje na više razina, a dva slučaja razmatra hrvatski Ustavni sud.

Ukupni iznos glavnice stare devizne prenesene štednje, odnosno tužbenih zahtjeva Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke iznosi 172,2 milijuna eura, ali zbog dugotrajnog postupka zatezne kamate već sada prelaze iznos glavnice, objavila je u priopćenju na svojim internet stranicama slovenska vlada.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Tomislav PAVLEK
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.