ZDRAVKO MARIĆ: “Kriza će biti teža od one iz 2008. godine, ali ju Hrvatska dočekuje puno spremnija”

Vlada je donijela Nacionalni program reformi 2020. i prateći Program konvergencije za 2020. i 2021. godinu.

Ovoi je četvrti po redu Nacionalni program reformi ima 10 reformskih prioriteta te 25 mjera. Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da razini 2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto.

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je mjere Nacionalnog programa reformi.

“Iz 2019. godine finaliziramo program, u smislu izvršenja. Imat ćemo 25 mjera ekonomske politike. Važna je provedba i implementacija”, rekao je ministar Marić i dodao da program konvergencije ima tri ključna područja – međunarodno okruženje i Covid, pogled na Hrvatsku i makroekonomske projekcije i fiskalne projekcije.

“Vjerojatno je da će ova kriza biti teža od one 2008. godine. Sve zemlje će osjetiti posljedice, ali izgledan je snažni inicijalni oporavak. Izgledno je da se većina zemalja odvojila od idealnog oblika slova V, oblika krivulje recesije s minimalnim gubitkom autputa”, rekao je Marić dodavši da Hrvatska ovu krizu dočekuje puno spremnija.

“Za iduću godinu procjena rasta je 6,1 posto. U ovom trenutku jedino što raste je državna potrošnja, sve ostalo je u padu”, kazao je ministar financija na sjednici Vlade te poručio da očekuju i “Za iduću godinu procjena rasta je 6,1 posto. U ovom trenutku jedino što raste je državna potrošnja, sve ostalo je u padu”, kazao je. “Povećana su izdavanja za zdravstveni sustav, a uveli smo i mjere za pomoć poduzetnicima”, istaknup je Marić.

Također, očekuje da će se Hrvatska vratiti u zonu deflacije. “Pad potrošačkih cijena za 0,3 posto”, kazao je Marić te dodao da očekuju pad zaposlenosti od 3,3 posto.

Očekuje se deficit državnog proračuna od 6,8 posto BDP-a, odnosno gotovo 25 milijardi kuna na kraju godine, kazao je Marić. Iduće godine se očekuje deficit od 2,4 posto BDP-a.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu.

Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Komentiraj