ZDENKO ADROVIĆ: ‘Država svoj utjecaj na privatni sektor treba smanjiti’

Direktor Hrvatske udruge banaka u ekskluzivnom razgovoru za B&B analizira kako Hrvatska može dodatno ubrzati predviđeni rast gospodarstva od 5 do 6 posto, jesmo li spremni za uvođenje eura i predviđa kako će završiti tužbe banaka zbog slučaj ‘švicarac’

Sa Zdenkom Adrovićem, direktorom Hrvatske udruge banaka, razgovarali smo o perspektivama oporavka hrvatskog gospodarstva u svjetlu Nacionalnog plana oporavka ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Od toga je planom oporavka 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu, a četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti. U tome bi značajnu ulogu trebao imati i bankarski sektor u Hrvatskoj. Od 20 banaka u Hrvatskoj 11 ih je u stranom vlasništvu, a banke koje su dio bankarskih grupacija sa sjedištima u drugim zemljama članicama EU-a čine 90,3% ukupne aktive svih banaka u Hrvatskoj. U uvodu razgovora Adrović je naglasio da su upravo u tijeku pregovori s predstavnicima Vlade o načinu na koji će se komercijalne banke uključiti u taj razvojni projekt.

B&B: Pandemija covida-19 ostavila je posljedice na hrvatsko gospodarstvo koje je u 2020. godini zabilježilo jedan od najvećih padova u Europskoj uniji. Kakva su vaša predviđanja za 2021. i razdoblje koje je pred nama?

Nedavno objavljene prognoze Vlade i HNB-a prema našem sudu dobro pogađaju prevladavajuća očekivanja, što znači da je rast između 5 i 6% moguć ove godine uz malo ubrzanje i sljedeće godine. Naravno, pretpostavka je da se pandemija više neće vraćati onim intenzitetom kao prošle godine. EU fondovi su velika prilika za Hrvatsku koja doista može dovesti do nekoliko godina ubrzanog rasta ako će se europska sredstva pametno koristiti. Prije svega, potrebno je provesti reforme, ne samo kako bismo osigurali ta sredstva, nego da u razdoblju oporavka budemo snažni i bez svih nedostataka koji su se mogli već jasno vidjeti i prije kriznog razdoblja.

B&B: Koje su slabosti koje utječu na gospodarski rast u Hrvatskoj?

I dalje nas najviše usporava nerestrukturirani javni sektor. To obično označavamo eufemizmom “nedostatak reformi”. Svi bitni problemi poput razmjerno visokog poreznog i neporeznog opterećenja, parafiskalnih nameta i slično, proizlaze iz nerestrukturiranog javnog sektora. Država treba nastaviti unaprjeđivati svoje temeljne funkcije poput javnog obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, upravljanja infrastrukturom, a da bi to mogla raditi uspješno nužno je da smanji svoj utjecaj na privatni sektor i osigura kvalitetnu investicijsku klimu. Tu su veliki potencijali za povećanje investicija i razvoj tržišta kapitala koje je zanemareno dugi niz godina. Oživljavanjem tržišta kapitala stvorila bi se osnova za kapitalno jačanje rastućih kompanija i novi investicijski ciklus potreban privatnim investicijama, to je ono što nam u ovom trenutku najviše nedostaje. Također, to će omogućiti i bankama efikasnije financiranje i podržavanje kvalitetnih projekata koji osiguravaju gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u brzorastućim industrijama.

 

‘Najviše nas i dalje usporava nerestrukturirani javni sektor. Ono što nazivamo ‘nedostatak reformi”

 

B&B: Next Generation EU najveći su paket poticaja koji je EU dosad financirao iz proračuna, a Hrvatska će na temelju njih dobiti izdašna europska sredstva. Vlada RH usvojila je prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. u kojem je predstavila način na koji će se sredstva utrošiti. Koliko je plan kvalitetan? Može li pomoći hrvatskom gospodarstvu da se gospodarski oporavak pokrene brže i snažnije?

Vjerujem da će europska sredstva odigrati izuzetno važnu ulogu u gospodarskom oporavku Hrvatske. Razumijemo prigovore da je previše sredstava iz tog programa usmjereno prema javnom, a premalo prema privatnom sektoru, no tome treba dodati dvije stvari. Prvo, javnom sektoru doista treba veliko restrukturiranje i niz reformi. Ako se sredstva iz Next Generation fonda iskoriste za financiranje javnih reformi, od toga ćemo svi imati koristi. Dakle, pitanje je efikasnosti u izvedbi. Drugo, ne zaboravimo da i nakon Next Generation fonda ostaje oko 14 milijardi eura iz višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. Programiranje tih fondova tek počinje i to je velika prilika da se najveći dio tih sredstava usmjeri ka pokretanju privatnih ulaganja. Ako ćemo kvalitetno preraspodijeliti taj dio, uskoro će svi zaboraviti da je najveći dio Next Generation fonda usmjeren u javni sektor. Prava prilika je tek pred nama i sve se još stigne ispraviti, samo ako se programiranju EU fondova pristupi na drugačiji način od ovoga kako se pristupilo programiranju Next Generationa za javne reforme.

B&B: Kakvo je stanje na bankarskom tržištu? Kakvi su rezultati sektora za 2020. i koliko su pandemija i moratoriji na kredite građana i poduzetnika utjecali na njihovo poslovanje?

Utjecaj je bio negativan i snažan. Dovoljno je reći da je dobit sektora više nego prepolovljena, a u ovoj godini i dalje očekujemo “veliko pospremanje” – ispravke vrijednosti plasmana za koje s protekom vremena postaje očito da su tek djelomično naplativi ili nenaplativi. Još neko vrijeme će se osjećati tragovi pandemijske recesije, iako ulazimo u fazu rasta. Podsjetio bih da se jedna od važnijih mjera banaka odnosila na odgodu plaćanja kreditnih obveza za one klijente koji su imali financijske poteškoće uzrokovanje pandemijom. Klijenti iz sektora stanovništva najčešće su koristili moratorij u trajanju od 6 mjeseci, a u lipnju i srpnju 2020. moratorij je bio aktivan za najveći iznos i broj klijenata. U navedenom razdoblju, oko 40.000 građana je koristilo odgodu plaćanja kreditnih obveza u iznosu od oko 7,2 milijarde kuna ili 82,3% od ukupno zatraženog iznosa i 5,7% ukupne kreditne izloženosti. Pravne osobe su zatražile moratorije u iznosu od oko 32,6 milijardi kuna, od čega su posebne mjere odobrene u iznosu od 31,5 milijardi kuna ili oko 95% od ukupno zatraženog iznosa i 29% od ukupnog portfelja kredita nefinancijskim društvima. Ohrabrujuća je činjenica da je oko 80% klijenata koji su koristili moratorij u određenom razdoblju nastavilo s urednom otplatom preuzetih obveza, dok je za oko 20% klijenta bio potreban duži rok moratorija ili druge mjere restrukturiranja preuzetih obveza. Međutim, banke imaju više nego dovoljno kapitala da izdrže te troškove. To ističemo od početka krize i to smo do sada i dokazali. Unatoč velikim poteškoćama s naplatom, banke su cijelo vrijeme spremne uz vrlo niske kamatne stope, najniže u povijesti, odgovoriti na kvalitetnu potražnju za kreditima i podržati gospodarski oporavak.

‘Ako se sredstva iz Next Generation fonda iskoriste za financiranje javnih reformi, od toga ćemo svi imati koristi. Pitanje je efikasnosti u izvedbi’, kaže Adrović. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

B&B: Kakva je kreditna aktivnost banaka u ovom neizvjesnom razdoblju? Ima li naznaka da će se povećati kamatne stope?

Kreditna aktivnost banaka je zadržana na pretkriznoj razini te je zabilježen porast kreditiranja države, poduzeća i stanovništva, pri čemu se u sektoru stanovništva trag krize primijetio u promjeni strukture kredita. Nenamjenski gotovinski krediti smanjeni su nakon nekoliko godina postojanog rasta, ali se rast premjestio u segment stambenih kredita koji su dostigli dvoznamenkastu stopu rasta, dijelom potaknuti sanacijama posljedica potresa. Usporedba tempa rasta kredita u državama članicama EU-a pokazuje da se hrvatske banke nalaze u gornjim polovinama distribucija stopa rasta kredita stanovništvu i poduzećima po zemljama, a kamatne stope su zadržane na niskim razinama, kao da je Hrvatska već uvela euro. Kamatne stope su i dalje najniže u povijesti. Poznato je da kamatne stope ovise o trendovima u europodručju, pa dok Europska središnja banka vodi ekspanzivnu monetarnu politiku ne treba očekivati ni veće pritiske na rast prosječnih kamatnih stopa na domaćem tržištu. Iako još nismo uveli euro, mi smo ipak u Europskom tečajnom mehanizmu i treba očekivati da će u narednim godinama dodatno ojačati korelacija između europskih i domaćih kamatnih stopa, koje je i sada u velikoj mjeri prisutna.

B&B: Poduzetnici koji su najviše pogođeni pandemijom često ističu da nisu kreditno sposobni za poslovne banke i da nemaju mogućnost dobiti kreditna sredstva. Kako komentirate te navode?

To su opći navodi koji se mogu čuti u svakoj krizi i oni su logični. U svakoj krizi postoje oni klijenti koji su recesijom pogođeni tako snažno da im se naruši kreditna sposobnost. Naprosto, logično je i neizbježno da dio poduzetnika, pa i građana, na kraju recesije ima narušenu kreditnu sposobnost. Ono što treba shvatiti je da banke ne nude kao glavni proizvod rizičan kapital nego dug. Mi moramo maksimalno zaštiti novac štediša koji nam je povjeren na čuvanje i zbog toga novac plasiramo koristeći suvremene metode procjene kreditne sposobnosti. Poduzetnici narušene kreditne sposobnosti trebaju restrukturirati poslovanje i kapitalno osnažiti svoja poduzeća i onda će ponovo imati pristup povoljnim kreditnim sredstvima. Zato stalno ističemo koliko je važno razvijati institucionalni okvir za restrukturiranje poduzeća, pravni okvir za rješavanje nesolventnosti prije no što ona eskalira i tržišta kapitala. Posao banaka je kompatibilan s funkcioniranjem tog segmenta koji se bavi rješavanjem problema kapitala. Mi dolazimo kao oni koji pružaju dodatne izvore financiranja nakon što je kapitalna snaga korporacija adekvatna.

 

‘Vlada nije još dala programe koji će koristiti povoljne kredite iz Next Generationa u iznosu 3,6 milijardi eura’

 

B&B: U fazi gospodarskog oporavka banke će morati aktivno financirati razne projekte. Jesu li banke spremne i sposobne podržati hrvatske poduzetnike? Na koji način mogu sudjelovati u gospodarskom oporavku?

Banke imaju važnu ulogu u održavanju i pokretanju gospodarstva i ekonomije, pa smo u kontinuiranim razgovorima sa svim dionicima kako bi taj proces bio što efikasniji. Interventne garancijske sheme su se pokazale kao jedan od važnijih preduvjeta za održavanje kreditne aktivnosti u cijeloj Europskoj uniji. One omogućavaju bankama efikasnije financiranje klijenata čije je poslovanje pogođeno pandemijom, ali imaju preduvjete za oporavak uz provođenje kvalitetnog poslovnog plana. Za garantne sheme je odgovorna država, odnosno Vlada Republike Hrvatske koja ih uspostavlja u skladu s fiskalnim mogućnostima. Banke su spremne aktivnije sudjelovati u tim projektima te je važno da surađuju s HBOR-om i HAMAGBICRO-om. Naša istraživanja su pokazala da se najbolji učinci postižu kada se garantne sheme oblikuju tako da država sama ne uzima preveliki dio rizika, nego se djelomičnim preuzimanjem rizika pokrije jedan dio rizika portfelja kredita koji banke odobre svojim kriterijima. Tako se javna sredstva najbolje multipliciraju, dobiva se najjači učinak na tržištu kredita.

B&B: Što u budućem oporavku znače te garancijske sheme?

Jako je važno da garantne sheme budu fleksibilne, da njihova administracija bude brza, jeftina i digitalizirana i da budu oblikovane tako da se za dio rizika koji preuzme država bankama umanji kapitalni zahtjev. Mi smo otvoreni za maksimalnu suradnju s Ministarstvom financija, HNB-om i garantnim agencijama kako bismo primijenili najbolju europsku praksu. U Planu oporavka i otpornosti se vidi da taj dio nije adekvatno zastupljen, a Vlada RH nije još dala programe koji će koristiti povoljne kredite i garancije iz Next Generationa, što za Hrvatsku iznosi potencijalno još oko 3,6 milijardi eura povrh bespovratnih sredstava na kojima je do sada bio fokus. Vjerujemo da će se taj dio programirati naknadno i to je velika prilika da zajedno vidimo kako najbolje usmjeriti ta sredstva u kredite uz multiplikativne učinke.

‘Hrvatski građani će imati velike koristi od uvođenja eura. Od ušteda na troškovima konverzije valuta do stabilnosti kamatnih stopa’, rekao je direktor HUB-a novinaru Draganu Đuriću. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

B&B: Republika Hrvatska ušla je u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj. Kada očekujete da bi se euro mogao uvesti i hoće li zbog toga doći do porasta cijena i dodatnog pritiska na hrvatske građane?

Hrvatski građani će imati velike koristi od uvođenja eura. Od ušteda na troškovima konverzije valuta do stabilnosti kamatnih stopa. Sada ne možemo znati hoće li euro biti uveden 2023. ili 2024. pa ne možemo znati ni kolike će biti kamatne stope, jer kao što smo rekli, to ovisi o monetarnoj politici Europske središnje banke. No sa sigurnošću možemo reći da će kamatne stope biti niže no što bi bile da zadržimo svoju valutu, kunu. Naime, s uvođenjem eura povezano je smanjenje regulatornog troška, prije svega troška koji se odnosi na obveznu rezervu koja je u europodručju simbolična, a kod nas je značajna. Olakšat će se i pristup širem tržištu novca. Sve to upućuje ili na pad kamatnih stopa, ili – ako u trenutku uvođenja u EU bude postojao pritisak na rast kamatnih stopa – da taj porast bude manji no što bi iznosio da ne uvedemo euro. To se ne odnosi samo na kamatne stope na kredite, nego i na kamatne stope na državne obveznice koje svi kao porezni obveznici plaćamo. Dakle, koristi od eura su brojne, a moguća mana je zaokruživanje cijena u trenutku konverzije. To je nešto na što banke ne mogu utjecati, no predstavnici vlasti već su govorili o tome da se i taj efekt može kontrolirati. I naša istraživanja su pokazala da je taj efekt u zemljama koje su ranije uvodile euro bio vrlo mali, reda veličine 0,2-0,3% u godini kada se euro uvede, što je zaista zanemarivo u usporedbi s dugoročnim koristima.

B&B: Osim pandemije, za banke u Hrvatskoj poseban rizik predstavlja mogućnost podizanja masovnih tužbi bivših korisnika CHF kredita. Pred Sudom Europske unije nalaze se pitanja Vrhovnog suda i Općinskog suda u Zagrebu nakon kojih bi trebalo biti poznato imaju li bivši korisnici CHF kredita pravo na obeštećenje. Kakvu odluku očekujete?

Vjerujemo da ne postoji rizik od podizanja masovnih tužbi jer većina potrošača je svjesna kompleksnosti ovog pravnog slučaja i neizvjesnosti prilikom podizanja tužbe. Naime, važno je reći da je Hrvatska jedinstvena u Europskoj uniji te da je izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju riješeno pitanje obeštećenja korisnika kredita u švicarskim francima. Ono što Hrvatsku razlikuje u odnosu na druge države je činjenica da je konverzija provedena retroaktivno, odnosno potrošači su dovedeni u ravnopravan položaj s euro dužnicima te su otplatni planovi definirani u skladu sa zakonskim pravilima od prvog dana otplate preuzetih obveza. Također, banke u Hrvatskoj jedine su snosile samostalno trošak od oko sedam i pol milijardi kuna, dok je svega nekoliko država u Europi imalo određenu vrstu zakonskog rješenja koje se odnosilo za buduće vrijeme (pro futuro), a troškove konverzije su podijelili država, potrošači i banke. Očekujemo da će Sud Europske unije potvrditi stajalište Vrhovnog suda da su potrošači u potpunosti obeštećeni i dovedeni u jednakopravni položaj te da je osiguran nastavak ugovornog odnosa u skladu s ciljem Direktive o pravima potrošača.

 

‘Hrvatsku u odnosu na druge države EU-a razlikuje činjenica da je konverzija provedena retroaktivno’

 

B&B: Kada je riječ o CHF kreditima, Sud Europske unije dosad nije donosio presude u korist banaka? Jesu li i banke bile odgovorne za te toksične kredite?

U javnom prostoru često čujemo tumačenje presude Suda Europske unije na paušalan način. Važno je reći da Sud Europske unije proučava svaki slučaj zasebno i specifične okolnosti svake države u koje se određena problematika pojavila te tumači primjenu europskog prava. Kao što sam i spomenuo, u Hrvatskoj je situacija prilično jasna jer smo imali zakonsko rješenje koje je jasno definiralo sve uvjete konverzije, a povrh toga je bilo obavezno za banke i po načelu slobodnog i informiranog pristanka potrošača. Sud Europske unije je u recentnoj presudi utvrdio da cilj Direktive 93/13 o pravima potrošača nije poništenje cijelog ugovora, već uspostava ravnoteže između ugovornih strana, pritom ne dovodeći druge korisnike kredita u neravnopravan položaj. Stoga je zaključeno da je ravnotežu moguće postići zakonskim rješenjem, a da je dužnost nacionalnog suda utvrditi je li uklanjanjem ništetnih odredbi postignuta ravnoteža između potrošača i banke te osiguran kontinuitet ugovornog odnosa, što je u našem slučaju Vrhovni sud već utvrdio u oglednom postupku.

Komentiraj