ZBRINJAVANJE OTPADA: Kako paradoksalni Zakon o gospodarenju otpadom prijeti i državi i privatnim tvrtkama

Autor:

01.09.2020., Donje Polje - Uz odlagaliste otpada Bikarac kod Sibenika gradi se mehanicko biolosko postrojenje za preradu otpada. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Upućeni tvrde da problem nastaje kada višak materijala nije građevni otpad, već obična zemlja koja se pojavljuje u projektima gdje nije napravljen balast masa iskopa i nasipa. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Megawatt otkriva paradoksalni slučaj u komu su gradske vlasti Pazina odobrile deponiranje iskopa izvoditelju strateški bitnog projekta, a Državni inspektorat ga prekršajno prijavio jer smatra da je zbrinuo otpad suprotno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, koji je protivan ciljevima zbog kojih je taj Zakon i donesen

Gospodarenje otpadom jedno je od ključnih područja u ispunjavanju kriterija Europske unije i njenog “Green deala” u kojem je baš to područje, uz obnovljive izvore energije, svrstano kao jedan od pokretača europske ekonomije. Međutim, područje gospodarenja otpadom ujedno je jedno od onih u kojima Hrvatska kaska za Europskom unijom, što pokazuje i primjer iz Pazina gdje je Državni inspektorat podigao prekršajnu prijavu protiv tvrtke Euroasfalt jer smatra da je zbrinula otpad suprotno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, dok iz te tvrtke odgovaraju da su se našli u paradoksalnoj situaciji koja je sama po sebi suprotna ciljevima zbog kojih je isti Zakon donesen. U svakom slučaju, primjer iz Pazina pokazuje koliko je u pojedinim gospodarskim granama teško poslovati zbog, u najmanju ruku, nelogičnih zakonskih odredbi, koje umjesto da poslovanje olakšaju, čine ga još težim.

Državni inspektorat potvrdio je da je protiv izvođača radova pokrenut postupak zbog sumnje da je otpad predao neovlaštenoj osobi. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Problem u Pazinu počeo je dok je tvrtka Euroasfalt bila zadužena za zemljane radove na pazinskoj zaobilaznici. Prilikom radova i iskopa došlo je do gomilanja materijala, u ovom slučaju zemlje. Zakonom o održivom gospodarenju otpada je predviđeno da sav višak materijala na gradilištu može biti svrstan u dvije kategorije: mineralna sirovina ili otpad. Ako je u pitanju mineralna sirovina, ista se zbrinjava na određenoj lokaciji i pripada državi, a ako se radi o otpadu, mora biti zbrinut u reciklažnom dvorištu.

Iz tvrtke Euroasfalt tvrde da problem nastaje kada višak materijala ustvari nije građevni otpad već obična zemlja koja se pojavljuje u projektima gdje nije napravljen balast masa iskopa i nasipa. Obična zemlja je u smislu Zakona i dalje otpad, s obzirom na to da nije mineralna sirovina i stoga se treba zbrinuti u reciklažnom dvorištu. Upravo zbog ovog posljednjeg se protiv tvrtke Euroasfalt u Pazinu i vodi apsurdan sudski postupak, i to zato što je izvođač zbrinuo višak zemlje iz iskopa u suradnji s gradskim vlastima.

Iz Grada Pazina na čijem je čelu Suzana Jašić su potvrdili da je postignut dogovor s tvrtkom Euroasfalt, ali su napomenuli da nisu upoznati da je pokrenut prekršajni postupak. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Naime, nakon što su se reciklažna dvorišta izjasnila da ne mogu primiti enormne količine zemlje, izvođač radova je višak zemlje dostavio na dva gradska odlagališta kojima upravlja Grad i koja su trebala navedene količine zemlje zbrinuti u procesu zbrinjavanja stvarnog otpada. Međutim, Inspektorat smatra da je time tvrtka Euroasfalt prekršila Zakon jer materijal nije dovezen u reciklažno dvorište, a za to je predviđena kazna od 400.000 kuna i još dodatnih 100.000 za odgovornu osobu.

Osobe dobro upoznate s tom problematikom za Megawatt su rekle da bi materijal, da je kojim slučajem bio klasificiran kao mineralna sirovina, smetao na nekoj od lokacija i narušavao pejzaž u iščekivanju da se jednoga dana javi potreba za takvom mineralnom sirovinom. Ističu i da bi se dio problema mogao riješiti i tako da gradska odlagališta u procesu zbrinjavanja komunalnog otpada taj otpad zbrinu i time dobiju pravo da ga kasnije mogu i prodati. Kao jedan od većih problema navodi se da bi višak zemlje trebao ići na odlagališta definirana kao reciklažno dvorište, ma koliko ta dvorišta bila udaljena od gradilišta, iako se prirodni nezagađeni zemljani materijal nema što reciklirati.

 

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom predviđeno je da sav višak materijala na gradilištu može biti svrstan u dvije kategorije: mineralna sirovina ili otpad

 

Iz Državnog inspektorata za Megawatt su odgovorili da su na lokaciji nadzor izvršile inspekcija zaštite okoliša i rudarska inspekcija Državnog inspektorata te je inspekcija zaštite okoliša nadležnom prekršajnom sudu podnijela optužni prijedlog protiv pravne i odgovorne osobe u pravnoj osobi, jer su kao izvođači radova, što je nadzorom utvrđeno, u razdoblju od veljače do travnja 2020. godine, otpad od iskopa trase spojne ceste (zemlja i kamenje koje nije mineralna sirovina) predavali neovlaštenoj osobi, što je protivno odredbi članka 44. st. 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, a time je počinjen prekršaj kažnjiv po odredbi članka 170. st.1. točke 11. i stavka 2. istog Zakona. Iz Državnog inspektorata navode i da, osim toga, za isti otpad nije bio uspostavljen i vođen očevidnik o nastanku i tijeku otpada ONTO te dodaju:

“Donošenjem Pravilnika o gospodarenju otpadom višak iskopanog materijala koji ne predstavlja mineralnu sirovinu i ne može se ugraditi na predmetnom gradilištu te predstavlja otpad, može se oporabiti nasipavanjem iskopa ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju, uključujući i prekrivku na odlagalištu, a sukladno odredbama Dodatka II. navedenog Pravilnika. Također, sukladno odredbama važećeg Zakona o gospodarenju otpadom višak materijala se može proglasiti nusproizvodom ako je upisan u Očevidnik nusproizvoda sukladno odredbama toga Zakona.”

 

Državni inspektorat u Pazinu nasrnuo je na izvođača radova iako je zbrinuo višak zemlje iz iskopa u suradnji s gradskim vlastima

 

Iz tvrtke Euroasfalt, pak, navode, da je pored količina koje su odvezene na dva gradska odlagališta, veliki dio zemlje iskorišten da se s njime popune neravnine u privatnom vlasništvu. Sklopljeni su ugovori o najmu s vlasnicima nekretnina i na njihove parcele je deponiran višak materijala, a zatim je taj materijal uređen kako bi se povećala vrijednost parcele. Ističu da takvim odlaganjem nije narušen pejzaž niti je umanjena vrijednost lokacija, ali nakon što je Inspektorat taj materijal evidentirao, očekuje se odluka nakon koje bi se ta zemlja prebacila u reciklažno dvorište. Iz Grada Pazina za Megawatt su potvrdili da je postignut dogovor s tvrtkom Euroasfalt, ali su napomenuli da nisu upoznati s time da je Državni inspektorat pokrenuo prekršajni postupak protiv tvrtke Euroasfalt te su dodali:

“Trgovačko društvo Euro-asfalt d.o.o. iz Sarajeva dobilo je suglasnost Grada Pazina temeljem kojeg se trgovačkom društvu Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo odobrilo deponiranje materijala iz iskopa na izgradnji spojne ceste Rogovići-Lindarski križ. Višak materijala (1500 m3) iz iskopa koji nije mineralna sirovina ni građevinski otpad, trgovačko društvo trebalo je odložiti i odložilo je na Lakotu, bivše odlagalište otpada u Pazinu, sukladno Planu odlagališta internog otpada „Lakota“ u Pazinu izrađenom od IPZ UNIPROJEKT TERRA d.o.o. iz Zagreba. U cilju poduzimanja mjera sanacije odlagališta Lakota, naloženih od strane Državnog inspektorata, odobreno je navedenom trgovačkom društvu odlaganje viška materijala iz iskopa na spomenutu lokaciju.”

U svakom slučaju, očito je da će o ovom slučaju u konačnici odlučivati sud, iako bi možda za sve zainteresirane strane bilo puno bolje da se postigne dogovor oko velike količine zemlje koja bi sigurno mogla biti upotrebljena za neku drugu svrhu. Isto tako, ovaj slučaj pokazuje kako država, u mnogim slučajevima vjerojatno i nesvjesno, nekim nelogičnim dijelovima zakona ili pravilnicima otežava rad privatnim tvrtkama, od čega na kraju štetu trpe i tvrtke, ali i sama država.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.