Zbog straha od neprijateljskih preuzimanja EU kopira Orbánov model nacionalizacije ugroženih tvrtki

Europska komisija je prošloga tjedna donijela smjernice kojima osigurava čvrsti pristup provjeri stranih ulaganja na razini EU-a u vrijeme pandemije koronavirusa koja je uzrokovala i veliki pad gospodarske aktivnosti

U vrhu Europske unije su vrlo zabrinuti da na vrhuncu krize pandemije koronavirusa neke treće države ili fondovi sumnjivog kapitala krenu u preuzimanje ključnih europskih kompanija, čija bi vrijednost mogla bitno početi padati zbog gospodarske krize. Iz tog je razloga Europska komisija krajem prošlog tjedna izdala smjernice kojima osigurava čvrsti pristup provjeri stranih ulaganja na razini EU-a u vremenu javnozdravstvene krize koja je uzrokovala i veliki pad gospodarske aktivnosti. Cilj ovog plana koji je javnosti predstavila šefica Europske komisije Ursula von der Leyen je očuvanje tvrtki i ključne imovine EU-a, posebno u područjima kao što su zdravstvo, medicinska istraživanja, biotehnologija i infrastruktura koji su neophodni za sigurnost i javni poredak, a da se pritom ne ugrozi opća otvorenost EU-a prema stranim ulaganjima.

Potez Europske komisije dolazi nepunih tjedan dana nakon što je slične mjere već najavio mađarski premijer Viktor Orbán. Kao što je Nacional pisao u prošlom broju, zbog koronavirusa mađarska vlada, na čelu s premijerom Viktorom Orbánom, planira preuzeti kontrolu nad strateškim sektorima i privatnim tvrtkama iz područja transporta, energetike i farmaceutike, a između ostalih tvrtki to se odnosi i naftnu kompaniju MOL koji, uz hrvatsku vladu, drži najveći paket od 49,1 posto dionica u hrvatskoj strateškoj naftnoj kompaniji Ini. Osim Mađara, slične intervencije u državne tvrtke već je ranije najavila Njemačka, a prošloga tjedna i Italija.

Iz Hrvatske vlade na upit Nacionala o tome kako će se postaviti u slučaju da mađarska država preuzme kontrolu na MOL-om, kažu da će neovisno o eventualnim potezima mađarske ili bilo koje druge vlade, kontinuirano pratiti stanje u energetskom sektoru te da će poduzeti sve mjere koje Vlada ima na raspolaganju kako bi se proizvodnja, prerada i distribucija nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu odvijale neometano kao i do sada. Glasnogovornik Vlade Marko Milić vezano uz problematiku preuzimanja tvrtki u krizi naveo je koje je sve smjernice donijela Europska komiisja te je potvrdio da će Vlada ovoga tjedna donijeti još jedan paket mjera koji će biti sveobuhvatan i ići dalje u smjeru zaštite gospodarstvenika, radnika i privatnoga sektora. U svom odgovoru Milić je još i dodao:

“Još jednom otklanjamo špekulacije koje se mogu čuti u javnom prostoru o osnivanju gospodarskog stožera po uzoru na Stožer za civilnu zaštitu. Ovaj tjedan osnovat ćemo savjet ekonomskih stručnjaka te ljudi iz poslovnoga svijeta koji mogu dati doprinos svojim znanjem i širinom pogleda, a kao i do sada, a i ubuduće, ekonomsku politiku Hrvatske vodit će Vlada RH.”

Na temelju postojećih pravila EU-a države članice ovlaštene su provjeravati izravna strana ulaganja iz zemalja koje nisu članice EU-a zbog sigurnosti ili javnog poretka, a zaštita javnog zdravlja prepoznata je kao prevladavajući razlog u općem interesu. Zbog toga države članice mogu uvesti mjere za ublažavanje rizika ili spriječiti da strani ulagatelj stekne ili preuzme kontrolu nad određenim poduzećem. Nacionalni mehanizmi za provjeru izravnih stranih ulaganja trenutačno postoje u 14 država članica. S obzirom na to da je Uredba EU-a o provjeri stranih ulaganja na snazi od prošle godine, EU je spreman za koordinaciju kontrole stranih stjecanja na razini država članica.

Cilj plana Europske komisije je očuvanje tvrtki i ključne imovine EU-a, posebno u područjima kao što su zdravstvo, medicinska istraživanja, biotehnologija i infrastruktura

Ovim smjernicama Komisija poziva države članice koje već imaju uspostavljene mehanizme za provjeru da u potpunosti iskoriste instrumente koji su im dostupni na temelju prava EU-a i nacionalnog prava kako bi se spriječili tokovi kapitala iz zemalja koje nisu članice EU-a koji bi mogli ugroziti sigurnost i javni poredak Europe. Istovremeno, Komisija je pozvala preostale države članice da uspostave sveobuhvatan mehanizam za provjeru ulaganja te da u međuvremenu razmotre sve mogućnosti, u skladu s pravom EU-a i međunarodnim obvezama, koje su im na raspolaganju za moguće slučajeve u kojima bi zbog stjecanja ili preuzimanja kontrole stranog ulagatelja nad određenim poduzećem, infrastrukturom ili tehnologijom nastao rizik za sigurnost ili javni poredak EU-a.

Komisija potiče i suradnju među državama članicama kad je riječ o slučajevima provjere stranih ulaganja u kojima bi strana ulaganja mogla utjecati na jedinstveno tržište EU-a. Strana stjecanja koja se sada provode već su obuhvaćena Uredbom EU-a o provjeri izravnih stranih ulaganja i mogla bi se preispitati u okviru mehanizma za suradnju uspostavljenog tom uredbom, koji će biti u potpunosti operativan od listopada 2020. Kad je riječ o kretanju kapitala, u smjernicama se također podsjeća u kojim se posebnim okolnostima može ograničiti slobodno kretanje kapitala povezano sa stjecanjima udjela, posebno iz trećih zemalja.

Komisija će nastaviti pozorno pratiti razvoj događaja na terenu i spremna je raspravljati o svim slučajevima stranih ulaganja s većim europskim učinkom te osigurati njihovu koordinaciju. Zaštita strateških ulaganja EU-a bit će i predmet rasprava predsjednice Ursule von der Leyen i čelnika EU-a na videokonferenciji Europskog vijeća.

U trenutku kada je Europska komisija donosila smjernice za borbu protiv neprijateljskih preuzimanja strateških europskih tvrtki, neke države članice već su iznijele slične planove u nacionalnim parlamentima, a razgovaralo se i o zajedničkom zaduženju država članica Europske unije kako bi se lakše prikupio novac za financiranje posrnulog gospodarstva, pa i novac koji je potreban za kupnju udjela u problematičnim tvrtkama. U njemačkom Bundestagu je predstavljen Fond za stabilizaciju privrede čija bi vrijednost trebala iznositi gotovo nevjerojatnih 600 milijardi eura. Riječ je o jednoj vrsti kišobrana za velike firme kojim bi država jamčila za kredite, a u najkritičnijim slučajevima ostavlja se mogućnost za djelomičnu ili potpunu nacionalizaciju firmi kako bi ih spasila od kolapsa. Plan je da jednom kada kriza prođe, tvrtke koje preuzme država ponovo budu privatizirane.

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier ovu je mjeru predstavio uz upozorenje stranim investitorima da im neće dopustiti da pandemiju koronavirusa iskoriste kako bi preuzeli ključne njemačke tvrtke:

„Poručujem svim strvinarskim fondovima i drugim ulagačima koji čekaju trenutak da jeftino preuzmu neke njemačke tvrtke, da im to nećemo dopustiti. Njemačka država je spremna braniti svoje tvrtke“.

Zbog ovakvog stava njemačkog ministra gospodarstva, ali i nekih drugih čelnika država Europske unije, ali i smjernica Europske komisije, londonski Financial Times piše da je „koronavirus gurnuo europsku ekonomiju u smjeru nacionalizacije“. Kao dokaz tome pišu o reakciji bavarskog premijera Markusa Södera koji se zalaže za potpunu zabranu preuzimanja njemačkih tvrtki od stranih ulagača. On smatra da bi ako se ne uvede ta mjera, nakon završetka pandemije koronavirusa, moglo doći do potpune promjene svjetskog gospodarskog poretka.

U Italiji koja je do sada najteže pogođena pandemijom također se uvode mjere zaštite domaćeg gospodarstva i domaćih tvrtki. Premijer Giuseppe Conte najavio je mogućnost proširenja tzv. „zlatnog pravila“ koje omogućuje državi da se umiješa u potencijalna preuzimanja tvrtki od strateške važnosti za talijansku državu. Conte je najavio da bi se „zlatno pravilo“ moglo proširiti i na druge tvrtke i da se u bliskoj budućnosti države više neće miješati samo u transakcije koje uključuju strateške tvrtke, već i u transakcije drugih tvrtki koje će zbog krize biti meta stranih ulagača. U talijanskom parlamentu od Contea su zatražili da se „zlatno pravilo“ proširi na banke, osiguravateljska društva, farmaceutske tvrtke jer se smatra da će ove tvrtke biti najviše pogođene gospodarskom krizom.

Ministri financija devet država Europske unije među kojima su Italija, Francuska i Španjolska, zalažu se za zajedničko zaduživanje putem euroobveznica u cilju ublažavanja ekonomske krize

Pitanje koje najviše muči premijere i ministre financija europskih država je otkuda naći novac koji bi barem djelomično umanjio štetu nastalu pandemijom koronavirusa te kojim bi države mogle ući u vlasništvo ključnih tvrtki. Zanimljiv prijedlog dali su ministri financija devet država Europske unije među kojima su Italija, Francuska i Španjolska. Oni se zalažu za zajedničko zaduživanje putem euroobveznica u cilju ublažavanja ekonomske krize. Prednost tih euroobveznica ili korona-obveznica, kako ih naziva talijanski premijer Giuseppe Conte, bila bi da bi time manje solventne države indirektno „posudile” bonitet kreditno sposobnih država poput Njemačke ili Nizozemske. Tako bi ugrožene države dobile prosječno nisku kamatnu stopu, ali bi recimo Njemačka za novo zaduživanje u vidu obveznica morala platiti više nego do sada. Njemački ministar financija Olaf Scholz (SPD) prije izbijanja korona-krize takvu vrstu zajedničkog zaduživanja je odbacio, ali svoj stav bi sada mogao promijeniti s obzirom na ogromne financijske potrebe zemalja EU-a.

Zato ne treba čuditi da je na prijedlog ovih devet država iz Berlina stigao odgovor da se mora razmišljati o svim mogućim instrumentima financiranja i da se više ništa ne može isključiti. Još uvijek je, smatraju u vladi Angele Merkel, rano odlučivati o euroobveznicama jer se prvo moraju iscrpiti svi drugi izvori financiranja. Demokršćanske stranke CDU i CSU koje sa socijaldemokratima čine vladajuću koaliciju u Njemačkoj, u načelu odbijaju zajedničko zaduživanje jer smatraju da bi kontrola novog duga i rashoda postala mnogo teža, a ministar gospodarstva Peter Altmaier je natezanje oko zajedničkog zaduživanja nazvao “besmislenom raspravom”. Istovremeno su socijaldemokrati u Bundestagu objavili da mogu razmotriti uvođenje euroobveznica pod određenim uvjetima. I dok se ministri financija eurozone još uvijek nisu dogovorili oko euroobveznica, uspjeli su utvrditi da bi se Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), trajni mehanizam za rješavanje kriza u državama eurozone, mogao aktivirati pod određenim okolnostima. Krizne države poput Italije trebale bi, kao mjeru predostrožnosti, dobiti kreditne linije koje bi mogle koristiti čim kamatne stope na privatnim financijskim tržištima postanu previsoke za njih, odnosno u trenutku kada će im biti onemogućeno zaduživanje. U ESM-u je dostupno 430 milijardi eura, a samo bi Italiji, ako više ne dobije kredite na slobodnom tržištu, iz paketa za spašavanje moglo biti odobreno do 36 milijardi eura.

Gdje je u svemu tome Hrvatska i na kakvu vrsti pomoći od tih mehanizama može računati i naša zemlja u ovom je trenutku teško prognozirati, pogotovo jer je iz predloženih mjera vlade Andreja Plenkovića jasno da premijer i njegovi ministri na sve moguće načine pokušavaju spriječiti nova zaduženja države, a iz primjera drugih europskih država je jasno da bez toga spasa za gospodarstvo na razini cijele Europske unije neće biti, što pokazuje i primjer Njemačke čiji je ministar financija Olaf Scholz izračunao da se država, kako bi barem pokušala spasiti gospodarstvo, mora zadužiti za 156 milijardi eura.

Komentiraj