Zbog MOL-ova otezanja kasni završetak Lazardove financijske i poslovne analize Ine

Predstavnici mađarskog suvlasnika u Ini nastoje usporiti dostavu ažuriranih i potpunih podataka o poslovanju, koji su osnova za izradu preciznog izvještaja o stanju kompanije koji pripremaju konzultanti Lazarda

Financijska i poslovna analiza Ine, koju za Vladu od kraja prošle godine radi međunarodna konzultantska kuća Lazard, značajno kasni, a mađarski suvlasnik poduzima sve kako bi maksimalno otežao posao konzultantima i usporio dovršetak izvještaja na temelju kojeg bi Vlada trebala izaći pred MOL s prijedlogom otkupa dionica u njihovu portfelju. To je Nacionalu potvrdio dobro obaviješteni izvor iz konzultantskih krugova, upućen u proces analize poslovanja Ine, objasnivši da MOL-ovi predstavnici nastoje usporiti dostavu ažuriranih i potpunih podataka o poslovanju koji su osnova za izradu preciznog izvještaja o stanju kompanije:

„Ništa se ne događa, financijska ekspertiza poslovanja Ine stoji. Lazard je, osim vlastitih stručnjaka, angažirao i neke vanjske suradnike koji bi trebali pomoći u određenim segmentima financijske i stručne, odnosno sektorske analize jer je to, s obzirom na to da je riječ o naftnom biznisu, vrlo složen posao. No financijska analiza se, prema mojim informacijama, ne obavlja, a posao sporo teče i u nekim drugim segmentima poslovanja Ine.“

Nacionalov izvor dodao je kako nije primijetio da takvo kašnjenje izaziva posebnu nervozu u redovima Vlade kojoj se, kaže, očito ne žuri da počne rješavati pitanje Ine.

Potvrda ovih riječi stigla je brzo, već u četvrtak 27. ožujka, kada je i sam ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pred novinarima otvoreno kazao da „investicijska banka Lazard neće do kraja ožujka završiti svoje izvješće, ali bi ga sigurno trebala imati tijekom drugog tromjesečja“. “Taj proces traje i neće završiti za mjesec dana. Dakle, neće završiti tijekom prvog kvartala. Svakako bi trebao tijekom drugog tromjesečja”, prenijela je Hina riječi ministra Ćorića.

I mađarski internetski poslovni dnevni list Portfolio.hu već dan kasnije prenio je Ćorićevu izjavu, naglasivši pritom da konzultantska kuća Lazard kasni s procesom „due diligencea“ u Ini pa će posljedično kasniti i ponuda hrvatske vlade mađarskom MOL-u za otkup Ininih dionica, iz čega se da zaključiti da se u Mađarskoj s velikom pažnjom prati tijek događaja oko Ine.

Nacionalov izvor tvrdi da kašnjenje Lazardova izvještaja nije izazvalo posebnu nervozu u redovima Plenkovićeve vlade, kojoj se očito ne žuri početi rješavati pitanje otkupa dionica Ine

Kada je Vlada u kolovozu prošle godine u drugom pokušaju odabrala međunarodnu konzultantsku kuću Lazard – podsjetimo, prvi pokušaj s odabirom konzultantskih tvrtki Morgan Stanley, Intensa Sanpaolo i Privredna banka Zagreb iz travnja 2018. je propao – i povjerila joj zadatak procjene financijskog stanja u Ini i predlaganja najpovoljnijeg modela otkupa dionica iz MOL-ova portfelja, ministar Ćorić tada je izjavio da bi konzultantski posao trebao biti gotov do kraja 2019. godine te da bi Vlada već u prvom tromjesečju 2020. mogla dati preliminarnu ponudu Mađarima za otkup dionica. No Lazard je, umjesto u rujnu, u Inu uspio ući tek na samom kraju studenoga prošle godine, pa je i zacrtani vremenski raspored nakon toga izmijenjen.

Ćorić je potom krajem prošle godine najavljivao da će Lazardovo izvješće biti gotovo do kraja ožujka, no sada je izvjesno da ni taj rok neće biti ispoštovan i da će se dovršetak ponovno prolongirati. Iako je ministar okvirno i prilično neodređeno najavio da bi izvještaj mogao biti gotov „u drugom kvartalu“, naš izvor tvrdi da će, uzmu li se u obzir sva dosadašnja, ali i sadašnja otezanja i kašnjenja, u najboljem slučaju biti dovršen vrlo vjerojatno tek krajem drugog kvartala, odnosno ne prije lipnja.

Informaciju o MOL-ovoj „tihoj sabotaži“ Lazardova posla potvrdio nam je još jedan izvor dobro upućen događanja u Ini, koji kaže da MOL vrlo vješto selekcionira dokumentaciju koju predaje Lazardovim analitičarima. „Neke dokumente prvo uskrate, onda ih nakon nekog vremena ipak odobre, ali ne kompletne nego tek u dijelovima. I tako dan po dan. A vrijeme ide“, objasnio je. Kazao je također da je i sam ulazak Lazardovih konzultanata u Inu, koji se dogodio tek krajem studenoga prošle godine, maksimalno prolongiran jer su Mađari iskoristili priliku da sporom pripremom potrebne dokumentacije i ažuriranjem podataka o poslovanju – posebno onih koji se odnose na rezerve nafte i plina, aktualno stanje s istraživanjima i stanje u rafinerijama – otežu s davanjem dozvole za ulazak Lazarda u Inu, koji se dogodio gotovo četiri mjeseca nakon što je Vlada odabrala novu savjetodavnu tvrtku. Nacionalov izvor je upozorio:

„Takvo ponašanje Mađara nije nikakva novost, slično se događalo i 2018. godine kada su kao konzultanti bili odabrani Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo i Zagrebačka banka. Također je bilo beskrajnih rasprava između predstavnika MOL-a i Vlade o tome koje dokumente treba dati na uvid konzultantima, zašto ih treba dati, bilo je čak i pokušaja da se dostave neki dokumenti i podaci stari i po nekoliko godina, na što se potrošilo mjesece. No ugovor je na kraju propao pa je sve palo u zaborav. A sada se ista priča ponavlja.“

I predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić potvrdio nam je da je zastoja u procesu analize financijske situacije u Ini doista bilo:

„Poznato mi je da je zastoja bilo i da neki Lazardovi zahtjevi za dostavom dokumentacije nisu bili ispunjeni na vrijeme, odnosno da su se dostavljali sporije i u oblicima koji Lazardu nisu odgovarali za precizniju analizu podataka. Stoga smo izvršili određeni pritisak da se ti zahtjevi ispune i da se brže odgovara na njihove upite za dostavom dokumentacije.“

No Vanđelić nije želio precizirati iz kojeg su izvora stigli pritisci na upravljačke strukture Ine za bržu dostavu informacija i jesu li imali stvarnog efekta na ubrzanje procesa.

U Ini tvrde da nikakvih problema oko dostupnosti dokumentacije o poslovanju kompanije Lazardovim konzultantima nije bilo. U odgovoru koji je Nacionalu stigao iz Odjela korporativnih komunikacija i marketinga Ine, stoji:

„Ina, njena Uprava te tijela koja su unutar kompanije imenovana za provođenje procesa dubinskog snimanja, a koji za Vladu RH provode investicijski savjetnici, postupaju u skladu s uobičajenim praksama u ovakvim slučajevima. Proces dostavljanja svih relevantnih podataka je u tijeku, a cijenimo što je suradnja Ine i investicijskih savjetnika na kvalitetnoj razini.“

U Vladi, pak, nisu željeli precizirati zašto dolazi do kašnjenja u dovršetku Lazardova izvješća o stvarnom stanju Ine. U vrlo općenitom odgovoru, koji je potpisao Vladin glasnogovornik Marko Milić, stoji:

„U velikim kompanijama poput Ine dubinski pregled je izuzetno zahtjevan i opsežan proces koji uključuje svakodnevnu i intenzivnu komunikaciju Lazarda i ostalih profesionalnih savjetnika s jedne strane i Ine s druge strane, a s ciljem pružanja i pojašnjenja svih relevantnih informacija i dokumenata koji su potrebni kako bi se dubinski pregled proveo i Vladi dala pouzdana procjena vrijednosti Ine te time i udjela koji MOL drži u Ini. Dubinski pregled traje i odvija se u skladu s uobičajenom poslovnom praksom. Može se očekivati da će biti dovršen tijekom drugog tromjesečja ove godine.“

‘Poznato mi je da je zastoja bilo i da neki Lazardovi zahtjevi nisu bili ispunjeni na vrijeme, odnosno da su se dokumenti dostavljali sporije i u oblicima koji Lazardu nisu odgovarali’. kaže Damir Vanđelić

Valja ovdje podsjetiti na izjavu neimenovanog naftnog stručnjaka koji je Nacionalu početkom kolovoza prošle godine, odmah nakon što je Vlada objavila da je izabrala Lazard za novog financijskog konzultanta, vrlo precizno i, pokazalo se, iznimno točno procijenio kako će teći Lazardov posao u Ini. On je tada upozorio da će Lazardovim savjetnicima, nakon što Vlada s odabranom konzultantskom kućom potpiše ugovor i nakon što Uprava Ine odobri ulazak konzultantima u svoj „data room“, trebati najmanje šest mjeseci da uđu u Inu i obave posao provjere stanja kompanije te da taj posao sigurno neće biti dovršen prije kasnog proljeća ove godine, i to pod uvjetom da sve ide idealnom linijom i u zacrtanim rokovima. A nije išlo, jer je Uprava Ine tek 20. studenoga odobrila ulazak Lazarda u Inu. Nacionalov izvor još je početkom kolovoza upozorio:

„U to će se vrijeme, u kasno proljeće, predizborna kampanja već žestoko zahuktati, Ina će ponovo biti jako oružje u rukama opozicije koja će sigurno iz svih oružja napasti Vladin plan otkupa Ine i ponovo će sve stati jer nitko u Vladi u to vrijeme neće htjeti donositi važne odluke koje nije siguran hoće li moći provesti dok se ne vidi ostaje li ova vlada u Banskim dvorima ili dolazi neka nova. A devet milijuna kuna bit će bačeno u vjetar jer će odrađeni posao Lazardu trebati platiti bez obzira na to što Vlada s njihovim izvještajem namjerava učiniti. Drugim riječima, pogledamo li Vladinu ‘brzinu’ u donošenju odluka, teško mi je vjerovati da će se sada nešto drastično promijeniti i da će se pitanje Ine riješiti u narednih godinu dana.“

Aktualna događanja i već druga odgoda roka završetka Lazardova izvješća, ali i činjenica da će Lazard svoj posao dovršiti po svoj prilici tek tri ili četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora, kada će predizborna utrka već uvelike utjecati na sve političke odluke, samo su potvrdili te riječi.

No što će potom sa završenim dokumentom napraviti Vlada? Hoće li ga i kako iskoristiti i namjerava li doista uputiti službenu ponudu MOL-u za otkup 49,8 posto njihovih dionica? Ako je suditi po vrlo skeptičnim izjavama triju međusobno posve neovisnih Nacionalovih izvora dobro upućenih u poslovanje Ine, ni premijer Plenković ni ostatak Vlade neće imati ni vremena ni stvarne želje baviti se problemom Ine jer će izvještaj doista biti gotov tek koji mjesec prije parlamentarnih izbora pa će to pitanje tko zna koji put biti gurnuto ustranu nauštrb političkih ambicija i zauzimanja boljih pozicija uoči predizborne utrke. Isti izvori podsjećaju i da je Ina već godinama žrtva političkih i unutarstranačkih prepucavanja ne samo u ovoj, već i u trima prethodnim vladama, pa se isto događa i sada:

„Vlada nema baš jasnu viziju kako izvesti cijeli proces otkupa i još uvijek sve ispipavaju i prilagođavaju političkom trenutku“, potvrdio nam je jedan od naših sugovornika blizak upravljačkoj strukturi Ine. Dapače, tvrdi on, Mađari posljednjih mjeseci kroz vrlo jake veze u desnom krilu HDZ-a vrše konstantan pritisak na službene vlasti u Zagrebu, nastojeći progurati tvrdnje da se Vladi ne isplati kupovati Inu i da je upravo MOL najbolja opcija za tu kompaniju, ali i za Hrvatsku. Takve tvrdnje, ako se pokažu točnima, samo potvrđuju i ranija pisanja Nacionala da MOL-u nije u interesu prodati svoj udjel u Ini i da će učiniti sve kako bi u njoj i ostao. Naš izvor je objasnio:

„Upravo zbog tih internih pritisaka, premijer Plenković je vrlo oprezan, pa i prespor u reakcijama, jer dobro zna da onog trenutka kada poduzme neku aktivnost koja ne odgovara Mađarima, oni reagiraju vrlo brzo. Istoga trenutka podiže se cijeli jedan očito dobro uhodan sustav HDZ-a, pokreće se val pritisaka i obavještava se mađarski politički vrh na čelu s premijerom Viktorom Orbánom da opstruira bilo kakav konstruktivan pristup izlasku MOL-a iz Ine.“

S tim riječima slaže se i drugi izvor koji također smatra da Vlada nema jasnu sliku o tome što s Inom želi u budućnosti.

Zanimalo nas je također je li jedan od zadataka Lazardovih stručnjaka bio, između ostaloga, analizirati financijsku opravdanost pojedinih poslovnih odluka Uprave Ine te s tim u vezi nastojati pronaći i neke jače argumente kojima bi se moglo parirati MOL-u tijekom pregovora o otkupu dionica. Iako su nam dva međusobno nezavisna izvora potvrdila da bi bilo posve logično razmišljati u tom smjeru i Lazardov analitički proces iskoristiti i u tu svrhu, obojica sugovornika procijenila su jednako: Vlada nije razmišljala u tom smjeru. Treći, pak, Nacionalov izvor koji je dobro upućen u opseg poslova konzultantskih tvrtki i njihove ovlasti, napominje da je jedan od zadataka Lazardovih konzultanata prikupiti i podatke o pravnim poslovima Ine, sudskim tužbama koje su u tijeku, dosadašnjim nagodbama i svim pravim procesima koji se u ovom trenutku odvijaju u Ini ili će imati upliv u poslovanje kompanije u budućnosti:

„Sve je to dio ‘due diligence’ procesa. No sugerirati Vladi kao suvlasniku neke konkretne argumente ili poteze tijekom pregovora o otkupu, vrlo je rizično i ne vjerujem da bi se Lazard u to upustio. Njihov je zadatak procijeniti stvarnu vrijednost Ine i savjetovati Vladu što učiniti s Inom ako do otkupa dođe, odnosno kakvog strateškog partnera odabrati. A Lazard je u tim poslovima vrlo spretan.“

Potvrdio je i da Vlada još uvijek nema neki jasan plan kako namaknuti sredstva za otkup dionica Ine ako se donese takva odluka.

Isto smo pitanje – ima li Lazard zadatak, između ostaloga, provjeriti i financijsku opravdanost određenih poslovnih odluka Uprave Ine te, u slučaju da Lazardovi konzultanti dovedu u pitanje neke od tih odluka, kako takve činjenice mogu utjecati na proces pregovora oko otkupa Ininih dionica od MOL-a – postavili i Vladi. Glasnogovornik Milić je objasnio:

„U odnosu na opseg savjetodavnih usluga za koje je Vlada angažirala Lazard, u fazi pripreme za moguću transakciju otkupa one obuhvaćaju, među ostalim, dubinski pregled te preporuke u pogledu strategije i strukture transakcije te strukturiranja njezina financiranja, a u skladu s kriterijima za odabir modela financiranja koje je u svojem radu utvrdio Savjet za pregovore s MOL-om vezano uz mogući otkup dionica koje drži MOL u INA-i, te koji su bili dijelom Poziva za podnošenje ponuda od 13. prosinca 2017.“

Konkretniji odgovor o suradnji Uprave Ine s Lazardovim konzultantima i njihovim vanjskim suradnicima, nije stigao ni iz Ine. Ina nije upoznata s ugovorenim okvirom poslova između Vlade i investicijskih savjetnika te podsjećamo da je Uprava Ine 20. studenoga 2019. odgovorila pozitivno na zahtjev Vlade te odobrila proces dubinskog snimanja. Ina je u skladu s važećom regulativom i dobrom poslovnom praksom o tome obavijestila investicijsku javnost te će nastaviti objavljivati sve propisane informacije u tom procesu“, stoji u odgovoru Odjela korporativnih komunikacija i marketinga Ine.

I Vlada i MOL mogli bi prihvatiti i iskoristiti aktualni kibernetički napad na Inu i nepoznate hakere koji iza njega stoje, kako bi u njemu pronašli krivca za kašnjenje u dovršetku Lazardova izvještaja

Službeno, dakle, problema u komunikaciji između Lazardovih stručnjaka i Ine nema. Tako tvrde i u Vladi i u Ini. Neslužbene informacije, pristigle iz izvora koji pažljivo prate proces ‘due diligencea’, ali i iz usta predsjednika NO Ine Damira Vanđelića, govore suprotno. A na Nacionalovo posve konkretno pitanje je li točno da MOL oteže s davanjem odobrenja Lazardovim konzultantima za pristup dijelu dokumentacije koji se odnosi na poslovanje Ine, iz Vlade je stigao vrlo zanimljiv odgovor: „Vlada je, kao suvlasnik Ine, upoznata s nedavnim poteškoćama u radu informatičkih sustava Ine zbog kibernetičkih napada te pruža podršku Ini u njihovu uklanjanju, prije svega radi osiguranja redovitog poslovanja kompanije, nastavka započetih investicija, uključujući i one u modernizaciju Rafinerije Rijeka vrijedne preko četiri milijarde kuna, ali i radi dovršetka dubinskog pregleda.“

Iz takvog odgovora dade se iščitati mogućnost da će i Vlada i MOL objeručke prihvatiti i dobro iskoristiti aktualni kibernetički napad na Inu i nepoznate hakere koji iza njega stoje kako bi u njemu pronašla krivca za kašnjenje u dovršetku Lazardova izvještaja.


Natječaj za nove članove Uprave Ine

Na samom kraju prošloga tjedna Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je javni natječaj za izbor novih članova Uprave Ine. Novi bi članovi Uprave iz hrvatske kvote na tim pozicijama trebali zamijeniti dosadašnju trojicu članova Ivana Krešića, Davora Mayera i Niku Dalića, koji te funkcije obnašaju punih devet godina, odnosno od veljače 2011. godine. Posljednji put im je u ožujku prošle godine Vlada produljila mandat na 12 mjeseci, nakon čega je očito odlučeno da se krene u izbor novih hrvatskih predstavnika u Upravi Ine. Novi natječaj sam po sebi nije nikakvo iznenađenje, no ono što u njemu upada u oči jest formulacija jednog od uvjeta koje moraju ispunjavati potencijalni kandidati. Naime, prvi uvjet koji se postavlja pred kandidate jest da imaju „završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij odgovarajuće struke“ te „najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima koji zahtijevaju odgovarajući stupanj stručne spreme iz točke 1. uvjeta natječaja“. No pritom se ne navodi na koje se struke odnosi pojam „odgovarajuća“. Valja, naime, znati – a to su nam u razgovoru potvrdila i dva međusobno neovisna izvora iz naftaških krugova – da je poslovanje naftne kompanije vrlo specifičan biznis koji traži razumijevanje i poznavanje funkcioniranja naftnog sektora na nacionalnoj, ali i regionalnoj i globalnoj razini, kako bi se mogle donositi dobre poslovne odluke i kako bi se razumjele i predvidjele posljedice tih odluka na poslovanje kompanije. Nedostatak takvih specifičnih znanja i iskustva u naftnom sektoru, upozorio nas je jedan od naših sugovornika s dugogodišnjim naftaškim iskustvom, otvara dijelu Uprave mogućnost manipulacije odlukama koje neiskusni i nedovoljno stručni članovi neće moći prepoznati, a što bi moglo imati nesagledive posljedice na interes hrvatskog suvlasnika Ine. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, pak, tvrde da će se prilikom odabira kandidata „uzeti u obzir sve struke koje odgovaraju stupnju visoke stručne spreme“. U odgovoru koji je Nacional dobio iz Službe za odnose s javnošću i protokol toga Ministarstva, stoji da će se „kroz razgovor s kandidatima utvrditi i ocijeniti njihovo radno iskustvo, radno iskustvo u organiziranju rada i vođenju poslova, poznavanje korporativnog upravljanja, poznavanje financija i računovodstva te poznavanje plinskog i naftnog poslovanja“.

Komentiraj