Ishitreni uskraćivanjem povjerenja ravnatelju SOA-e Draganu Lozančiću u aferi SOA, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović naštetila je imidžu Hrvatske u očima SAD-a

Iz izvora bliskih Domoljubnoj koaliciji, koncem proteklog tjedna do Nacionala su došle tvrdnje da je, po svemu sudeći ishitrenim uskraćivanjem povjerenja ravnatelju SOA-e Draganu Lozančiću u aferi SOA, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović naštetila imidžu Hrvatske u očima SAD-a, a možda i ugrozila neke tajne zajedničke operacije dviju zemalja.

Takve tvrdnje počele su se plasirati zbog jedne nedavne izjave potpredsjednika Sabora Ivana Tepeša, inače čelnika marginalne desničarske stranke HSP–AS, koji je na početku emisije “Otvoreno” 8. veljače 2016., među ostalim, izjavio sljedeće: “Ja imam jedan podatak da je gospodin Lozančić uspostavio suradnju s obavještajnom službom jedne države koja je tada bila pod međunarodnim sankcijama, bez znanja Vijeća za nacionalnu sigurnost i bez znanja predsjednice i saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost. Rečeno mi je da je to također protuzakonito.” Istog trenutka replicirao mu je saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin, također gost iste emisije, navodeći kako mu se čini da je Tepeša netko brifirao s klasifiricanim podacima.

UPUĆENI SIGURNOSNI IZVORI TVRDE da je očito netko iz SOA-e ili netko iz vrha aktualne vlade komu su te informacije mogle biti dostupne, brifirao Tepeša o sadržaju nekih državnih tajni. Prema tvrdnjama istih izvora, Tepeša su, po svemu sudeći, informirali o tomu da je SOA još prije ukidanja međunarodnih sankcija uspostavila obavještajnu suradnju s Iranom. Iranu su u drugoj polovici siječnja, nakon punih 35 godina, ukinute međunarodne sankcije, što se počelo znatno odražavati na ekonomske prilike u svijetu, kao i na političku situaciju na Bliskom istoku i šire. Iako je velika većina zapadnih vlada pozdravila ukidanje tih sankcija, Saudijska Arabija i Izrael nisu zadovoljni jer im jačanje Irana ne odgovara. Među ostalim, Izrael doživljava Iran kao prijetnju jer financira neke militantne pokrete koji su prijetnja Izraelu. Saudijska Arabija na to ne gleda blagonaklono zbog utjecaja iranskog izvoza nafte na cijenu nafte u svijetu.

Sve to pokazuje da je ukidanje međunarodnih sankcija Iranu iznimno značajna odluka s kompleksnim posljedicama, a prethodio joj je izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju u komu se navodi da je Iran ispunio sve obveze iz nuklearnog sporazuma koji je 14. srpnja 2015. postigao s Njemačkom, Velikom Britanijom, Kinom, Francuskom, Rusijom i SAD-om.

• NETKO IZ SOA-e ILI VRHA aktualne vlade brifirao je Tepeša o sadržaju državnih tajni, o tome kako je SOA još prije ukidanja međunarodnih sankcija uspostavila obavještajnu suradnju s Iranom

I UOČI FORMALNOG UKIDANJA međunarodnih sankcija, tijekom posljednjih nekoliko mjeseci brojne polutajne ili neformalne delegacije hrvatskih poduzetnika, konzultanata i novinara posjećivale su Iran s ciljem ostvarivanja kontakata koji bi mogli olakšati buduću suradnju dviju zemalja. Potom su slične delegacije Iranaca boravile u Hrvatskoj ili su se pak neki poslovni ljudi iranskog podrijetla, koji rade u drugim zemljama EU-a, intenzivno raspitivali mogu li se u Hrvatskoj kupiti neke banke i slično. Pojedinci iz tih delegacija bili su i u izravnom kontaktu s uredništvom Nacionala. Prema tvrdnjama upućenih sigurnosnih izvora, svemu tomu prethodio je i sam po sebi tajan obavještajni sporazum dviju zemalja na koji je, po svemu sudeći, mislio Tepeš, nazivajući ga nezakonitim, što je htio iskoristiti kao pritisak na Dragana Lozančića.

UPUĆENI IZVOR BLIZAK DOMOLJUBNOJ KOALICIJI TVRDI da se Hrvatska na takav korak nipošto ne bi odvažila samoinicijativno, nego je o svemu u najmanju ruku bio informiran SAD. Da bi te tvrdnje mogle biti točne, posredno potvrđuje i izjava ministra obrane Josipa Buljevića u subotnjem intervjuu Jutarnjem listu: “SAD je glavni saveznik Hrvatske na području obrane i sigurnosti te strateški partner oružanih snaga.” Upućeni izvor blizak Domoljubnoj koaliciji ispričao je za Nacional da su Tepešove izjave trebale poslužiti jačanju pritiska na Lozančića nakon što mu je Kolinda Grabar Kitarović uskratila svoje povjerenje, ali su naposljetku proizvele negativne učinke.

“Kako bi se pokušala napraviti kontrola političke štete, plasirale su se klasificirane informacije neovlaštenim osobama. To je, pak, pokazalo sklonost Domoljubne koalicije da zloupotrijebi tajne podatke u pokušaju političkih obračuna, ali je pokazalo i amaterizam koji narušava reputaciju Hrvatske. Sve se to radi zbog političkog hira Kolinde Grabar Kitarović i njene osobne netrpeljivosti prema Draganu Lozančiću”, izjavio je za Nacional upućeni sigurnosni izvor.

Iako je prije nekoliko dana rasprava o mogućem razrješenju Dragana Lozančića s mjesta ravnatelja Središnje obavještajne agencije skinuta s dnevnog reda saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, o okolnostima njegova mogućeg razrješenja pred Odborom ipak bi se moglo diskutirati, i to već sredinom ovoga tjedna. Za nadolazeći četvrtak sazvana je sljedeća sjednica Odbora, a na njoj bi se trebalo razgovarati o izvješću SOA-e o prošlogodišnjem radu.

“TO IZVJEŠĆE PODNOSI RAVNATELJ SOA–e. Ono je prilično opsežno te sadržava sve akcije koje je SOA poduzimala tijekom protekle godine, odnosno sažetak svega što se u pojedinoj akciji radilo, zašto se radilo, kao i do čega se poduzimanjem tih akcija došlo. Drugim riječima, u tom izvješću sigurno će se naći i opis akcije koju je SOA poduzimala u vezi sa Zdravkom Mamićem, najmoćnijim čovjekom hrvatskog nogometa. Vidjet će se na temelju čega su Mamića nadzirali, o kakvim se mjerama radilo, do čega se došlo njihovom primjenom te je li sve u tom pogledu bilo zakonito. To izvješće znatno je opsežnije od onoga što na koncu dospije do javnosti. Rasprava o tom osjetljivom pitanju eventualno se može izbjeći samo ako Lozančić bude razriješen do četvrtka”, izjavio je za Nacional izvor upućen u sigurnosna pitanja.

Sve to sugerira da bi pred saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost već ovaj tjedan mogle dospjeti prve konkretne informacije o slučaju nadzora SOA-e nad Zdravkom Mamićem, zbog kojeg je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlučila uskratiti povjerenje Lozančiću. Isti izvor navodi da bi bilo teško očekivati da se upravo to pitanje ne postavi tijekom diskusije o prošlogodišnjem radu SOA-e. Ako se Lozančić pojavi na toj sjednici, on bi i to postupanje SOA-e mogao elaborirati pred članovima Odbora, a teško je predvidjeti da bi on u toj situaciji govorio nešto što bi ga potencijalno kompromitiralo, tvrdi isti izvor Nacionala upućen u sigurnosna pitanja. Još je teže očekivati da ga netko od članova Odbora o tom slučaju neće ništa izravno upitati.

ZBOG SVEGA NAVEDENOGA očekuje se da bi premijer Tihomir Orešković Lozančića mogao razriješiti već prije četvrtka, a ako bi se to dogodilo, to bi značilo da izvješće o radu SOA-e neće pred Odborom braniti Lozančić, nego eventualno imenovani vršitelj dužnosti ravnatelja SOA-e. Čak i tada teško je očekivati da pojedini članovi Odbora neće insistirati na tomu da se podnositelj izvješća, ma tko on bio, ne referira na spornu situaciju. Zato neki idu tako daleko da tvrde da bi Orešković mogao razriješiti Lozančića upravo u četvrtak, na dan kada je zakazana sjednica Odbora, što bi možda moglo odgoditi i središnji razlog sazivanja te sjednice, a to je diskusija o prošlogodišnjem radu SOA-e.

• TEPEŠOVE IZJAVE TREBALE su poslužiti jačanju pritiska na Lozančića nakon što mu je Kolinda Grabar Kitarović uskratila svoje povjerenje, ali su zasad proizvele negativne diplomatske učinke

“Kako god bilo, to bi tek privremeno okončalo aferu koja će sasvim sigurno obilježiti kompletni predsjednički mandat Kolinde Grabar Kitarović. Ako se pokaže da je predsjednica Lozančiću uskratila povjerenje isključivo zbog vlastita hira, a u tome je podrži premijer Orešković, bit će jasno da su deplasirane sve tvrdnje o napetostima između Vlade i Ureda predsjednice”, izjavio je za Nacional visoki politički izvor upućen u zbivanja u Domoljubnoj koaliciji.

ODGODI LI PREMIJER OREŠKOVIĆ svoju odluku o budućnosti Dragana Lozančića na čelu SOA-e, dijelom i zbog činjenice da bi to Lozančiću otvorilo mogućnost da se pred saborskim Odborom referira i o tom slučaju, bio bi to zasigurno dodatni udarac političkoj reputaciji Kolinde Grabar Kitarović. U tom slučaju još bi se neko vrijeme mogli pratiti plasmani raznih tvrdnji o tomu tko bi mogao dospjeti na čelo SOA-e nakon Lozančića.

Iz pojedinih izvora bliskih Domoljubnoj koaliciji sve se agresivnije kroz pojedine medije plasiraju tvrdnje da bi na čelo SOA-e mogao dospjeti Toni Matas, bivši šef ispostave SOA-e u Zadru. Matas je godinama blizak Karamarku i Josipi Rimac, a među kolegama špijunima na glasu je prvenstveno kao vrlo agilan organizator raznih vrsta privatnih zabava za tadašnju špijunsku vrhušku u okolici Udbine u diskretnoj vikendici, te kao stručnjak za gastronomiju. Neki Karamarkovi bivši suradnici iz tog vremena nadaju se da Matasova nominacija za šefa SOA-e ne može biti više od trača. Oni tvrde da je Matas ugodna, ali ne odveć stručno kapacitirana osoba, da se u Zagrebu teško snalazi i u prometu te da bi im bilo teško pojmiti osobu njegova profila na čelu službe, osim u varijanti u kojoj bi bio puka transmisija želja i utjecaja Tomislava Karamarka. Među kandidatima za predstojnika Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost počelo se spominjati Josipa Barića. Barić je također bio blizak Karamarku, ali je više izvora za Nacional ispričalo da se radi o vrhunskom operativcu, iako ga se u nekoliko navrata u medijima kritički prikazivalo kao osobu blisku lokalnom kriminalnom miljeu.

NEKI BIVŠI KARAMARKOVI SURADNICI TVRDE da je milje blizak Milijanu Brkiću želio za vrijeme Karamarkova mandata na čelu sigurnosnog sustava, postaviti na Barićevo mjesto sebi blisku osobu te da iz tog vremena datiraju prve negativnosti o Barićevim aktivnostima. Unatoč tomu, Barić se smatra puno kvalitetnijim izborom od Matasa. Što god se po pitanju kadroviranja u sigurnosnim službama bude događalo u bliskoj budućnosti, treba napomenuti da na neformalne nominacije Matasa i Barića treba gledati s rezervom, ponajprije zato što dolaze iz krugova bliskih Domoljubnoj koaliciji. Kako su Domoljubna koalicija i Most dogovorili da na čelo SOA-e dođe kandidat Mosta, lako je moguće da to bude netko sasvim treći, i to prvenstveno u okviru političkog dogovora između Kolinde Grabar Kitarović i Bože Petrova. Supotpis premijera Oreškovića na imenovanje budućeg čelnika SOA-e u toj kadrovskoj kombinatorici trebalo bi promatrati isključivo kao jamstvo stabilnosti i trajnosti postizborne koalicije Domoljubne koalicije i Mosta.