Zbog izmjena propisa Zagrepčani sami financiraju hitne popravke i obnovu, a svi strepe zbog novih podrhtavanja

Prema podacima Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nakon zagrebačkog potresa, 22. ožujka 2020., u Zagrebu je ukupno pregledano 24.078 stambenih zgrada. Od tog broja neuporabljivo je ( crvena oznaka) 1.272 zgrada, privremeno neuporabljivo ( žuta oznaka) 4.814 zgrada dok je uporabljivo ( zelena oznaka) 17.992 zgrada. Nakon potresa u prosincu lani neke su zgrade dodatno oštećene zbog čega se pregledi ponavljaju.

Nacional.hr je na primjeru dvije tvrtke, čija je primarna djelatnost održavanje i upravljanje stambenim objektima u Gradu Zagrebu, odnosno Upravitelja zgrada, istražio koliko su nakon zagrebačkog potresa zaprimili dojava vezanih za žurno otklanjanje izravne opasnosti za živote i imovinu građana, koliko je oštećenih zgrada iskazalo interes za dodatnim financijskim sredstvima u smislu kreditnih zaduženja i otplate putem pričuve zgrade, a koje bi samostalno iz pričuve krenule u obnovu te koliko je zgrada do sada dobilo kredite.

Iz najveće tvrtke, Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva (GSKG), koja održava i upravlja s oko 173.000 prostora, odgovaraju da je “od potresa u ožujku, preko njihovih tehničkih službi zaprimljeno oko 2.500 dojava, prvenstveno vezano uz žurno otklanjanje izravne opasnosti te za poduzimanje daljnjih potrebnih radnji za izvođenje detaljnije sanacije- dobivanje potrebne suglasnosti suvlasnika, priprema projektne dokumentacije, osiguravanje potrebnih sredstava i dr.” S obzirom na izvanrednu situaciju, većina zgrada oštećenih u potresu, iskazala je potrebu za dodatnim financijskim sredstvima u smislu kreditnih zaduženja i otplate istih putem pričuve zgrade. GSKG je do sada obradilo oko 900 zahtjeva zgrada koje su putem kredita odlučile samostalno iz pričuve financirati obnovu, veći dio takvih kredita je isplaćen, dok ih je 40-ak trenutno u obradi.”

Iz tvrtke K-INDEX koja upravlja s više od 400 zgrada u Zagrebu odgovaraju da su nakon zagrebačkog potresa zaprimili dojave za žurno otklanjanje opasnosti na pet zgrada, a naknadno još za dodatnih 15. Pritom napominju da su u mnogim zgradama, osim šteta na konstruktivnim dijelovima, nastale mnoge pukotine i oštećenja na spojevima raznih pregradnih zidova jer su od različitih materijala pa imaju različita gibanja tijekom potresa, i na žbuci zidova. Iako su, kažu,  takva oštećenja vizualno ružna ona ne utiču na statiku objekta. Dodaju: “S  obzirom da se dugo čekalo donošenje Zakona o obnovi, a još i sad se mijenjaju i dopunjavaju propisi za obnovu mnoge su zgrade same financirale hitne popravke bez kredita.” Što se kredita tiče iz ove tvrtke kažu da nije odobren niti jedan nego su krediti u pripremi, u iznosima od 100.000 kuna do više od milijun kuna. 

 

Nfoto

 

U lipnju prošle godine Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja objavilo je, sukladno Odluci Vlade RH Javni poziv za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice.  Ovim Javnim pozivom obuhvaćena je nadoknada troškova za nužnu privremenu zaštitu zgrada od utjecaja atmosferilija i uklanjanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, zatim popravak ili zamjena dimnjaka, popravak ili zamjena zabatnog zida, popravak dizala. Prijave za navedeno sufinanciranje i dalje su otvorene , do 30.6.2021.,  a sukladno tome zaprimaju se i nova rješenja temeljem kojih će zgradama biti refundirana sredstva za hitne sanacije nakon potresa.

Nacional hr. također je istražio koliko se po navedenom Javnom pozivu, a u nastavku Prvom programu mjera, prijavilo zgrada i u kojem ukupnom iznosu?

IZ GSKG odgovaraju da se po ovoj osnovi prijavilo 1.442 zgrade u ukupnom iznosu od 100.469.530,59 kuna. Do sada su zaprimili 827 rješenja Ministarstva kojim je ukupno zgradama odobreno 28.865.560,65 kuna.

 

NFoto

 

Iz K-INDEX-a kažu da su po ovoj osnovi prijavili osam zgrada s ukupnim iznosom 420.000 kuna. Do sada su zaprimili pet rješenja Ministarstva, ukupni odobreni i većim djelom isplaćeni iznos je 420.000 kuna, a najveći pojedinačni iznos je 211.000 kuna. Iz ove tvrtke posebno upozoravaju: “Suvlasnici i stanari u zgradama su u velikoj brizi jer svako odgađanje popravaka povećava štetu. Donošenje Zakona o obnovi je trajalo prilično dugo, vidimo da je ustrojavanje Fonda za obnovu tek sada u tijeku, a pravilnici se još uvijek donose. Svaka nova kiša ili snijeg povećavaju nastalu štetu. Mali broj zgrada je imao policu osiguranja od potresa. Te police ipak pomognu suvlasnicima da lakše saniraju nastale štete.”

Dobra je vijest da nakon zaprimljene refundacije suvlasnici mogu tim sredstvima umanjiti iznos eventualno postojećeg kredita ili donijeti odluku o korištenju tih sredstava za neku drugu namjenu. Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine poslali smo upit jesu li svjesni činjenice da građani preko pričuve i Upravitelja zgrada moraju sami plaćati uklanjanje dimnjaka i sanaciju po nekoliko puta ponovno oštećenih krovova jer se sa svakim novim potresom pojavljuju nova oštećenja? Riječ je o desecima, a u nekim slučajevima i stotinama tisuća kuna. Vlasnici zgrada, stanari, odgovorni su ako nekome na ulici padne s njihove zgrade crijep ili cigla na glavu, a većina njih nema dovoljno novca za privremenu sanaciju a kamoli za konstrukcijusku obnovu pa da tek nakon toga čekaju na refundaciju sredstva. Iz Ministarstva odgovaraju:

“Svjesni smo činjenice da postoji nedostatak financijskih sredstava za obnovu od strane vlasnika nekretnina te je upravo na tu temu održano i nekoliko sastanaka s predstavnicima poslovnih banaka, gdje se razgovaralo o mogućnosti kreiranja novih kreditnih linija koje bi banke mogle ponuditi na tržištu. U Zagrebu svaki vlasnik prve nekretnine ima obvezu sufinancirati konstrukcijsku obnovu s 20 posto, a obnova kreće kad vlasnik osigura ta sredstva. Hoće li to biti iz vlastite akumulacije ili kreditnim angažmanom, odluka je na vlasniku. U svakom slučaju, tih 20 posto mora biti na računu zgrade prije nego što se krene u konkretne radove. Ako se u zgradi pojavi više od 50 posto onih koji će biti u mogućnosti financirati svojih 20 posto udjela, tada država na sebe preuzima ostalih 49 posto, uz upis hipoteke. Jedan od modela o kojima se razgovara odnosi se na tih 20 posto, za koje bi vlasnik mogao podignuti kredit kod neke od komercijalnih banaka, a država bi pokrila kamatu.”

Komentiraj