Njemačka i Europa žele izbjeći da nove američke sankcije protiv Rusije stvore novo “ledeno doba” u odnosima Moskve i Zapada, izjavio je u utorak njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel.

“Mi Europljani vrlo smo zabrinuti da bi to moglo imati nenamjerne posljedice  za Europu. Ne želimo u potpunosti razoriti naše poslovne odnose s Rusijom, posebice u sektoru energetike”, kazao je Gabriel.

Američki predsjednik Donald Trump odobrio je ovaj mjesec nove sankcije Moskvi zbog aneksije ukrajinskog Krima 2014.

Gabriel je kritizirao taj potez SAD-a, tumačeći da su europske tvrtke koje sudjeluju u energetskim projektima s Rusijom zbog sankcija izložene kaznama zbog kršenja američkog zakona.

Njemačka ministrica energetike Brigitte Zypries je pozvala EU na odmazdu protiv SAD-a ukoliko bi nove sankcije Rusiji urodile kaznama za njemačke tvrtke.

Sankcije bi osim gospodarskih posljedica “vodile novom ledenom dobu između Rusije i Sjedinjenih Država i Zapada”, rekao Gabriel.

Unutar EU-a je vidljiva podjela po pitanju poslovne suradnje s Rusijom, zemljom koja pokriva trećinu potreba Unije za plinom usprkos sankcijama protiv Moskve zbog vojne intervencije u Ukrajini.

Njemačka želi da prvenstveno njezine tvrtke, te nešto francuskih i jedna austrijska tvrtka sudjeluju u izgradnji ruskog plinovoda Sjeverni tok 2.

Trinaest zemalja Europske unije je krajem lipnja izrazilo potporu prijedlogu da Europska komisija bude ta koji bi s Rusijom pregovarala o primjedbama na račun novog ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj, a Berlin se snažno usprotivio. Na neslužbenoj raspravi ministara energetike EU-a, njemački partneri u bloku 28-orice izjasnili su se protiv plana da ruski plinovod Sjeverni tok 2 s ruske baltičke obale direktno isporučuje više plina Njemačkoj.

Članice Unije će na jesen direktno glasati o zahtjevu Europske komisije da joj se odobri mandat da s Rusijom pregovora u ime cijele Unije, no Njemačka kao glavni korisnik na to gleda kao na isključivo komercijalni projekt. Kancelarka Angela Merkel je tada kazala da u tome ne vidi nikakvu ulogu Komisije.Dužnosnici EU-a u povjerenju priznaju da se nadaju da će direktni pregovori s Moskvom uroditi odgodom projekta iza 2019., čime bi ruski državni izvoznik Gazprom ostao bez “asa u rukavu” kada bude razgovarao o tranzitnim pristojbama za Ukrajinu, sadašnju rutu za veći dio isporuke plina za Europu.

Njemačka, Francuska i Austrija, čije su tvrtke partneri Gazproma na tom projektu, na toj raspravi nisu htjele stati za govornicu.

“Imamo 13 delegacija koje su intervenirale i sve daju potporu Europskoj komisiji”, kazao je predsjednik EK-a Maros Sefcovic.

“Vrlo sam optimističan da ćemo dobiti mandat, ali jasno mi je da je ovo tek početak rasprave”, dodao je Sefcovic.

Potporu Komisiji pružaju istočnoeuropske, baltičke i nordijske zemlje te Italija.

“Njemačka ima komercijalne interese, ali mora pojasniti svoje stajalište”, kazao je visoki dužnosnik EU-a.

Istočnoeuropske i baltičke zemlje se pribojavaju da će još više porasti ovisnost o Gazpromu, a odsjeći će se Ukrajina. Kako bi plinovod zaobišao Ukrajinu, Italiju zabrinjava moguće povećanje cijene plina za kupce udaljenije od rute.

Nordijske zemlje imaju sigurnosne razloge zbog kojih se protive plinovodu koji bi prolazio u blizini njihovih obala, ispod Baltičkog mora gdje je Rusija pojačala vojne aktivnosti.

Danska čak razmišlja o izmjeni zakona kako bi mogla zabraniti plinovodne projekte poput Sjevernog toka 2 i pozdravila namjeru Komisije da se taj projekt podvrgne pravilima o energetici EU-a koji priječe dobavljačima energenata da zavladaju infrastrukturom.

Poljska, vrlo glasna protivnica Sjevernog toka 2, pozvala je članice na zajedničko stajalište i suspenziju izdavanja dozvola za projekt dok traje rasprava.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova upozorava da bi Sjeverni tok 2 imao “opasne posljedice” za europski blok.

Kao šlag na tortu stigla je potom i američka prijetnja da će, u sklopu novih sankcija Moskvi, penalizirati zapadne tvrtke uključene u projekt Sjeverni tok 2, među kojima su Uniper, Wintershall, Shell, OMV i Engie.

Komentiraj

FOTO:epa
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.