Nadajmo se, međutim, da će revizor razumjeti ovu narudžbu i prirodu dobavljača i način na koji se postupalo s ovom uplatom. Što se tiče načina na koji se upravljalo, ne možemo pružiti nikakvo daljnje opravdanje”. To je po svemu sudeći bila ključna rečenica u e-mailu koji je iz Zagreba visokim dužnosnicima katalonske vlade poslao Erick Hauck, delegat katalonske vlade u jugoistočnoj Europi sa sjedištem u Zagrebu, dok je bio izvršni direktor neprofitne udruge Platforma za katalonske nacionalne sportske momčadi.

Nacional je dobio uvid u španjolsku istražnu dokumentaciju koja sadržava i presliku spornog e-maila koji je poslao delegat katalonske vlade sa sjedištem u Zagrebu, a prije nekoliko dana je dospio u središte pozornosti u Španjolskoj jer je upravo na temelju sadržaja e-maila u trećoj fazi operacije Volhov španjolska policija Guardia Civil privela krajem listopada u Barceloni i Gironi 21 osobu sa sumnjom da su počinili kaznena djela pronevjere javnih sredstava, prijevare i pranja novca.

Dio je to slučaja u kojem se istražuju različiti načini kojima je navodno financiran niz neregularnih aktivnosti, priopćila je Guardia Civil, u čijem je posebnom fokusu moguće preusmjeravanje javnih sredstava iz Provincijskog vijeća Barcelone i neprofitne udruge Platforma za katalonske nacionalne sportske momčadi s ciljem neregularnog financiranja aktivnosti pokreta za nezavisnost Katalonije.

Ključni element za tužitelje, doznala je informativna agencija Europa Press prije nekoliko dana, bila je spomenuta e-mail poruka koju su presreli istražitelji. Iako Hauck nije među uhićenima, Guardia Civil poručuje da “istraga ostaje otvorena i nisu isključena nova uhićenja”.

Dio istrage u kojem se ključnim dokazom smatra e-mail Erica Haucka povezan je s financiranjem foruma Crans Montana u Barceloni 2017., za čiju je organizaciju potrošeno nešto više od 828 tisuća eura. U ugovoru za organizaciju eventa koji je sa švicarskim organizatorima potpisala Platforma za katalonske nacionalne sportske momčadi, precizira se da se “summit” organizira da bi se obilježila 25. obljetnica Olimpijskih igara u Barceloni. No taj događaj nije imao nikakve veze sa sportom, navodi dnevnik El Confidencial koji je objavio dodatni dio teksta ugovora, a u njemu piše da je cilj ovog događaja “međunarodno promicanje imidža Katalonije i njenog vodstva” i jačanje prijateljskih krugova, povjerenja, ali i namjera da svaki sudionik foruma postane katalonskim “veleposlanikom dobre volje”.

Pokret za nezavisnost je u više navrata koristio usluge takozvanih “think tank” međunarodnih platformi. Radi se o tijelima stručnjaka koji pružaju savjete i ideje o određenim političkim ili ekonomskim problemima. Kao što se dogodilo s Crans Montanom, katalonska vlada je takve usluge, vrijedne milijune eura, dodijelila i britanskoj tvrtki Independent Diplomat i nizozemskom Haškom centru za strateške studije. No dok je za posljednje dvije ugovor potpisala katalonska vlada – doduše kamuflirajući prave ciljeve ugovorenih usluga, navodi El Confidencial – za Crans Montanu je sastavljen kompleksni način financiranja koji je, između ostalog, prolazio kroz Platformu za katalonske nacionalne sportske momčadi s ciljem da se izbjegne optužba za malverzaciju javnim fondovima.

Platforma za katalonske nacionalne sportske momčadi platila je 300 tisuća eura za organizaciju ovog događaja, a to je odobrio generalni tajnih Katalonskog vijeća za sport Gerard Figueras. Revizor katalonske vlade potvrdio je da se radi o troškovima koji su u skladu s namjenom, no tužiteljstvo ipak smatra da se radi o “političkoj narudžbi”, citirajući riječi iz e-maila koji je Hauck poslao visokim dužnosnicima katalonske vlade. U e-mailu koji je Hauck poslao, dok je bio izvršni direktor Platforme za katalonske nacionalne sportske momčadi, između ostalog i generalnom tajniku Katalonskog vijeća za sport Figuerasu, navodi da “ovaj račun odgovara političkoj narudžbi” te poziva primatelje e-maila da, ako su im potrebna dodatna objašnjenja, odgovore potraže na odgovarajućoj političkoj razini. “Nadajmo se, međutim, da će revizor razumjeti ovu narudžbu te prirodu dobavljača i način na koji se postupalo s ovom uplatom. Što se tiče načina na koji se upravljalo, ne možemo pružiti nikakvo daljnje opravdanje”. Ove Hauckove riječi, smatraju tužitelji, potvrđuju da je cilj foruma bio politički i da nije imao veze sa sportom, što odstupa od izvornog cilja zbog kojeg je događaj financiran. Osim ovog ogromnog računa, u ugovoru koji je sklopljen napominje se da će “katalonska strana” pokriti sve troškove kongresa u Barceloni, od smještaja za sudionike i putnih troškova “u njihovoj potpunosti”. Ukupan trošak koji, između ostalog, uključuje zrakoplovne karte za 37 sudionika, smještaj u hotelima s pet zvjezdica, troškove za katering, prijevoz, osiguranje i simultani prijevod premašuje 828 tisuća eura. U dokumentaciji koju je zaplijenila Guardia Civil utvrđeno je da je sve troškove pokrila Platforma za katalonske nacionalne sportske momčadi, i to fondovima Katalonskog savjeta za sport koji bi trebali služiti za promociju katalonskog sporta.

Ovo neprofitno udruženje koje je do 2016. financirano s 295 tisuća eura godišnje, od 2017. počelo je dobivati višestruko veće iznose, iznad 1,3 milijuna eura godišnje. Ovo naglo povećanje navelo je tužiteljstvo na sumnju da je, izdvajanjem ogromnih svota za financiranje nekih organizacija, katalonska vlada zapravo preusmjeravala sredstva za neke sasvim druge svrhe koje su povezane s financiranjem pokreta za nezavisnost. Istražitelji ipak smatraju da se radilo o političkim ciljevima pa je među privedenima i predsjednik Savjeta za sport Xavier Vinyals.

Forum Crans Montana je, nakon katalonskog referenduma o nezavisnosti, organizirao niz međunarodnih “summita” na kojima se govorilo o “političkim zatvorenicima” i “egzilu”, a na jednom od njih govorio je i Carles Puigdemont. Crans Montana je međunarodna nevladina organizacija sa sjedištem u Švicarskoj. Osnovana je 1986. s misijom “izgradnje boljeg svijeta”. Blisko surađuju sa svim vladama, međunarodnim i lokalnim organizacijama s ciljem ojačavanja međunarodne suradnje, promicanja dobrih praksi i omogućavanja trajnog dijaloga između privatnog i javnog sektora. Na njihovom forumu u Azerbajdžanu 2012. hrvatski predsjednik Stjepan Mesić predvodio je delegaciju hrvatskih biznismena, a tri godine kasnije u Zapadnoj Sahari počasna gošća bila je Jadranka Kosor. Kad je 2015. Kolinda Grabar-Kitarović proglašena hrvatskom predsjednicom, iz Crans Montane su priopćili da su oni uvijek podržavali vođe budućnosti pa tako već godinama prate “ovu izuzetnu damu koja je danas predsjednica svoje zemlje”. Naveli su i da je ona jedna od najbližih prijatelja te organizacije i da je sudjelovala na mnogim njihovim forumima u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Monaku i Bruxellesu.

“Operacija španjolske paravojne policije protiv dvadeset i jednog građanina, biznismena, državnih službenika i članova privatnih građanskih organizacija još je jedno u nizu djela Španjolske s ciljem kažnjavanja pokreta za nezavisnost u Kataloniji. To je nešto što je već viđeno”, priopćio je Eric Hauck za Nacional i dodao da se nastavlja “represija nad katalonskim mirnim i legitimnim pokretom”, u kojemu je “uhićeno, istraženo, špijunirano i procesuirano gotovo 3000 ljudi od rujna 2017., usprkos brojnim pozivima katalonskog vodstva da se za sukob pronađe demokratsko rješenje”. Guardia Civil nije paravojna policija kao što navodi Hauck. Naime, iako strani mediji često koriste ovu riječ za Guardiju Civil, dnevnik El País u svom fact-checkingu navodi da se radi o tijelu javne sigurnosti vojne prirode koje je u potpunosti podložno španjolskom i međunarodnom zakonodavstvu i nisu nikakva “neregularna oružana skupina koja djeluje mimo zakona”. Upotreba pridjeva “paravojni” uzrokuje konotacije ilegalnosti i nasilnosti koje u slučaju Guardije Civil nisu istinite, navodi El País.

“Pravosudni postupak nad tim ljudima nije uspio. Nijedan od navodnih zločina i nasilje nisu potvrđeni. Presude koje smo dosad vidjeli nisu konačne i politički su pristrane, a takva je i policijska istraga”, rekao je Hauck i dodao da se devet “političkih zatvorenika u ovom trenutku nalazi u zatvoru već više od tisuću dana, i to u uvjetima koji su teži nego ikad”. Hauck smatra da “unatoč hitnom pozivu vodećih međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava da hitno oslobode katalonske zatvorenike, španjolska vlada zatvara oči i nastavlja kršiti Opću deklaraciju o ljudskim pravima. Oni su osuđeni zbog svojih političkih ideja i provedbe demokratskog mandata” i dodaje da će “samo opća amnestija za ovih tri tisuće pobornika za nezavisnost vratiti sve strane za pregovarački stol pod istim uvjetima”. Za takve pregovore je potreban “slobodan, pošten i otvoren dijalog između obiju vlada. Mora se raspravljati o pravu Katalonaca da demokratski odluče o svojoj budućnosti na referendumu. Raspisivanje referenduma nije zločin, a ankete pokazuju da se više od 70 posto Katalonaca – oni koji su za nezavisnost, ali i oni koji su protiv – slaže da se sukob mora rješavati dijalogom a ne represijom”, zaključio je Hauck koji nije komentirao njegovu e-mail poruku koju je policija presrela.

Kad je u srpnju 2017. katalonska vlada otvorila svoju delegaciju za balkanske zemlje sa sjedištem u Zagrebu, Eric Hauck imenovan je delegatom. No nekoliko mjeseci kasnije, kad je nakon neuspjelog proglašenja nezavisnosti Katalonije španjolska vlada “ukinula” autonomiju Kataloniji primjenjivanjem članka 155 španjolskog ustava, tadašnji premijer Mariano Rajoy najavio je zatvaranje skoro svih katalonskih delegacija u inozemstvu. Hauck je tada povučen u Kataloniju, gdje je zaposlen kao izvršni direktor Platforme za katalonske nacionalne sportske momčadi, a na funkciji je ostao do kraja ljeta prošle godine, kad je Katalonija ponovno otvorila svoju delegaciju za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Zagrebu, gdje se Hauck vratio kao delegat. Njegovi e-mailovi koje je otkrila španjolska policija odnose se na period u kojem je Hauck radio za sportsku platformu u Kataloniji.

Nacional je dobio uvid u dokumentaciju istrage koja sadržava niz e-mail poruka koje je između listopada 2018. i ožujka 2019. poslao Hauck. Osim one u kojoj spominje “političku narudžbu”, istražitelji su uzeli u obzir i njegovu komunikaciju o subvenciji Katalonskog vijeća za sport u iznosu od 985 tisuća eura namijenjenoj njegovoj Platformi, koja je uključivala značajne stavke za organizaciju kongresa sportske diplomacije Crans Montana 2 te za organizaciju procesa međunarodnog sudjelovanja pri definiciji projekta za olimpijsku kandidaturu Pirineja i Barcelone 2030. Operacija Volhov dio je velike istrage koju je pokrenuo istražni sud broj 1 u Barceloni i koja sadržava niz optužbi na račun pokreta za nezavisnost Katalonije, od kojih su neke utemeljene, a neke prilično nebulozne. Između ostalog, istražuje se način na koji su financirani boravak bivšeg katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta u Waterloou i pokret Demokratski tsunami koji je organizirao velike prošlogodišnje “spontane” prosvjede nakon što su osuđeni katalonski čelnici koji su organizirali referendum za nezavisnost. Iz dosad objavljenih informacija o istrazi, sumnja se i da je Carles Puigdemont prije referenduma za nezavisnost kontaktirao neimenovanu rusku skupinu s ciljem stvaranja platforme povezane s kriptovalutama. Istražni sudac smatra i da je ta skupina Puigdemontu ponudila da će prebaciti 10 tisuća vojnika u Kataloniju i platiti cijeli katalonski dug, i to tri dana prije jednostranog proglašenja nezavisnosti Katalonije. Posljednji navod mnogi su političari i mediji primili prilično skeptično, a ruska ambasada u Španjolskoj na Twitteru je sarkastično objavila da “broju vojnika treba dodati još dvije nule”, dodavši da su ruski vojnici trebali doći u Kataloniju “zrakoplovima koji su sagrađeni za vrijeme Građanskog rata i skriveni u katalonskim šumama do trenutka kad dobiju šifrirani signal”. Poznato je da su pobornici za nezavisnost Katalonije uvijek bili složni u tome da je do nezavisnosti potrebno doći bez primjene sile.

U sklopu ove operacije istražuje se preusmjeravanje javnog novca za ciljeve pobornika za nezavisnost, a sumnja se i da su neke donacije koje su bile namijenjene boravku Carlesa Puigdemonta u Waterloou bile transfer novca nelegalnog podrijetla. Guardia Civil spominje i “digitalnu republiku” koja bi izbjegla državnu kontrolu. Istražitelji navode da je u planu bilo stvaranje ekonomskog modela koji se trebao temeljiti na kriptovalutama. Jedan od osumnjičenih je Jaume Cabaní, čovjek blizak Carlesu Puigdemontu koji ima prebivalište u Belgiji. On je bio zadužen za implementaciju projekta IDCat, digitalnih certifikata koji se danas koriste i znatno olakšavaju odnos građana s javnom upravom, ali za koje se sumnja da su bili namijenjeni i za moguće digitalno glasovanje katalonskih građana. Cabaní je, navodi policija, “veliki mozak u svijetu kriptovaluta” i “informatičar u Waterloou”. Njega policija smatra “glavnim čovjekom za stvaranje tijeka javnog novca”, a pod istragom je završio nakon što je pronađen račun na kojem je bilo nešto više od 10 tisuća eura i koji je ispostavio Platformi za katalonske nacionalne sportske momčadi. Istražni sud smatra da je taj račun bio namijenjen “transformaciji dijela javne subvencije koju je ova sportska platforma dobila putem prijevare”, jer informatička usluga za koju je uspostavio račun nikad nije pružena.

Jedan od uhićenih u posljednjoj policijskoj akciji je i predsjednik Platforme za katalonske nacionalne sportske momčadi. “Osuđujemo uhićenje predsjednika organizacije kao i sva druga uhićenja i pretragu koja se provela u našem sjedištu. Kažnjavaju nas zbog toga što jesmo i ni zbog čega drugog”, priopćili su iz ove platforme kojoj je cilj promocija katalonskog sporta i postizanje međunarodnog priznanja njihovih federacija.

Prošlog tjedna katalonska vlada najavila je da će, uz postojećih 15 delegacija, otvoriti još tri, u Australiji, Japanu i Senegalu. Katalonski mediji objavili su plaće sadašnjih delegata koje pojedinačno iznose 87 tisuća eura bruto godišnje. Neki od medija napominju da je takva plaća viša od one izaslanika španjolske vlade u EU-u i da su ukupni troškovi samo za plaće katalonskih delegata 1,3 milijuna eura godišnje, dok je za delegacije diljem svijeta ove godine izdvojeno 7,5 milijuna eura. U dopisu za Nacional delegat Hauck napomenuo je da je španjolski ustavni sud utvrdio da je međunarodni rad Katalonije i njenih delegacija zakonit, “a podržava ga više od 70 posto katalonskih građana”.