‘Zatražili smo od Europske komisije da reagira na još jednu medijsku farsu u Hrvatskoj’

Hrvatsko novinarsko društvo, Centar za istraživačko novinarstvo i SEEMO obratili su se Europskoj komisiji i nadležnim povjerenicima kako bi upozorili na problematičnu odluku Vijeća za elektroničke medije za frekvenciju 101 MHz

Vijeće za elektroničke medije objavilo je prošloga tjedna priopćenje u kojem navodi da je Upravni sud odbio žalbe, odnosno prijedloge, tvrtke Nepce svijeta d.o.o. i Zwei 01 d.o.o, koje su se također natjecale za frekvenciju 101 MHz, za odgodu dodjele radijske koncesije za tu frekvenciju, koju je Vijeće za elektroničke medije krajem srpnja dodijelilo Top radiju d.d. u vlasništvu Ivana Jurića Kaćunića. Nakon te odluke Hrvatsko novinarsko društvo, Centar za istraživačko novinarstvo i SEEMO, Organizacija medija Jugoistočne Europe, odlučili su, kako saznaje tjednik Nacional, obratiti se Europskoj komisiji i nadležnim povjerenicima kako bi upozorili na krajnje problematičnu odluku Vijeća za elektroničke medije, tijela navodno nezavisnog medijskog regulatora kakav bi Agencija za elektroničke medije trebala biti. Podsjećamo, pored stanja u pravosuđu, upravo su netransparentnost vlasništva nad medijima i politički utjecaj na Agenciju navedeni kao najveći problemi u prvim dvama Izvješćima o vladavini prava u Hrvatskoj, koje je Europska komisija objavila 2020. i 2021. godine.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko rekao je za tjednik Nacional:

„Kao što znate, zbog slučaja dodjele radijske frekvencije 101 MHz tvrtki Top radio u vlasništvu Ivana Jurića Kaćunića, HND je sa Sindikatom novinara već poslao dopise Poreznoj upravi, Agenciji za tržišno natjecanje, DORH-u i Ministarstvu kulture, a do trenutka kada će ovaj tekst biti objavljen, na stolu Europske komisije i ostalih europskih institucija bit će dopis Hrvatskog novinarskog društva o cijeloj ovoj priči, koja djeluje kao još jedna u nizu velikih farsi na području medija koje doživljavamo ne samo posljednjih mjeseci, već punih trideset godina.“

Novinarske organizacije su uputile nekoliko apela predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i potpredsjednici Europske komisije Veri Jurovoj (desno) koja je ujedno i povjerenica za vrijednosti i transparentnost, a njezin portfelj pokriva očuvanje otvorenih demokratskih sustava. FOTO: Dati Bendo, Claudio Centonze

S Media Festa koji je prošloga tjedna održan u Fažani, pod pokroviteljstvom Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, također je poslan dopis Europskoj komisiji. Organizator Festa i direktor Centra za istraživačko novinarstvo, bivši predsjednik HND-a Saša Leković o tome je rekao:

„U ime Festivala, ali i Centra za istraživačko novinarstvo, posljednjeg dana Festivala poslali smo u sjedište Europske komisije jedan dopis u kojem smo obavijestili nadležne povjerenike za pitanja medija o tome što se događa. Zatražili smo i da se o tom problemu dodatno informiraju i adekvatno reagiraju. Tim više što su upravo netransparentnost vlasništva nad medijima i politički utjecaj na Agenciju za elektroničke medije istaknuti kao problemi u prvim dvama Izvješćima o vladavini prava u Hrvatskoj. To je i najvažniji razlog što se obraćamo Europskoj komisiji, koja je očito prepoznala da na tom planu postoji puno neriješenih pitanja, pa smatramo da moraju znati i što se nakon posljednjeg Izvješća događa u tom konkretnom slučaju. Pismo je poslano i hrvatskim medijima, kako bi i hrvatska javnost o tome dobila informaciju. Naravno, ne mogu tvrditi da to može utjecati na promjenu odluke, ali ako se ne ukaže na problem, onda se ne može očekivati ni reakcija. Nažalost, kada vidite što se događa s medijima u Mađarskoj ili Poljskoj, ono što se događa u Hrvatskoj iz perspektive Bruxellesa možda i ne izgleda tako strašno.“

Oliver Vujović, glavni tajnik SEEMO-a, medijske organizacije sa sjedištem u Beču, također je najavio dopis nadležnoj povjerenici i potpredsjednici Europske komisije Věri Jourovoj o ovom slučaju. Prije toga SEEMO je izdao priopćenje u kojem se, između ostalog, navodi:

„Medijska organizacija Jugoistočne Europe (South East Media Organization, SEEMO) traži od Vijeća za elektroničke medije (VEM) u Hrvatskoj, kao vodećeg tijela u Agenciji za elektroničke medije, da predstavi javnosti sve detalje i dokumente vezane uz dodjelu koncesije za frekvenciju 101 MHz. Tu je frekvenciju koristio Radio 101, osnovan 1984. godine. VEM je na natječaju odbio ponudu dosadašnjeg koncesionara zbog nepotpune dokumentacije, a Radio 101 prestao je emitirati program 1. lipnja 2021. Na svojoj sjednici 28. srpnja 2021. VEM je tajnim glasanjem, sa šest glasova za i jednim protiv, dodijelio frekvenciju drugoj tvrtki, kao najpovoljnijem ponuđaču za regionalnu koncesiju nad frekvencijom 101 MHz.

U priopćenju od 2. rujna VEM je odbio sve optužbe o nezakonitom donošenju takve odluke, kao i optužbe za favoriziranje jednog kandidata i sukob interesa.

Dva vodeća novinarska udruženja u Hrvatskoj – Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara – zatražila su istragu nadležnih institucija o dodjeli frekvencije 101 MHz.

SEEMO smatra da je prilikom dodjele frekvencija transparentnost izuzetno važna i zato bi sve činjenice i dokumenti vezani uz ovaj slučaj morali hitno biti predstavljeni hrvatskoj javnosti. To je osobito važno, imajući u vidu ulogu koju je nekadašnji Radio 101 imao u demokratskom procesu u Hrvatskoj.“

 

Iz organizacije SEEMO smatraju da je transparentnost izuzetno važna i zato bi sve činjenice i dokumenti vezani uz ovaj slučaj morali hitno biti predstavljeni hrvatskoj javnosti

 

Iako je, kako piše u priopćenju VEM-a, HAKOM utvrdio da Top radio zadovoljava sve prostorne i tehničke uvjete, nakon niza istraživačkih tekstova i dokumenata objavljenih u tjedniku Nacional i na nezavisnim novinskim portalima, postoji osnovana sumnja da je Ivan Jurić Kaćunić paravanski vlasnik protuzakonito osnovanog radijskog kartela, iza kojeg je godinama stajao bjegunac od hrvatskog pravosuđa Miroslav Kutle, da bi mu ga onda preotela braća Pripuz. Taj kartel čini sedam radija – Narodni radio s nacionalnom koncesijom, Antena Zagreb sa županijskom, Radio Dalmacija s regionalnom, Extra FM, Enter Zagreb i Gold FM s lokalnom i Ultra Split sa županijskom koncesijom.

Budući da su radijske frekvencije ograničeno javno dobro, a koncentracija vlasništva nad više radijskih postaja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini protivna Zakonu o elektroničkim medijima, očekivalo se da će VEM, kao i pravosudne institucije, reagirati na dokumentirane novinske napise koji izlaze već mjesecima, no to se nije dogodilo. Kao i u mnogim slučajevima medijskog razotkrivanja kriminala i korupcije, od kojih je najeklatantniji primjer koruptivne hobotnice pokojnog Milana Bandića, represivni aparat očito reagira tek kada politika da mig. Dario Juričan, koji je godinama javno ukazivao na kriminalne radnje pokojnog gradonačelnika, nedavno je izveo performans bacajući novčiće od sjedišta HDZ-a na Trgu žrtava fašizma do sjedišta tvrtke Top radio u Palmotićevoj, s porukom – slijedite trag novca. Ukazivanje na povezanost vladajuće stranke s radijskom mafijom ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek nazvala je licemjerjem, dok je premijer Plenković izjavio da nema pojma o cijelom slučaju. U međuvremenu je Ivan Jurić Kaćunić ostao bez prostora u Palmotićevoj 7, u kojem je bio i masonski hram, s obzirom na to da su Državne nekretnine raskinule ugovor s tvrtkom Enter IQ, koja prema ugovoru nije smjela davati prostorije u podzakup.

‘HND je sa Sindikatom novinara već poslao dopise Poreznoj upravi, Agenciji za tržišno natjecanje, DORH-u i Ministarstvu kulture, a do trenutka kada će ovaj tekst biti objavljen, na stolu Europske komisije i ostalih europskih institucija bit će dopis Hrvatskog novinarskog društva o cijeloj ovoj priči’, kaže Hrvoje Zovko. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

Ta bi tema, na prijedlog opozicije, trebala biti uvrštena i među točke dnevnog reda saborskog Odbora za informatizaciju i medije, koja će se održati u utorak, 14. rujna. Vili Matula, član Odbora iz zeleno-lijeve platforme Možemo!, međutim, upozorio je na činjenicu da u saborskom Odboru za informatizaciju i medije HDZ ima većinu, koja taj prijedlog može glatko odbiti:

„Zeleno-lijevi blok traži uvrštavanje rasprave o dodjeli koncesije koja je pripadala Radiju 101 tvrtki Top radio u vlasništvu Ivana Jurića Kaćunića na dnevni red 14. sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.

Nejasno nam je kako je moguće da ovako značajna tema od najvećeg javnog interesa, nije stavljena na dnevni red Odbora. Nastojanja ministrice Obuljen-Koržinek da slučaj koncesije Radija 101 prikaže kao nezavisnu odluku Vijeća za elektroničke medije (VEM), koje nema nikakve veze s Ministarstvom, Vladom ili HDZ-om, djeluju tragikomično.

Neuvrštavanje tako važnog pitanja kao prve točke dnevnog reda sljedeće sjednice Saborskog odbora, prvorazredan je politički skandal.

Cijenjena novinarka Đurđica Klancir, koja je vanjska članica Odbora, ubrzo nakon odluke VEM-a zatražila je stavljanje tog pitanja na dnevni red naredne sjednice Odbora.

Podržavamo pozive Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske da institucije istraže pozadinu odluke VEM-a i pitanje skrivenog vlasništva iza tvrtke Top radio. Upozoravamo i na Izvještaj EU-a o vladavini prava u Hrvatskoj. U njemu se ističe kako prikriveno vlasništvo nad medijima dovodi do zatiranja medijskih sloboda.“

Iako je oporba zatražila da se o ovom slučaju raspravlja i u saboru, Vili Matula tvrdi da HDZ-ova saborska većina taj prijedlog može odbiti. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Hrvoje Zovko je istaknuo: „Stav Hrvatskog novinarskog društva o ovom slučaju jasno smo iznijeli u priopćenju koje smo objavili prošloga mjeseca. Smatramo da je riječ o odluci koja je skandalozna iz niza razloga. Kao prvo, ona predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi medija, osobito kada je riječ o sektoru radija u kojem je sve manje pluralizma i raznovrsnosti medijskih sadržaja i iz kojeg je ozbiljno novinarstvo gotovo iščezlo. Tu ima puno suspektnih stvari – od pitanja tko je stvarni vlasnik radija koja emitiraju na najjačim frekvencijama u zemlji, o čemu su puno pisali tjednik Nacional, portal Media Daily, Indeks i niz drugih medija koji su iznijeli ozbiljne indicije da je cijela ova priča farsa. Smatramo da je vrijeme da se RH počne konačno ponašati kao država i provoditi zakone koje je sama donijela, a osobito one koji se odnose na transparentnost vlasništva nad medijima.“

Na pitanje je li bilo ikakve reakcije navedenih institucija, Zovko je odgovorio da je reagirala samo Agencija za tržišno natjecanje, koja je rekla da radi određene izvide. „Što se DORH-a tiče, nismo dobili nikakav odgovor, a vidjeli smo i reakciju Ministarstva kulture, odnosno ministrice Obuljen-Koržinek koja je konstatirala da je VEM neovisno tijelo i pozvala ih da se sami izjasne o toj odluci. Mislim da je sazrelo vrijeme da svi zatražimo poništenje ovog natječaja. No prije toga poslali smo dopise Europskoj komisiji, jer čini se da institucije ove države, što je doista tužno, najviše funkcioniraju kada je u pitanju vanjski faktor, odnosno vanjski pritisak. Jer našem premijeru i ostalima u Vladi najbitnije je što misle Europa i europski dužnosnici, kako se ne bi oštetila premijerova europska pozlata, a puno im je manje bitno što mislimo mi koji živimo u ovoj državi“, istaknuo je Zovko.

Vili Matula pita se znaju li išta o tome USKOK, DORH i tajne službe. On o tomu kaže:

„Kako je moguće da su u javnost izašli svi ti dokazi i dokumenti, a ništa se ne događa? Kad ministrica kulture izjavi da je performans Darija Juričana, koji je bacao novčiće od HDZ-a do tvrtke Top radio Ivana Jurića Kaćunića, licemjeran, onda zaista čovjek ostane bez komentara. Kao što se pravila da ne zna ništa o aferama koje se događaju na HRT-u i prije nego što je Kazimir Bačić upao u mjere protiv Bandića, pa je zbog optužbi za sudjelovanje u korupciji završio u istražnom zatvoru. To je za sada već uobičajeni način na koji se ministrica ponaša i to me uopće ne iznenađuje. Zapravo, radi se o kontinuitetu njenog djelovanja. Isto kao što je tekstove s dokazima svjedoka o seksualnim zlostavljačima na HRT-u nazivala hajkom.“

Izjavu ministrice Obuljen-Koržinek komentirao je i Saša Leković, osnivač i ravnatelj Centra za istraživačko novinarstvo:

„Meni je jako smiješno kada ministrica kulture bilo kome kaže da je licemjeran. Smatram da bi, kada se radi o vlasništvu nad medijima u Hrvatskoj, to trebalo brinuti sve vodeće i oporbene političare, kao i pravosuđe i pravosudne institucije. Zapravo bi Hrvatska trebala biti jedna jako zabrinuta zemlja. Pitam se i što opozicija inače radi.“

 

‘Frapantan mi je Plenkovićev odgovor na novinarsko pitanje koji je trajao desetak sekundi. Čovjek koji navodno u ovoj državi sve zna i sve prati, izjavio je da o ovom slučaju pojma nema’, kaže Hrvoje Zovko

 

Kao predstavnik saborske opozicije Vili Matula je ustvrdio da su u njegovu Klubu itekako zabrinuti i svjesni situacije: „Običnim promatračima možda je nejasno koje uloge igraju ljudi koji stoje iza te priče, ali očito je da nisu mogli dobaciti do tako visoke razine kao što je pitanje jedne televizije kakva je, na primjer, N1, ali na razini radijske mreže mogu biti izuzetno važni i moćni. I mogu ostvariti ne samo ekonomske interese, već i politički utjecaj, s obzirom na to da se radi o širokom javnom medijskom prostoru. To je opasno, osobito ako su do toga došli zastrašivanjem i ako su to ljudi o kojima se dokumentirano piše, a ja namjerno neću navoditi njihova imena, onda se zna da se takvi svuda u svijetu bave istim stvarima. A to je da se služe ucjenama i primjenjuju nasilje, osobito ako država ne reagira i ne preuzme na sebe primjenu sile, odnosno ne upotrijebi represivni aparat. Onda to počinje biti itekako veliki društveni problem.“

Aktualni predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, kao i bivši predsjednik Saša Leković, ističe da su u cijeloj priči posebno problematični način biranja i sastav Vijeća za elektroničke medije, koje bira vladajuća većina. Poznato je da je HND izašao iz radne skupine za izradu famoznog novog Zakona o elektroničkim medijima koji nikako da ode u drugo čitanje, između ostalog i zato što nisu usvojeni neki prijedlozi koji se odnose upravo na način biranja članova Vijeća za elektroničke medije.

O tome je Zovko rekao: „Mi smo tražili da članove Vijeća bira dvotrećinska saborska većina, kao i da dva člana Vijeća zajedno s Vladom predloži HND. Pri tome mislimo na dva člana iz novinarske struke. Taj naš prijedlog je odbijen, uz obrazloženje da takva vrsta izbora ne postoji nigdje na svijetu. Kao što je poznato, upravo su netransparentnost vlasništva nad medijima i politički utjecaj na Agenciju za elektroničke medije drugi put apostrofirani kao problem u Izvješću Europske komisije o vladavini prava. Ono što ja mogu reći jest ono što je vidljivo, a to je da politika sigurno ima utjecaj na izbor članova Vijeća za elektroničke medije, odnosno Agencije. Osim toga, HND je posebno upozoravao na to da je nedopustivo da bivša predsjednica fantomske novinarske udruge kakva je HNIP, Katja Kušec bude izabrana za članicu VEM-a. Naime, ona je osnivala tu udrugu s Velimirom Bujancem, poznatim huškačem i širiteljem govora mržnje, da bi zatim došla u tijelo koje se treba boriti protiv govora mržnje. Taj primjer je najeklatantniji dokaz miješanja politike u izbor članova jednog navodno neovisnog regulatora. Da takva osoba, mimo kriterija, mimo zdravog razuma i uz javno protivljenje HND-a, krovne strukovne organizacije, uz pomoć saborske većine ipak bude imenovana, to je konkretan primjer političkog utjecaja. To je sukob sa zdravim razumom.“

 

‘Europska komisija će sufinancirati monitor vlasništva nad medijima, projekt uspostavljanja javne baze podataka koja sadrži relevantne informacije o medijima’, najavila je potpredsjednica Komisije Vera Jourová

 

S time se složio i Saša Leković: „Pogledajte samo izbor članova Vijeća – tko su ti ljudi, kako su i prema kojim kriterijima birani. U Vijeću je bivša predsjednica HNIP-a, parapolitičke organizacije koja je radila sve suprotno novinarskim i etičkim standardima. Upravo zato što sam na to upozoravao, oni su mene čak i tužili i nepravomoćno izgubili spor. Sjećam se da sam od ministrice kulture tražio popis svih ljudi koji su se javili na natječaj za članove VEM-a, ali ona mi taj podatak nije željela otkriti. Tvrdili su da taj podatak možemo dobiti tek kada natječaj bude završen, no nismo ga dobili nikada. Međutim, budući da poznajem neke od ljudi koji su se javili, odgovorno tvrdim da je bilo pet ili šest kandidata koji su bolji od svakog izabranog člana VEM-a.“

Upitan da komentira odbijenicu Upravnog suda na žalbe dvaju drugih ponuđača za frekvenciju 101 MHz, Saša Leković je rekao:

„Nakon što je Upravni sud odbio dvije žalbe ponuđača koji su se također javili na natječaj za koncesiju 101 MHz, naravno da ne mogu komentirati sudske odluke, ali kao novinar i bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva mogu reći da je u najmanju ruku neobičan odabir tvrtke kojoj je dodijeljena bivša frekvencija Radija 101. O tome dovoljno govore tekstovi objavljivani u različitim medijima, ali i reakcije i komentari koje je takva odluka izazvala. Kao netko tko je kao predsjednik HND-a imao i ranije dosta dodira s tom temom, ali i s Vijećem za elektroničke medije, mogu podsjetiti i na to da su ranije odluke bile netransparentne i prilično sporne, samo što nisu izazvale toliki odjek u javnosti. To, naime, nije eksces. To se nije dogodilo preko noći niti je netko nekome nešto podmetnuo. Tu se radi o kontinuitetu i trendu koji je vrlo loš. On pokazuje da se odluke u jednom navodno neovisnom tijelu, odnosno medijskom regulatoru, donose pod pritiskom politike. Odnosno, donose se na način na koji se želi udovoljiti vladajućima, iako možda čak i nekog direktnog pritiska nema.“

Upravo o problemu netransparentnosti vlasništva nad medijima govorila je u intervjuu za tjednik Nacional, objavljenom prije nekoliko mjeseci, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová. Njezin portfelj pokriva očuvanje otvorenih demokratskih sustava u zemljama članicama, a ima i vodeću ulogu na Konferenciji o budućnosti Europe.

„Transparentnost vlasništva nad medijima i državnog oglašavanja u državama članicama ključna je za vladavinu prava, a ovo pitanje istražujemo i u Izvješću o vladavini prava. Godine 2020. u Izvješću smo izrazili zabrinutost zbog činjenice da identifikacija stvarnog vlasnika često ostaje problematična. Dakle, da, ovo je pitanje o kojem razgovaramo s vlastima. Naša revidirana audiovizualna pravila EU-a važan su korak prema osiguravanju visokih standarda transparentnosti, potičući nacionalno zakonodavstvo koje zahtijeva transparentnost vlasništva nad pružateljima medijskih usluga. Sada gledamo na implementaciju tih pravila u svim državama članicama. Kako bi poboljšala razumijevanje i dostupnost informacija o vlasništvu medija, Komisija će sufinancirati novi monitor vlasništva nad medijima, projekt uspostavljanja javno dostupne baze podataka koja sadrži relevantne informacije o medijima“, rekla je Jourová za Nacional.

Organizator Media Festa u Fažani i direktor Centra za istraživačko novinarstvo, bivši predsjednik HND-a Saša Leković otkrio je da je i iz Fažane poslano pismo u Europsku komisiju, od koje traže hitnu reakciju oko ovog slučaja. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Na pitanje kako je moguće da članovi Vijeća za elektroničke medije, na čelu s Josipom Popovcem, ravnateljem Agencije, nisu ni na koji način reagirali na niz objavljenih dokaza i indicija da su stvarni vlasnici protuzakonitog radijskog kartela braća Pripuz, koju se sumnjiči za brojne kriminalne poslove i čiji je paravanski vlasnik Ivan Jurić-Kaćunić, Saša Leković je odgovorio: „Zapravo, teško mi je reći zašto su članovi Vijeća donijeli takvu odluku, usprkos objavljenim dokazima da se radi o paravanskom vlasniku nezakonitog radijskog kartela. Je li njima netko prijetio, je li ih potplatio ili su to odlučili zato što stvarno smatraju da je to najbolji ponuđač, ne znam. No svi dosadašnji slučajevi ukazuju na to da unutar Vijeća postoji određeni sustav koji omogućuje donošenje netransparentnih i sumnjivih odluka.“

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko zaključuje: „Teško mi je reći boje li se oni, no puno mi je važniji stav premijera o toj temi. Frapantan je onaj njegov odgovor na novinarsko pitanje o tome, a koji je trajao desetak sekundi. Čovjek koji navodno u ovoj državi sve zna i sve prati, izjavio je da o ovom slučaju pojma nema. Meni je to puno šokantnije od ponašanja VEM-a, s obzirom na to da je riječ o najmoćnijoj političkoj figuri u Republici Hrvatskoj. Iako u ovom slučaju još nema presuda, nitko nije optužen, postoje ozbiljne indicije da je riječ o protuzakonitom prikrivenom vlasništvu i to bi predsjednika svake vlade trebalo brinuti. Činjenica jest da je gospodin Kaćunić osnovao tvrtku koja je dobila milijune na račun u vrlo kratkom vremenu prije nego što je podnijela ponudu. Kao i da je on povezan s cijelim jednim kartelom koji vlada radijskim prostorom. Ali mene tu čak manje brine Vijeće za elektroničke medije, uostalom, HND je više puta govorio što misli o izboru pojedinih članova, mene puno više brine činjenica da je ispod radara prošla onakva nezainteresirana izjava premijera Plenkovića. On je najmoćniji čovjek, on ima sve poluge vlasti u državi. Da se ne lažemo, ako želi – on može narediti da se provedu istrage i poništi natječaj. Ništa se u ovoj državi ne može dogoditi bez njegove volje i njegova odobrenja. Kao što će ga se pitati oko ravnatelja HRT-a ili intendanta ovoga ili onoga. Zato je nevjerojatna činjenica da je on onako lakonski prešao preko pitanja sumnjive dodjele koncesije za frekvenciju 101 MHz.“

Komentiraj