Hrvatski svjetski kongres (HKS) s godišnjeg sastanka u nedjelju u Zagrebu, ponovno je zatražio  uvođenje dopisnog glasovanja za Hrvate koji žive izvan domovine, kako bi odaziv za predsjedničke i parlamentarne izbore u Hrvatskoj bio daleko objektivniji.

“Tražimo, već godinama, da se uvede dopisno glasovanje kako bi odaziv za predsjedničke i parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj, kada je u pitanju izvandomovinstvo, bio daleko objektivniji. Naše izvandomovinstvo je daleko brojnije od statističkih podataka proisteklih odazivom, izlaskom, na izbore”, ističu u zaključcima iz  Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa koji je svoj godišnji sastanak održao od 11. – 13. svibnja.

Dodaju kako žele da “izvandomovinstvo u Hrvatskom saboru predstavljaju osobe koje stvarno žive izvan domovina Republike Hrvatske i BiH”.

Iz HSK-a predlažu da Australija te Južna i Sjeverna Amerika dobiju po jednog zastupnika, s tim, kako navode, “da Europa ima dva zastupnika u Hrvatskom saboru. Znači, da XI. Izborna jedinica ostane u postojećem obliku i da se odnosi na Hrvate BiH”.

Traže i da nacionalni medij, HRTV 1. program, bude izvandomovinstvu dostupan, a ne kodiran. Također da se na isti program uvrste redovite emisije, bar dva puta mjesečno, u kojima bi sudjelovale istaknute i uspješne osobe iz izvandomovinstva.

Od Vlade RH traže da se “referendumom riješi pitanje pozdrava ‘Za dom spremni’ kao i pitanje komunističkih simbola i znakovlja Josipa Broza Tita”. Time bi se, kako smatraju iz HKS-a, rješili podjeljenosti i štetnih konotacija.

U zaključcima godišnje skupštine HSK navodi se i da su zabrinuti zbog, ocjenjuju, “sve vidljivih političkih-ideoloških progona” te da se “domoljublje s lakoćom etiketira fašizmom”.  Iz Hrvatskog svjetskog kongresa ocjenjuju da nam se “nameće komunistički antifašizam”.

Dodaju da je Republiku Hrvatsku iznjedrio Domovinski rat, “a nikako ne komunistički antifašizam” te zaključuju da je Domovinski rat  bio “antifašistička borba za samostalnost i suverenitet hrvatske Domovine i pobjeda nad srpskim fašizmom”.

Traže i da Republika Hrvatska treba povede više računa o Hrvatima – uznicima Haškog tribunala.

U priopćenju Hrvatskog svjetskog kongresa podsjeća se da HSK nije politička stranka, da je njihova “stranka Hrvatska”.

“Ako smo znali izgradit Ameriku, Australiju i Zapadnu Europu, mora nam se pružit mogućnost da sudjelujemo i u izgradnji naše Domovine. Želimo bit više nazočni u javnom, društvenom i političkom životu naše zemlje, kao i u donošenju odluka, kad su u pitanju nacionalni interesi naše Domovine”, stoji u priopćenju HSK-a.

Godišnji sastanak Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa održan je od 11. do 13. svibnja u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.
Glavni cilj sastanka bila je analiza dosadašnjega rada, kao i utvrđivanje ciljeva koji se žele postići u budućnosti. Sastanak je otvoren izvještajem glavnoga predsjednika Vinka Sablje, kao i izvještajem glavnoga tajnika Igora Lackovića.

Na sastanku su također sudjelovali i predstavnici Nacionalnih kongresa zemalja iz Europe i svijeta koje su uključene u rad HSK-a, te svojim osvrtima na rad hrvatskih udruga i organizacija izvan Hrvatske pridonijeli formiranju ciljeva koji su bitni za daljnje djelovanje HSK-a, navodi se u priopćenju.

U sklopu trodnevnog skupa svečano je otvoren Ured HSK-a u Zagrebu, u Ulici fra Grge Martića 14c, što, kako ističu, simbolizira novi zaokret u radu HSK-a.

Komentiraj