Vladajuća saborska većina isticala je u četvrtak da je prijedlog zakona o osobnoj asistenciji veliki iskorak jer ta usluga postaje dio socijalnog sustava, a pozdravlja ga i oporba, uz zabrinutost da bi određena skupina korisnika mogla ostati bez tog prava.

Zastupnici su hvalili proširenje obuhvata korisnika usluge osobne asistencije, no oporba se usprotivila tome što pravo na osobnog asistenta ne dobivaju osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama, čiji roditelji imaju status njegovatelja ili koja već imaju njegovatelja.

Problematizirali su i pitanje gdje pronaći dovoljno osobnih asistenata s obzirom na povećanje broja korisnika usluge.

Unatoč brojim prijeporima koje je zakon izazvao, smatramo ga najkvalitetnijim dugotrajnim rješenjem postojećih problema, kazao je Darko Klasić (Klub zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) koji zakon ocjenjuje sveobuhvatnim i uključivim. Pohvalio je i otvorenost resornog ministarstva za konstruktivne prijedloge i spremnost dodatne dorade zakona do drugog čitanja .

“Zakon smo jedva čekali”, rekla je Dragana Jeckov (Klub zastupnika SDSS-a). Novim zakonskim prijedlogom korisnik ima pravo na uslugu pod jasno definiranim uvjetima, proširen je broj korisnika usluga asistencije, osigurana je široka pristupačnost usluge na području Hrvatske i usluga je postala održiva jer će sredstva u cjelini biti osigurana u državnom proračunu, navela je Jeckov.

Marija Selak Raspudić (Klub zastupnika Mosta) ocijenila je zakon dobrim iskorakom ali ne i dovoljnim. “Društvo je napredno onoliko koliko brine o svojim najranjivijim članovima”, kazala je .

Kazala je da osobe s invaliditetom od države dobivaju pet puta manje od svojih stvarnih potreba te predložila da sve osobe na zavodu za zapošljavanje, uz dodatnu edukaciju, mogu raditi posao osobnih asistenata te da im se taj rad upiše u radnu knjižicu.

Zakon diskriminatoran za osoba koje trebaju 24-satnu skrb i njegu

Martina Vlašić Iljkić (Klub zastupnika SDP-a) kazala je da umjesto podizanja kvalitete života, štetne odredbe zakona uznemiruju već mjesecima najranjivije u društvu. Zakon je ocijenila degradirajućim i diskriminatornim jer se tiče osoba koje trebaju 24-satnu skrb i njegu, a koja im se njime ograničava.

“Žalosno je što roditelji njegovatelji samo mole da ostane kako je, toliko o važnom iskoraku za njih”, ustvrdila je .

Davor Dretar (Klub zastupnika Domovinskog pokreta) pozdravio je inicijativu ministra Marina Piletića da se pravilnici koji će regulirati zakon rasprave pred nadležnim saborskim odborima. Predložio je također uklanjanje odredbe o obvezi participacije osoba s invaliditetom u plaćanju cijene sata osobne asistencije .

“Ovaj zakon nije milosrđe ni suosjećanje, ovaj je zakon je zaštita osnovnog ljudskog dostojanstva i osnovnih ljudskih prava”, poručila je Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika Centra i GLAS-a) koja ne dvoji da je zakon potreban ali i da ga treba poboljšati.

Da bi se zakon proveo, resorno ministarstvo mora donijeti osam pravilnika i dva tijela, inače Zakon neće moći funkcionirati, upozorila je.

Asistente treba osigurati država

Donošenje zakona pozdravila je i Ivana Posavec Krivec (Klub zastupnika Socijaldemokrata). Založila se pritom da asistencija bude osigurana od strane države, a ne da svaki korisnik sebi mora tražiti asistenta te da se uspostavi sustav kontrole i edukacije koji će osposobiti asistente na rad, uz njihovu pravičnu naknadu za rad.

Urša Raukar-Gamulin (Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka) upozorila je da se usluga “Odmor od skrbi” za roditelje  financira projektno, da je njome prošle godine bilo obuhvaćeno 15 korisnika i da teško da će u doglednom vremenu biti dostupna većem broju korisnika. I ona je istaknula važnost punog  zaposlenja osobnih asistenata, dostojanstvene plaće i uvjete rada kako bi to postalo konkurentno zanimanje na tržištu rada.

Nada Murganić (Klub zastupnika HDZ-a) naglasila da je zakon daje sigurnost osobama s invaliditetom da će asistencijska usluga ostati, te da će usluga do 2026. biti potpuno financirana iz državnog proračuna.

Kao pozitivno izdvojila je i ugrađivanje pomoćnika u nastavi, definirane socijalne usluge, definiran broj sati usluge, proširen broj pružatelja i lakšu regulacija radno-pravnog statusa naslanjanjem na institucije socijalne skrbi.

Za roditelje djece po kojima su ostvarili status roditelja njegovatelja ima prostora za promjenu, a djeca mogu ostvariti i druge vrste socijalnih usluga, ovisno o stupnju invaliditeta”, poručila je Murganić.