Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Zašto ministrica Divjak nije uvela Građanski odgoj u škole

Nacional istražuje zašto je Hrvatska jedna od rijetkih europskih država u kojoj Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) nije sustavno i kvalitetno implementiran u osnovnim i srednjim školama te zašto to ranije nije učinila ni SDP-ova vlada

Iskoračili smo u 21. stoljeće s eksperimentalnom reformom i uvođenjem obavezne informatike u 5. i 6. razredu”, slavodobitno je izjavila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u ponedjeljak, 3. rujna 2018., simbolično najavljujući početak “Škole za život” u osnovnoj školi Milka Trnina u Križu, prvoj među 74 škole u kojima se provodi ovaj eksperimentalni program.

Iako najavljen uz veliku pompu HDZ-ovih koalicijskih partnera iz HNS-a, a osobito Ivana Vrdoljaka, na početku ovaj eksperimentalni program naišao je na brojne tehničke teškoće, poput kašnjenje udžbenika i isporuku jednog dijela tableta bez kamera, zbog čega je njihova primjena u nastavi ograničena. Uza sve kritike kako se u provođenje krenulo bez pravih priprema, osobito učitelja i profesora koji su opterećeni novim načinom rada, najveći prigovor koji su uputile nevladine udruge, a posebno GONG, bio je izostanak uvođenja predmeta Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole u Hrvatskoj. Iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja tražilo demanti komentara iznesenog u jednoj kolumni tjednika Nacional o tome kako se Građanski odgoj ne provodi, upravo dokument “U očekivanju Godota? – politika, demokracija i građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj” dokazuje takvu tezu. Radi se o političkoj studiji koju je u rujnu 2018. objavio GONG i GOOD Inicijativa, a autor je Berto Šalaj…

Komentiraj

Source:Zrinka Vrabec Mojzeš