Zašto Dijana Vican četiri puta poništava natječaj za izbor ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Premijeru Andreju Plenkoviću upućena je prijava ‘Apel za sprječavanje korupcije i spas Agencije za znanost i visoko obrazovanje’, u kojoj radnici ukazuju na nepravilnosti u toj ustanovi, apostrofirajući Dijanu Vican, predsjednicu Upravnog vijeća Agencije

Uoči najavljene rekonstrukcije Vlade na adresu Nacionala stigla je nova kompromitirajuća anonimna prijava, naslovljena „Apel za sprječavanje korupcije i spas Agencije za znanost i visoko obrazovanje“. U Apelu je riječ o višekratnom odugovlačenju izbora novog ravnatelja Agencije u punom mandatu, a dosad su bila poništena čak četiri raspisana natječaja. Taj Apel koji potpisuju „radnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje“, bio je upućen izravno na ruke predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, ali i Državnom odvjetništvu. Ključno je pitanje može li to imati ikakve posljedice za opstanak ministra Fuchsa u budućoj, rekonstruiranoj Plenkovićevoj vladi. Ili, možda još preciznije: zašto taj Apel ne može i neće imati posljedice?

Sve se zakuhalo zbog poništenja posljednjeg natječaja za ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na koji se 17. veljače ove godine javio Mirko Smoljić sa Sveučilišta Sjever, koji je u svom potpisu prijave na natječaj naveo znanstveni status „izvanredni profesor, dr.sc., viši znanstveni suradnik“. No dobio je odbijenicu zbog navodnog neispunjavanja uvjeta, iako je presudom Upravnog suda od 21. siječnja 2022. godine bilo utvrđeno da Mirko Smoljić ima znanstveni status dostatan za izbor ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Nacional je pitanja o tome uputio ministru Fuchsu, no ministar nije na njih odgovorio osobno, nego je odgovorila njegova Služba za odnose s javnošću, proglasivši usput ministra Fuchsa nenadležnim za neka od pitanja iako se ona neupitno tiču njegova resora znanosti i obrazovanja. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja Nacional je dobio sljedeći odgovor:

„Molimo Vas da se za sva pitanja vezana uz procedure imenovanja ravnatelja obratite Upravnom vijeću Agencije koje imenuje Hrvatski sabor, jer Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema nikakve veze s procedurom imenovanja ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Međutim, ono što znamo je da je g. Mirko Smoljić doktorirao na Univerzitetu ‘Privredna akademija’ u Novom Sadu te bio izabran za izvanrednog profesora na Fakultetu pravnih nauka Sveučilišta Vitez.“ Unatoč tim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja o tome gdje je Smoljić doktorirao, a gdje dobio status izvanrednog profesora, ostaje činjenica da je presudom jednog od hrvatskih sudova utvrđeno da je ispunjavao formalne uvjete za ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Ali, po svemu sudeći, spomenuto ministarstvo diskretno je pokušalo proskribirati te visokoškolske ustanove iz susjednih država, Srbije i Bosne i Hercegovine, pa tako i posredno dovesti u sumnju Smoljićev znanstveno-nastavni status.

Dijana Vican (lijevo), predsjednica Upravnog vijeća Agencije, moćna rektorica Sveučilišta u Zadru i predsjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske. Radovan Fuchs (desno) čelnik je Ministarstva znanosti i obrazovanja, pod čijom je nadležnošću i rad Agencije za znanost i visoko obrazovanje. FOTO: Dino Stanin, Slavko Midzor/PIXSELL

Sličan odgovor Nacional je dobio i na pitanje o višestrukom skoku troškova za izgradnju nove zgrade Instituta za medicinska istraživanja, također institucije u resoru Ministarstva znanosti i obrazovanja, financiranu iz europskih fondova. Ministarstvo je odbacilo bilo kakvu odgovornost aktualnog ministra za projekt nove zgrade Instituta za medicinska istraživanja na Ksaveru, s kojim je Fuchs godinama uspješno surađivao kao vrhunski stručnjak u toksikologiji.

Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, cijena projekta je s pet milijuna eura navodno skočila na 35 milijuna eura. Iz Ministarstva su krivnju opet prebacili na bivšu ministricu Blaženku Divjak te su u odgovoru Nacionalu naveli:

„Ugovor za Projekt dogradnje i opremanja Instituta za medicinska istraživanja odobrila je i potpisala bivša ministrica Blaženka Divjak 28. svibnja 2018. godine s ukupnom vrijednošću ugovora u iznosu od 232.602.280,72 kuna. Iznos se od potpisivanja Ugovora do danas nije mijenjao.“ Inače, Institut za medicinska istraživanja smješten je u neposrednom susjedstvu Apostolske nuncijature, diplomatskog predstavništva Vatikana u Zagrebu koje danas kao ravnateljica vodi Ana Lucić Vrdoljak, vrlo bliska prijateljica ministra Fuchsa, kako navode Nacionalovi izvori. Isti izvori tvrde da je skok troškova za novu zgradu Instituta bio i razlog za pokretanje istrage OLAF-a, europskih istražitelja. Iz Ministarstva odbacuju te tvrdnje.

„Ministarstvo nema informacija o provođenju ikakve istrage vezane uz spomenuti projekt od strane nacionalnih ili EU tijela“, odgovorili su, uz napomenu: „Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema nikakvu mogućnost utjecaja na izbor ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje te vas molimo da takve i ostale zlonamjerne insinuacije koje nemaju nikakvo uporište u stvarnosti ne navodite u svom članku jer nisu istinite.“

Doduše, ti detalji o visokoj cijeni nove zgrade Instituta za medicinska istraživanja na zagrebačkom Ksaveru nisu bili navedeni u samom Apelu upućenom na adrese premijera Plenkovića i ministra Fuchsa, a koji je stigao i do Nacionala. Te zanimljive podatke Nacional je dobio pokušavajući istražiti što je u pozadini trenutačnih događanja u i oko te Agencije o kojoj su ovisne sve hrvatske znanstvene institucije, kao i sveučilišta.

Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, nejasno je i kako je cijena projekta izgradnje nove zgrade Instituta za medicinska istraživanja s pet milijuna eura navodno skočila na 35 milijuna eura

Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije ponudilo odgovore ni na jedno od pitanja vezanih za poništavanje čak četiriju natječaja za ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Nakon 16 godina ravnanja profesorice Jasmine Havranek tom institucijom, ona je, kako je 2. studenoga 2021. godine izvijestio portal Srednja.hr, bila primorana podnijeti ostavku zbog toga što su „mediji razotkrili njene dodatne poslove i potencijalno ozbiljan sukob interesa“. To važno mjesto ravnatelja s punim mandatom ostalo je upražnjeno sve do danas, gotovo godinu i pol nakon odbijenice Mirku Smoljiću. Na čelu Agencije je magistrica Sandra Bezjak, ali s privremenim statusom v.d. ravnatelja.

U Apelu predsjedniku Vlade Plenkoviću i ministru Fuchsu anonimni „zaposlenici Agencije za znanost i visoko obrazovanje“ među ostalim navode: „Dolaskom prof. Dijane Vrcan na čelo Upravnog vijeća Agencije stvari su se dodatno pogoršale jer je uporno poništavala natječaje za ravnatelja Agencije bez ikakvog razloga i svaki put imenovala Jasminu Havranek vršiteljicom dužnosti na godinu dana kako bi ova stigla završiti usluge raznim moćnicima u visokom obrazovanju i vlasnicima privatnih učilišta. O svemu postoji dokumentacija. Mi smo gledali i šutjeli nadajući se da će doći neki novi ravnatelj, koji će uvesti red i zakonitost u rad Agencije.“

Nacional je pitanja o upornom odlaganju izbora novog ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje postavio i Dijani Vican, predsjednici Upravnog vijeća. Jedno od pitanja bilo je i zašto nije provedena presuda Upravnog suda o izboru Mirka Smoljića u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Na to smo dobili odgovor da „Upravno vijeće Agencije za znanost i visoko obrazovanje nema nikakve veze s postupcima izbora u znanstveno-nastavna zvanja, pa ni s eventualnim implikacijama tih postupaka“. Pojasnila je, doduše, da postupke izbora u znanstveno-nastavna zvanja obavljaju matični odbori, a u konkretnom Smoljićevom slučaju to bi trebao biti Matični odbor za interdisciplinarno područje znanosti. Ali ti matični odbori, pa tako i Matični odbor za interdisciplinarno područje, djeluju upravo u okviru Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a predsjednica Upravnog vijeća te institucije Dijana Vican ograđuje se od tog slučaja, na sličnom tragu kao i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

‘Sudska presuda je potvrdila da ispunjavam uvjete za izbor u zvanje višeg znanstvenog suradnika, a time i za ravnatelja Agencije. Odmah su to trebali pretvoriti u odluku, ali nisu’, kaže Mirko Smoljić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Na pitanje hoće li Upravno vijeće Agencije na sljedećem natječaju podržati izbor Mirka Smoljića za ravnatelja, s obzirom na to da je sud utvrdio da ispunjava natječajne uvjete, kao i što misli o govorkanjima da će novi ravnatelj Agencije postati Vito Turšić, predavač na Sveučilištu Sjever, novi suprug glumice Jelene Veljače i navodno prijatelj ministra Fuchsa, ali i čovjek bez potrebnog znanstveno-nastavnog zvanja, od profesorice Vican dobili smo uopćeni odgovor: „Odluku o raspisivanju natječaja za ravnatelja/-icu Agencije za znanost i visoko obrazovanje i njegovom/njezinom izboru donosi Upravno vijeće. Upravno vijeće ne može prejudicirati ishod natječajne procedure.“ Odnosno, Dijana Vican ne želi se izjasniti ni o eventualnom budućem pokušaju Mirka Smoljića da postane ravnatelj Agencije, kao ni o Viti Turšiću o kojem se u Agenciji govori kao već gotovoj stvari.

Zaposlenici Agencije u Apelu također navode: „Danas smo konsternirani više nego ikad. Radnici Agencije došli su do pouzdane informacije da će se poništiti natječaj koji je u tijeku i da će se čekati donošenje novog Zakona o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti kako bi na čelo Agencije mogao doći muž Jelene Veljače, bivši savjetnik predsjednika Republike Vito Turšić, koji se besramno javio na natječaj i na prošli natječaj iako uopće ne zadovoljava uvjete. Nije moguće da se posljednje četiri godine ne može naći jedna osoba u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u cijeloj državi koja bi mogla doći na čelo visokog obrazovanja.“

Dodatno pojašnjavaju i zašto Vitu Turšića ne smatraju prikladnom osobom za ravnatelja: „Prije četiri godine Vito Turšić nije bio u visokom obrazovanju. Najprije su ga izabrali za predavača u znanstvenom polju pravo, pa su ga prošle godine na Sveučilištu Sjever izabrali za višeg predavača u polju pravo. Nakon toga su ga zaposlili na Sveučilištu Sjever u dopunski radni odnos kako bi imao status ‘sveučilišnog nastavnika’, gdje na studiju Poduzetništvo i EU fondovi predaje predmet ‘Pravo poduzetnika’ na kolegiju svoje prijateljice Anice Hunjet, inače prorektorice na Sveučilištu Sjever, koja ispred Sveučilišta obavlja sve potrebne radnje u njegovu izboru u zvanja, predavačkom angažmanu i zapošljavanju.“

‘Opstruirali su me godinu i pol u izboru u zvanje višeg znanstvenog suradnika kako ne bih mogao postati ravnatelj Agencije za znanost. Ignorirali su i presudu Upravnog suda u Zagrebu’, kaže Smoljić

Dijana Vican, predsjednica Upravnog vijeća Agencije, moćna rektorica Sveučilišta u Zadru i predsjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske, nije nepoznata hrvatskoj javnosti. Poznato je i da, što potvrđuju Nacionalovi sugovornici, ima neupitnu podršku Katoličke crkve u Hrvatskoj. Nacional je početkom listopada 2019. godine pisao o još jednoj aferi vezanoj uz profesoricu Vican. „Krajem 2013. godine Dijana Vican objavila je problematičan znanstveni rad ‘Inkluzivna kultura osnovnih škola u Hrvatskoj s gledišta učenika’. Zbog sumnje u plagijat bila je prijavljena Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Tvrdilo se, naime, da se taj znanstveni rad velikim dijelom podudarao s trećim poglavljem doktorskog rada Matilde Karamatić Brčić ‘Organizacija, sadržaji i način provođenja inkluzivnog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi’. Matilda Karamatić Brčić doktorski je rad obranila 30. kolovoza 2013. godine, a mentorica joj je bila upravo jedna od najmoćnijih osoba u hrvatskom obrazovanju – Dijana Vican“, objavio je Nacional 3. listopada 2019. godine.

Zbog tog je rada, dakle, Dijana Vican u travnju 2019. bila prijavljena Ministarstvu znanosti i obrazovanja, što je Nacionalu tada bilo potvrđeno i u samom Ministarstvu. I tada su u ministarstvu “zaprimili anonimnu predstavku o mogućem plagijatu prof. dr. sc. Vican” te su “u skladu s čl. 112. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, navedeni predmet proslijedili u nadležno postupanje Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju”. Dijana Vican je optužbe o plagiranju tada oštro demantirala u svom odgovoru Nacionalu, navodeći da je „već duže vrijeme određene osobe žele ocrniti u javnosti tvrdeći da je njezin navedeni rad plagijat“.

Činjenica je da je kao predsjednica Povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja Dijana Vican bila jedna od najutjecajnijih osoba u hrvatskom obrazovnom sustavu. Diplomirala je pedagogiju u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Na istom fakultetu završila je i poslijediplomski znanstveni studij, a potom je i doktorirala u području odgojnih znanosti. Svojedobno je recenzirala i program zdravstvenog odgoja konzervativne udruge Grozd, koja se žestoko protivila uvođenju zdravstvenog odgoja u škole. Bila je i predsjednica Upravnog vijeća Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, predsjednica Vijeća za nacionalni kurikulum pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i državna tajnica u istom ministarstvu u vrijeme ministra Dragana Primorca. Početkom srpnja 2016. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja stavilo ju je i na čelo Povjerenstva za provedbu Cjelovite kurikularne reforme, a nakon što je to izazvalo velike rasprave i kontroverze u akademskoj zajednici, na čelo tog povjerenstva morao je doći sam premijer Plenković.

Dijana Vican bila je državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u vrijeme ministra Dragana Primorca (na slici). FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Ovoga puta Dijana Vican nastojala je eliminirati Mirka Smoljića, bivšeg savjetnika ministra znanosti i svog kolegu. Naime, Mirko Smoljić je u vrijeme kada je Dijana Vican bila državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja bio savjetnik ministra Dragana Primorca, a potom i Radovana Fuchsa. O opstrukciji svog izbora za ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Mirko Smoljić je za Nacional rekao:

„Budući da su me godinu i pol opstruirali u izboru u zvanje višeg znanstvenog suradnika kako ne bih mogao postati ravnatelj Agencije, stavio sam im na stol i presudu Upravnog suda u Zagrebu, a ta je presuda potvrdila da ispunjavam uvjete za izbor u zvanje višeg znanstvenog suradnika u interdisciplinarnom području znanosti, a time i za ravnatelja Agencije. Odmah su to trebali pretvoriti u odluku, ali nisu. Na sjednici Matičnog odbora, 25. ožujka, jednoglasno su glasovali protiv pravomoćne sudske presude i ponovo utvrdili da nemam uvjete za višeg znanstvenog suradnika, što je neviđeni skandal i otvoreno protivljenje sudskim presudama. Nikad takvo nešto nije viđeno u institucijama znanosti i visokog obrazovanja pa će Sud prisilno provesti izvršenje presude. U Odluci o neizboru ravnatelja Agencije tvrde da nemam najmanje 10 godina radnog iskustva na rukovodećim i organizacijskim poslovima u visokom obrazovanju i znanosti, a i to je notorna laž. Sedam godina sam bio savjetnik ministra, bio sam dekan Veleučilišta ‘Lavoslav Ružička’ u Vukovaru, a nekoliko sam godina pročelnik Odsjeka na Sveučilištu Sjever. Od 2005. bio sam u upravnim vijećima veleučilišta u Vukovaru, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Kninu, pa sam i kao član Upravnog vijeća upravljao procesima u visokom obrazovanju. Bio sam i u Upravnom vijeću Instituta za antropologiju. Član sam Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja HAZU-a. Imam kumulativno više od 37 godina rada na organizacijskim i rukovodećim poslovima u znanosti i visokom obrazovanju“, tvrdi Mirko Smoljić.

Opisao je i kako je uopće došao na ideju da se prijavi na natječaj za ravnatelja Agencije, a poticaj mu je dala upravo Dijana Vican tijekom jednog slučajnog susreta. „Našao sam se s Dijanom Vican 2020. godine slučajno na Cvjetnom trgu. Požalila se da ne može izabrati ravnatelja Agencije te da drugi put produžuje v.d. status Jasmini Havranek, koja je na toj dužnosti bila 16 godina. Rekao sam joj da mjesto ravnatelja nije dužnosničko mjesto pa se profesori kada im završi mandat nemaju gdje vratiti. Praktički mogu ostati na ulici. Spomenuo sam joj da bih ja to mogao prihvatiti, jer sam već imao definiranu mirovinu“, prisjetio se Smoljić.

Naveo je i što mu je Dijana Vican na to odgovorila. „Dijana Vican mi je rekla da ide kod ministra Radovana Fuchsa, pa da bi mu to mogla spomenuti. Na to sam gotovo zaboravio, a tek mi se kasnije vratila ta priča. Imam dobar posao na Sveučilištu Sjever, pročelnik sam odsjeka na jednom mladom propulzivnom sveučilištu, a prošle godine upisali smo preko 5000 studenata. Imamo i kadar koji jamči dobru budućnost, kao i 17 preddiplomskih studija, 10 diplomskih i četiri doktorska studija. U Đurđevcu smo nedavno osnovali i preddiplomski stručni studij Računarstvo i informatika. I vaš kolega Željko Krušelj, dugogodišnji novinar, radi kod nas kao pročelnik odsjeka za novinarstvo na odjelu za komunikologiju. Nije mi potrebno vraćati se u državnu upravu na osamsatno radno vrijeme, ali sam se prijavio za ravnatelja Agencije da istjeram na čistac Dijanu Vican koja je organizirala opstrukciju mog izbora u više znanstveno zvanje kako bi blokirala svaku mogućnost da ja dođem za ravnatelja Agencije, četvrti put poništavajući natječaj. Zovem to korupcijom ili zloupotrebom položaja i ovlasti“, zaključio je u razgovoru za Nacional Mirko Smoljić.


Odgovor Ministarstva znanosti na Apel za spas Agencije za znanost i visoko obrazovanje

NACIONAL: Projekt Instituta za medicinska istraživanja na zagrebačkom Ksaveru, odmah do zgrade Apostolske nuncijature u RH, financiran europskim sredstvima, prema Nacionalovim izvorima troškovno je navodno narastao s pet milijuna eura na iznos od 35 do 37 milijuna eura. Znate li zašto se dogodio taj ogromni skok u troškovima?

Ugovor za Projekt dogradnje i opremanja Instituta za medicinska istraživanja odobrila je i potpisala bivša ministrica Blaženka Divjak 28. 5. 2018. godine, s ukupnom vrijednošću ugovora u iznosu od 232.602.280,72 kuna. Iznos se od potpisivanja Ugovora do danas nije mijenjao.

NACIONAL: Je li taj skok troškova za novu zgradu Instituta razlog za pokretanje istrage OLAF-a, europskih istražitelja, u vašem resoru znanosti i obrazovanja?

Ministarstvo nema informacija o provođenju ikakve istrage vezane uz spomenuti projekt od strane nacionalnih ili EU tijela.

NACIONAL: Već su vam propala četiri natječaj za izbor ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Kako to objašnjavate?

Upravno vijeće Agencije za znanost i visoko obrazovanje temeljem Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju imenuje ravnatelja Agencije temeljem javnog natječaja. Članove Upravnog vijeća Agencije imenuje i razrješava Hrvatski sabor te Vas molimo da se za sva pitanja vezana uz poslove koji su u isključivoj nadležnosti Upravnog vijeća (kao što je imenovanje i razrješenje ravnatelja) obratite njima. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema nikakve mogućnosti na bilo koji način utjecati na procedure imenovanja ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

NACIONAL: Zadnju je odbijenicu za izbor ravnatelja Agencije dobio docent Mirko Smoljić sa Sveučilišta Sjever, i to zbog navodnog neispunjavanja uvjeta. No presudom Upravnog suda od 21. siječnja 2022. godine utvrđeno je da je čovjek imao znanstveni status dostatan za izbor ravnatelja. Kako to objašnjavate?

Kao što je navedeno u odgovoru na prethodno pitanje, molimo Vas da se za sva pitanja vezana uz procedure imenovanja ravnatelja obratite Upravnom vijeću Agencije koje imenuje Hrvatski sabor jer Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema nikakve veze s procedurom imenovanja ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Međutim, ono što znamo je da je g. Mirko Smoljić doktorirao na Univerzitetu „Privredna akademija“ u Novom Sadu i izabran u izvanrednog profesora na Fakultetu pravnih nauka Sveučilišta Vitez.

NACIONAL: Budući da je temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u pripremi donošenje novog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i novog zakona o kvaliteti u visokom obrazovanju i znanosti, u Prijedlogu zakona o kvaliteti u visokom obrazovanju predviđeno je da se kriteriji za ravnatelja Agencije spuste na razinu običnog predavača najnižeg ranga na sveučilištu. Dosad su bila potrebna znanstveno-nastavna zvanja od docenta do profesora u trajnom zvanju. Zašto predlažete snižavanje kriterija?

Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju nisu propisani uvjeti za ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje, nego su uvjeti za ravnatelja propisani člankom 25. Statuta Agencije. Naime, člankom 12. spomenutog Zakona propisano je da za ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete u skladu sa Statutom Agencije koji donosi Upravno vijeće Agencije, a člankom 25. Statuta Agencije propisano je da za ravnatelja Agencije može biti imenovana osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti i izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog ili redovitog profesora, odnosno znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika ili znanstvenog savjetnika. Iz navedenog proizlazi da za promjenu uvjeta i kriterija za ravnatelja nije potrebna promjena Zakona, već Upravno vijeće može promijeniti kriterije za ravnatelja ukoliko i na način kako to smatra adekvatnim te Vas molimo da se i za to pitanje obratite Upravnom vijeću Agencije za znanost i visoko obrazovanje čije članove imenuje Hrvatski sabor.

NACIONAL: Je li to možda priprema za izbor Vite Turšića – čovjeka bez doktorata, a navodno vašeg prijatelja, kao i supruga glumice Jelene Veljače – za ravnatelja Agencije za znanost, o čemu se u kuloarima Agencije, kao i vašeg ministarstva, već mjesecima govori?

Kao što je ranije navedeno, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema nikakvu mogućnost utjecaja na izbor ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Vas molimo da takve i ostale zlonamjerne insinuacije koje nemaju nikakvo uporište u stvarnosti ne navodite u svom članku jer nisu istinite.

S poštovanjem,

Ministarstvo znanosti i obrazovanja


REAKCIJA: ‘Havranek nije vršila nikakve usluge “moćnicima u visokom obrazovanju i vlasnicima privatnih učilišta”‘

U elektroničkoj publikaciji objavljenoj na internetskim stranicama portala nacional.hr dana 29.04.2022. godine objavljen je članak pod naslovom „Zašto Dijana Vican četiri puta poništava natječaj za izbor ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje“, autora Dragana Đurića.

U članku se neistinito navodi kako je Jasmina Havranek bila primorana podnijeti ostavku na mjestu vršiteljice dužnosti ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje zbog toga što su „mediji razotkrili njene dodatne poslove i potencijalno ozbiljan sukob interesa“. Istinita je informacija kako je gđa. Havranek dala ostavku jer je osjećala moralnu obvezu, ponajprije prema Agenciji, ali i prema svim institucijama s kojima je godinama dobro surađivala te nije željela da se priča razvlači, iako nema govora ni o kakvom sukobu interesa.

Nadalje, nije istinita informacija da bi Dijana Vrcan poništavala natječaje za ravnatelja Agencije bez ikakvog razloga i imenovala Jasminu Havranek vršiteljicom dužnosti na godinu dana kako bi ista stigla završiti usluge raznim moćnicima u visokom obrazovanju i vlasnicima privatnih učilišta. Istinita je informacija kako je gđa. Havranek bila imenovana na mjesto vršiteljice dužnosti zbog svojih kompetencija, ispunjenih uvjeta za navedeno radno mjesto i bogatog iskustva u području znanosti i visokog obrazovanja te kako nije vršila nikakve usluge „moćnicima u visokom obrazovanju i vlasnicima privatnih učilišta.“

Jasmina Havranek, po punomoćniku

 

Komentiraj