Nakon što je Novi Zeland postao 33. država koja je proglasila klimatsko izvanredno stanje, hrvatski znanstvenici okupljeni u inicijativu “Znanstvenici za klimu – Hrvatska“ iskoristili su to da još jednom podsjete na njihov Apel za sustavnu klimatsku akciju, kojim su od hrvatskih vlasti zatražili da proglase izvanredno stanje zbog ugroženosti klime.
Milanović podržao zahtjeve inicijative “Znanstvenici za klimu – Apel za sustavnu klimatsku akciju“
Predstavljajući jučer pred parlamentom Deklaraciju o klimatskoj izvanrednom stanju, koja ima snagu zakona, novozelandska premijerka Jacinda Ahern nazvala je klimatske promjene “jednim od najvećih izazova našeg vremena”.
Upozorila je da će nepredvidivi i ekstremni vremenski uvjeti imati “razarajući učinak” na Novi Zeland i “dobrobit Novozelanđana”, kao i da će “poplave, rast razine mora i šumski požari” jako naštetiti “industriji, dostupnosti vode i javnome zdravlju”.
Deklaracijom je Novi Zeland, koji je ove godine zabilježio najtopliju zimu otkad je mjerenja, postao jedna od nekoliko zemalja koje su zakonom propisale obvezu da do 2050. postanu energetski neutralne.
Tim povodom, hrvatska znanstvena inicijativa “Znanstvenici za klimu – Hrvatska” pohvalila je odluku novozelandske vlade da svoj javni sektor unutar pet godina učini eergetski neutralnim. “Javni sektor mora biti avangarda uspostavljanja standarda koje na svim razinama moramo postići do 2050.”, citiraju hrvatski znansvenici novozelandske političare.
“Činjenica da se povećava broj država koje su proglasile klimatsko izvanredno stanje je vrlo pozitivan trend, ali je tek zajedničko djelovanje svih sektora, kao i široka podrška građana ključna za provedbu ključnih koraka u smislu implementacije tih deklaracija. Podsjećamo da je i jedan od glavnih zahtjeva našeg Apela za sustavnu klimatsku akciju proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske. Zato koristimo i ovu priliku da široku javnost podsjetimo na taj zahtjev, koji je, kao što vidimo, provediv”, kazali su Znanstvenici za klimu – Hrvatska.
U svom Apelu za sustavnu klimatsku akciju pišu, hrvatski znanstvenici pišut, među ostalim, i ovo: “Klimatske promjene bez pretjerivanja treba nazivati preciznijim iako netehničkim terminom – klimatskom krizom. One su realnost današnjeg svijeta i radi se o najozbiljnijoj i najkompleksnijoj krizi kojoj je čovječanstvo u cjelini bilo ikad izloženo. Suočeni sa sada već galopirajućom klimatskom krizom i njenim posljedicama, čini nam se opravdanim pozivati na proglašenje izvanrednog stanja”.
Komentari