Zajednička kupnja 120 benzinskih crpki OMV-a u Sloveniji bit će tek igrokaz ako će raditi pod brendom MOL-a

Ako bi OMVove benzinske postaje nadalje poslovale pod brendom MOL-a, a ne Ine to bi nanijelo štetu hrvatskoj vladi kao suvlasniku Ine, ali i direktno kršilo odredbu Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine i MOL-a iz 2003.

Domaća naftna kompanija Ina i mađarski strateški partner MOL spremaju zajedničku ponudu za kupnju 120 benzinskih postaja austrijskog OMV-a u susjednoj Sloveniji. Ta je informacija potvrđena Nacionalu iz triju međusobno neovisnih, ali dobro obaviještenih izvora od kojih su neki vrlo bliski samoj Ini. Pozitivna strana te priče, realizira li se planirana akvizicija, jest novo tržište za Inine derivate prerađene u Rafineriji nafte Rijeka. No ono što bi hrvatsku vladu, premijera Andreja Plenkovića i ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića trebalo i te kako zabrinuti jest vrlo realna mogućnost da će, ako se tvrdnje naših izvora pokažu točnima, OMV-ove benzinske postaje nadalje poslovati pod brandom MOL-a, a ne Ine. To je, osim što nanosi štetu hrvatskoj Vladi kao suvlasniku Ine, i direktno kršenje odredbi Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine i MOL-a iz 2003. godine. Jedan od Nacionalovih izvora kategorički tvrdi da je sudjelovanje Ine u tom kupoprodajnom procesu tek simbolično te da će, realizira li se kupoprodaja, zbog imidža brenda i poslovne politike MOL-a, novi lanac postaja u Sloveniji sigurno nastaviti poslovati pod brendom mađarskog suvlasnika. To je, tvrdi isti izvor, posve u skladu s poslovnom politikom MOL-a da Inu zadrži u granicama Hrvatske na razini tvrtke-kćeri i članice MOL Grupe te da isti poslovni plan ne uključuje širenje brenda izvan granica države.

 

‘Posao u sloveniji je posve u skladu s poslovnom politikom MOL-a da Inu zadrži u granicama Hrvatske na razini tvrtke-kćeri i članice MOL Grupe te da Inu kao brend ne širi izvan granica Hrvatske’

U Ini nisu željeli odgovoriti na pitanje planiraju li doista u suradnji s MOL-om kupovinu OMV-ovih pumpi u Sloveniji, a nikakav odgovor nije stigao ni od mađarskog suvlasnika, od kojega smo također zatražili komentar najavljene akvizicije. Iz Ine je stigao tek neslužbeni odgovor da mogućnost kupovine ne žele potvrditi, ali ni demantirati. Naftni konzultant Jasminko Umićević tvrdi, pak, da bi kupnja lanca OMV-ovih benzinskih postaja u Sloveniji mogla biti odlična poslovna prilika za Inu jer je posve logično da se, zbog blizine i dobre prometne povezanosti, spomenute benzinske postaje derivatima opskrbljuju upravo iz Inine rafinerije u Rijeci. Prema njegovim riječima, riječka rafinerija mogla bi na slovensko tržište plasirati oko 600.000 tona derivata na godinu, što bi moglo ostaviti pozitivan trag na Ininu poslovanju. No takav se zaključak temelji upravo na premisi prema kojoj bi MOL našao interes da postaje u Sloveniji opskrbljuje upravo derivatima iz riječke rafinerije, a ne transportom iz vlastitih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. A to opet za sobom povlači i potrebu dovršetka modernizacije riječke rafinerije, koja u ovom trenutku još uvijek visi u zraku. Valja ovdje podsjetiti i na to da je OMV na tržište Slovenije ušao još 1992. godine, kada je s Istrabenzom i Inom osnovao tvrtku OMV Istrabenz. Ina je u novoosnovanoj slovenskoj tvrtki imala udio od oko 12 posto. Austrijska kompanija je 2004. godine, kratko nakon ulaska MOL-a u Inu, postala većinski vlasnik firme koja je preimenovana u OMV Slovenija, što drugim riječima znači da je u odluci o prodaji Inina udjela u OMV Istrabenzu aktivno sudjelovao i MOL kao novi Inin strateški partner. Direktor Ine u to je vrijeme bio Tomislav Dragičević.

OMV je na tržište Slovenije ušao još 1992. godine, kada je s Istrabenzom i Inom osnovao tvrtku OMV Istrabenz. Premijer Andrej Plenković i hrvatska Vlada trebaju znati da je sudjelovanje Ine u kupnji OMV-ovih postaja u Sloveniji samo simbolično. PHOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL, Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

 

Austrijski OMV, koji je još prošle godine u okviru reorganizacije poslovanja prodao lanac od 300-tinjak benzinskih postaja u Njemačkoj, početkom veljače ove godine najavio je i da namjerava prodati 92,25 posto udjela u tvrtki OMV Slovenija, u sklopu koje posluje i 120 benzinskih pumpi organiziranih na principu franšize. OMV je sa svojim lancem benzinskih postaja, koje posluju pod brendovima OMV, Eurotruck, Avanti i Diskont, drugi po veličini maloprodajni lanac u Sloveniji i zauzima nešto više od 20 posto tržišta derivata, odmah nakon domaćeg Petrola koji sa svojih 318 postaja drži čak 60 posto udjela na tržištu. Iz sjedišta tvrtke tada su slovenskim medijima potvrdili da je prodaja slovenske podružnice korak prema optimizaciji investicijskog portfelja. Naime, predsjednik uprave OMV-a Rainer Seele novinarima i investitorima je u veljači kazao kako im na ruku ne ide činjenica da u Sloveniji ne prodaju vlastiti benzin i dizel, već ga nabavljaju od drugih proizvođača. Ta je činjenica pridonijela odluci o prodaji udjela. Zanimljivo je ipak da su u OMV-u potvrdili kako tvrtku OMV Marine, koja se bavi opskrbom plovila u lukama u Kopru, Trstu i Veneciji, ne namjeravaju prodavati, iz čega se dade zaključiti da im taj segment poslovanja nosi dobar profit. Iako se o mogućem kupcu OMV-ova lanca postaja u Sloveniji u trenutku kada je moguća prodaja najavljena nije govorilo, domaći energetski portal EnergyPress.net je u to vrijeme objavio kako zanimanje za kupnju OMV-ova lanca benzinskih postaja, osim MOL-a, pokazuju i poljska energetska tvrtka PKN Orlen te azerbajdžanska državna naftna kompanija SOCAR i ruski Lukoil. Ovaj potonji već je prisutan u Hrvatskoj, u kojoj ima lanac od 47 benzinskih postaja.

 

Jedina pozitivna strana priče o ulasku MOL-a i Ine u susjednu Sloveniju putem kupnje OMV-a, realizira li se planirana akvizicija, jest novo tržište za Inine derivate prerađene u Rafineriji nafte Rijeka

 

Osim Petrola, OMV-a i nekoliko manjih tvrtki, na slovenskoj maloprodajnoj sceni naftnih derivata nemali udio ima i mađarski MOL. Mađarska je kompanija na slovensko tržište ušla u svibnju 2011. godine, kupivši tadašnjih 19 pumpi slovenskog lanca TUŠ-Oil. U međuvremenu je broj benzinskih postaja dodatno povećala na ukupno 50 i danas zauzima treće mjesto po udjelu u maloprodajnoj mreži. No odluka mađarske tvrtke da benzinske postaje u susjednoj državi posluju pod brandom MOL-a a ne Ine, izazvala je u to vrijeme burne reakcije hrvatskih naftnih stručnjaka. Naime, prema odredbama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine i MOL-a iz 2003. godine, mađarski se strateški partner u članku devetom obvezao da će „razvijati nova prodajna mjesta na SEE tržištima (tržišta jugoistočne Europe, op. N.) te kada je novo prodajno mjesto predloženo u svrhu razvoja Maloprodajne djelatnosti Ine ili Strateškog investitora, da će razvoj tog prodajnog mjesta provesti Ina pod trgovačkim imenom i Upravom Ine, tako da će Ina imati povlašteno pravo isporuke rafiniranih naftnih proizvoda na to mjesto pod Uvjetima povlaštene isporuke“. Ta je odredba zadržana i u Prvoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz siječnja 2009., što drugim riječima znači da je ona i dalje na snazi iako ju je MOL u više navrata do sada prekršio, poslujući ne samo u Sloveniji već i u Srbiji pod brandom MOL-a. Bivši generalni direktor, a potom i predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern još je 2012. godine, svjedočeći na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu u sudskom postupku Ina-MOL, kazao da je MOL bez konzultacija s Inom kupio benzinske postaje Tifon u Hrvatskoj i TUŠ-Oil u Sloveniji.

Uzmu li se u obzir sve navedene činjenice, posve je opravdano postaviti pitanje hoće li i kako hrvatska vlada kao suvlasnik Ine reagirati pokaže li se da je zajednički nastup Ine i MOL-a na susjednom tržištu tek dobro organiziran „igrokaz“ te da MOL, ako OMV prihvati hrvatsko-mađarsku ponudu, na novi lanac benzinskih postaja namjerava postaviti svoj znak. Možda je bolje postaviti direktnije i realnije pitanje: žele li uopće premijer Andrej Plenković i ministar Tomislav Ćorić poduzeti bilo što u ovom slučaju?

Naftni konzultant Jasminko Umićević tvrdi da bi kupnja lanca OMV-ovih benzinskih postaja u Sloveniji mogla biti odlična poslovna prilika. Tomislav Dragičević bio je direktor Ine 2004. kada je donesena odluka o prodaji Inina udjela u OMV Istrabenzu, a MOL je bio novi strateški partner. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO, Jurica Galoic/PIXSELL

Komentiraj