U organizaciji Obrtničke komore Zagreb (OKZ) održani su majstorski ispiti na jesenskom roku 2021. i proljetnom roku 2022. godine na kojima ih je uspješno položilo 160 kandidata. Na svečanoj dodjeli koja se održala u utorak, svoje je diplome zaprimilo 75 novih majstora i majstorica.

Obrtnička komora Zagreb je započela s provođenjem ispita 1996. godine, te je od tada uspješno položilo 5.028 kandidata s područja Grada Zagreba od 23.527 njih koji su položili na razini cijele Hrvatske.

‘Obrazovanje nema alternativu’

“Danas su naše majstorice i naši majstori došli do najviše razine u svojoj struci. Obrazovanje nema alternativu, svjesni smo stanja na tržištu rada, a sada kao majstori oni mogu birati hoće li raditi kod nekoga ili otvoriti svoj obrt. Pozivam sve, a pogotovo mlade, da se uključe u sustav kroz svoja udruženja da nas oplemene, ali i da mi njima pomognemo. Vi ste oni koji vole i žive svoj posao”,  istaknuo je Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb.

Majstorski ispit je najviši stupanj obrazovanja u obrtničkim zanimanjima kojim se stječe strukovna kvalifikacija i titula majstora. Polaganjem majstorskoj ispita stječe se V. razina obrazovanja prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koja je povezana s istom razinom obrazovanja u Europskom kvalifikacijskom okviru.

“Broj aktivnih obrta kontinuirano raste. Trenutno imamo preko 100.000 obrta u Hrvatskoj, što je porast od 32% od 2016. godine. Broj obrta je rastao i protekle dvije godine, što nam samo govori o tome koliko su obrtnici prilagodljivi i mogu opstati na tržištu”, naglasila je načelnica Sektora za unaprijeđenje i razvoj poduzetništva i obrta pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Danijela Žagar.

Majstorski ispiti su državno priznati ispiti, regulirani Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita, te ispita o stručnoj osposobljenosti. “Preuzimanjem diplome kandidati su došli do vrhunca svoje struke, no to ne znači da su završili sa učenjem i usavršavanjem. No, sada su preuzeli na sebe i najvažniju i najodgovorniju ulogu – prenošenje znanja i obrtničkih vještina na mlade generacije. Naši obrtnici su odavno shvatili da ukoliko neće otvoriti vrata svojih obrtničkih radionica kako bi u njima naši mladi stjecali znanja i razvijali vještine nećemo osigurati kvalificirani pomladak. A ako njega nećemo imati, onda nećemo razvijati obrtništvo i gospodarstvo”, rekla je glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore mr.sc. Mirela Lekić.

Broj obrtnika u Gradu raste

Voditeljica Odjela za poticanje razvoja obrta i poduzetništva Grada Zagreba Svjetlana Maleković naglasila je kako usprkos pandemiji i potresu broj obrtnika u Gradu raste: “Obrtništvo je važan segment razvoja gospodarstva i osiguranja radnih mjesta. Danas u Zagrebu imamo više od 19.600 obrta što je 1.100 obrta više nego godinu ranije, a blizu 4.000 obrta više nego u odnosu na 2019. godinu. Zagrebački obrti čine 20% obrta u Hrvatskoj, a u njima je zaposleno nešto više od 30.000 radnika. To nam ujedno pokazuje da je obrtništvo najžilaviji dio gospodarstva jer niz godina imamo kontinuirani rast unatoč svim problemima i izazovima”.

Predstojnica Područne službe Zagreb Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Marija Halić kazala je kako na tržištu rada ima mnogo potreba, prisutan je tren pada nezaposlenosti, a problem je strukturalna nezaposlenost, nesrazmjer između onih zanimanja koje poslodavci traže i onoga što se na HZZ nudi. Putem Zavoda dostupni su vaučeri za obrazovanje – sufinancirani programi obrazovanja za stjecanje zelenih i digitalnih znanja i vještina. „To je financijski instrument dodjele javnih sredstava za obrazovanje odraslih za obrazovni program iz Kataloga Zavoda. Sustav omogućuje stjecanje mikrokvalifikacija i djelomičnih kvalifikacija koje su tražene na tržištu rada i izravno mogu unaprijediti zapošljivost i produktivnost na tržištu rada.”

Rekorder među obrtnicima

Valentino Pustahija primio je dvije diplome, a svojevrsni je rekorder među obrtnicima jer je do sada položio pet majstorski ispita i to za fasadera, soboslikara-ličioca, tesara, krovopokrivača i zidara.

Iako je klesarstvo jedan od najstarijih, trenutno je jedan od najslabije razvijenih obrtničkih zanimanja. “Odlučila sam se na ovo posebno zanimanje jer je to obiteljski posao. Otac se bavio klesarstvom 25 godina i ja sada nastavljam njegov posao. Majstorski ispit bio mi je jedini način da mogu nastaviti njegov rad. Planiram otvoriti svoj obrt i ući u svijet poduzetništva, jer u ovoj djelatnosti uvijek ima posla. Divno je izraditi nešto svojim rukama, izraziti svoju kreativnost i od toga dobro živjeti”, rekla je Davorka Topolovac majstorica klesarka.

Dodaje kako Klesarska škola postoji jedino u Pučišćima na Braču, u Zagrebu je ista ukinuta zbog premalog interesa, a s obzirom da posla ima mnogo poručuje mladima da razmisle i odluče se za ovu profitabilnu i kreativnu struku.