‘Zagreb izdvaja 7 posto proračuna za kulturu, žao mi je što država ne slijedi takav primjer’

INTERVJU: TEDI LUŠETIĆ, BIVŠI PROČELNIK ZAGREBAČKOG GRADSKOG UREDA ZA KULTURU

Tedi Lušetić prije koji dan prepustio je mjesto pročelnika zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu Milani Vuković Runjić, a bio je i zamjenik pročelnika još kad je Ured za kulturu bio objedinjen s uredima za obrazovanjem i sport. Gotovo deset godina na čelu gradskog sustava koji donosi sve odluke vezane za kulturnu politiku Zagreba, 54-godišnji Lušetić proveo je na čelu tima koji osmišljava strategiju kulture, a rezultat toga je uzlet kulturnih programa posebno ljeti, pod zajedničkim nazivom Zagrebačko kulturno ljeto. Ove godine ta manifestacija, poznatija kao Zg Kul, otvara se 21. lipnja. Lušetić ekskluzivno najavljuje početak gradnje gradske knjižnice, velikog projekta vrijednog 244 milijuna kuna, na lokaciji Paromlin u centru Zagreba.

NACIONAL: Uskoro počinje još jedno Zagrebačko kulturno ljeto, što očekuje Zagrepčane i goste?

Otvaranje Zagrebačkog kulturnog ljeta održat će se 21. lipnja na Tomislavcu. I ove godine nas očekuje puno manifestacija i događanja, kao što su Koncerti na Bundeku, U Klovićevim dvorima, Scena Amadeo, Međunarodna smotra folklora te događanja na Ljetnoj pozornici Tuškanac, predstave naših Histriona, ali i programi koji će se događati u sklopu projekta Aktivnosti na Savi.

Svakako bih izdvojio ZG Classic, festival koji smo pokrenuli prije četiri godine. Na Trgu kralja Tomislava nastupit će ponovno izvođači koji su nastupili i lani – sva tri ansambla Hrvatske radiotelevizije, Zagrebačka filharmonija, Kazalište Komedija, Hrvatsko narodno kazalište, i to ovaj put s dva programa, operom i baletom „Apoksiomen“ koji će na otvorenom izgledati senzacionalno. Zagrebu je čast da stranim gostima možemo ponuditi nešto originalno, pravi hrvatski kulturni proizvod.

Na Dan državnosti koncert će održati ansambl LADO koji obilježava 70 godina rada. Oni će napraviti odabir najboljih koreografija i to će za publiku biti pravi užitak.

NACIONAL: Što je cilj festivala ZG Classic?

Osnovni je cilj privući drugačiju publiku na sadržaje klasične glazbe koji su predstavljeni na drugačiji način i tako postaju interesantni široj publici. Želimo da naše najbolje institucije, najbolji ansambli, izađu iz svojih prostora i ljudima koji ih plaćaju – svojim Zagrepčanima – predstave što i kako rade i koliko vrijede. Mnogi ne mogu tijekom godine kupiti ulaznicu, a na ovaj način svi mogu doći i pogledati najbolje. Svi programi su besplatni. Dakle, glavni cilj je demokratizacija i jačanje pristupačnosti umjetnosti i kulture. Drugi nam je cilj senzibilizacija druge publike. Netko tko nikad nije imao priliku čuti neki sastav ili orkestar koji izvodi klasičnu glazbu, moći će imati priliku čuti takvo što. Zato redovito kombiniramo glazbenike pop glazbe ili neke druge neklasične glazbe koji nastupe sa Zagrebačkom filharmonijom. Nastupali su 2Cellos, pa Goran Bregović, prošle godine je nastupio Jose Cura, a ove godine nastupa Tonči Huljić koji će s Filharmonijom izvesti svoje autorske skladbe. Tako ćemo spojiti dvije vrste glazbe i dvije, možda, drugačije publike.

Kako sam više puta sudjelovao ili pomagao u organizaciji mnogih koncerata i kulturnih događanja uvidio sam da, primjerice, postoji velik broj ljudi koji nikad nisu čuli gudačke instrumente uživo. Puno ljudi nikad nije čulo Filharmoniju uživo, a to je poseban osjećaj. Za to ne treba biti posebno glazbeno obrazovan, već se samo treba opustiti i prepustiti glazbi. Upravo zbog toga radimo te koncerte, ne samo da bi Zagrepčani poslušali nešto kvalitetno, već da bismo i našim gostima, a kojih je jako puno pokazali da smo grad kulture.

NACIONAL: Koliko će to Grad koštati?

Najskuplja je priprema prostora i najam tehnike. Svi ansambli nastupe poklanjaju Zagrepčanima. Dakle, sve će koštati oko pola milijuna kuna.

NACIONAL: Kad pogledate četiri godine unazad, kako ste zadovoljni?

Što se tiče ZG Classica, prezadovoljan sam. Prošle godine su nas kontaktirali iz Beča koji radi festival na Schönbrunnu, a koji je naš uzor. Kad su pogledali snimke mislili su da je to duga tradicija pa su se ugodno iznenadili kad smo im pojasnili da smo zapravo tek počeli. Baš 20. lipnja pozvan sam kao gost na festival Schönbrunn i nadam se da ćemo učvrstiti suradnju.

NACIONAL: Spominjale su se i neke druge lokacije po gradu ljeti, hoće li se neke od njih iskoristiti?

U planu je puno toga, ali ove godine smo uveli još jedan festival sličan ZG Classicu, ali s manjim ansamblima. U Klovićevim dvorima publika će imati priliku čuti obljetničke ansamble. Nastupit će Zagrebački kvartet koji slavi stotu godinu neprekinutog postojanja i po tome su jedinstveni u Europi, zatim Zagrebački solisti koji obilježavaju 65. godišnjicu rada pa Zagrebački gitaristički trio koji postoji 35 godina i Zagrebački kvartet saksofona koji slave 30 godina. Dakle, riječ je o ciklusu komornih ansambala pod pokroviteljstvom gradonačelnika.

NACIONAL: Koliko je važno dizanje razine kulturnih događanja, istaknuti Zagreb kao grad kulture?

Nakon svih uspjeha kojih imamo tijekom Adventa i povećanja broja turista, iznimno je bitno povećati ne samo kvantitetu, već i kvalitetu svih kulturnih sadržaja u gradu. Mi ćemo u suradnji s Turističkom zajednicom, a s kojom je suradnja iznimna, napraviti iskorak više. Turisti više ne dolaze samo obilaziti znamenitosti, već prate sve što se događa u gradu koji posjećuju. Postoji velik broj turista iznimno visoke platežne moći koji putuju po svijetu i obilaze kulturna događanja. To je tzv. kulturni turizam kojim se i mi bavimo. Želimo privući veći broj turista koji posjećuju upravo takva događanja. Čak je i industrija krenula tim putem pa je tako jedna tvrtka na otvorenje kompleksa hotela pozvala Andreu Bocellija. To je put kojim se mora ići.

NACIONAL: Kako ste zadovoljni ovom sezonom u kulturi u Zagrebu?

Zahvaljujući gradonačelniku, Zagreb za kulturnu politiku izdvaja sedam posto gradskog proračuna, što je zaista iznimna brojka koja omogućuje sve ono što se u Zagrebu može vidjeti kad je kultura u pitanju. Meni je žao što država ne slijedi taj primjer. Država mora ulagati u kulturu. Kad bi izdvajanja iz Ministarstva kulture bila veća, bilo bi to puno učinkovitije. Ono što mogu reći jest da je sezona bila jako dobra, posebno kad je kazalište u pitanju. Možemo biti zadovoljni glazbenom sezonom i tu moram istaknuti djelovanje Dvorane Lisinski, čiji je ciklus Lisinski subotom zaista bio spektakularan. Gostovali su svi najveći orkestri, solisti i solistice. Treba istaknuti i Zagrebačku filharmoniju koja je bila na puno gostovanja i s maestrom Dmitrijem Kitajenkom radi izvrstan posao. Likovna sezona je bila sjajna i imali smo nekoliko velikih izložbi kao što su Izložba “Dušan Džamonja 50/60” u Umjetničkom paviljonu ili pak retrospektivna izložba slikara Vladimira Becića u Klovićevim dvorima. U idućem ćemo razdoblju inzistirati na poboljšanju infrastrukture.

NACIONAL: Što to znači?

Ponosno mogu istaknuti da je započeo projekt realizacije nove gradske knjižnice, objekta koji će se nalaziti na području Paromlina. Za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje nove zgrade Gradske knjižnice Grada Zagreba javni natječaj je provelo Društvo arhitekata Zagreba. Autori prvonagrađenog rada su UPI-2M iz Zagreba. S autorima prvonagrađenog rada u tijeku je pregovarački postupak javne nabave za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju nove zgrade Gradske knjižnice Grada Zagreba na lokaciji Paromlina. Procijenjena vrijednost investicije je 244,4 milijuna kuna. Predviđa se sufinanciranje izgradnje iz EU-a kroz dostupne fondove. To je velika pobjeda za kulturu grada i veliki pomak.

NACIONAL: Intendantica HNK u Zagrebu Dubravka Vrgoč spomenula je da bi buduća nova scena tog kazališta mogla biti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici?

Da, to je već dogovoreno i s Vladom. Ono što nam predstoji, nakon gradnje knjižnice, jest gradnja nove kazališno-koncertne dvorane. Još nemamo lokaciju, ali ona se intenzivno traži, kao i načini putem kojih će se projekt realizirati.˝Posebnost kulturne politike grada posljednjih godina jest i povlačenje novca iz europskih fondova. Tu su predvodnici muzeji, Hrvatski prirodoslovni, Etnografski i Tehnički muzej. Oni su povukli jako velik novac za projektnu dokumentaciju i spremni su za obnovu. Problem je to što Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije trenutačno ne raspisuje natječaje za kulturnu baštinu.

Još jedna institucija koja je jako aktivna u povlačenju novca iz EU fondova je Pogon. Pripremljena je kompletna dokumentacija za obnovu kompleksa i isto tako čekamo raspis natječaja. To kulturi u budućnosti treba – postojeće objekte moramo obnoviti i modernizirati. Ali to moramo raditi novcem EU-a kako bismo oslobodili porezne obveznike.

Nadam se da će se od iduće godine još jedan objekt obnavljati europskim novcem, a to je nekadašnja Prva tvornica ulja – stara Uljara koja će se rekonstruirati i prenamijeniti u Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na Holokaust. U tijeku je prikupljanje dokumentacije potrebne za ishođenje dozvole za rekonstrukciju zgrade. Rekonstrukcija Prve tvornice ulja prepoznata je kao projekt koji je od interesa za širu javnost te odgovara kriterijima za sufinanciranje iz fondova EU-a. Stoga će se nakon prikupljene potrebne dokumentacije projekt prijaviti na odgovarajući poziv za sufinanciranje iz EU fondova. Smatram da je u vrijeme kad u Europi postoje trzavice i kad jačaju ekstremne stranke i prijeti radikalizam svih oblika, takav centar itekako potreban.

NACIONAL: Dvaput ste bili v.d. pročelnika kulture, dvaput zamjenik, dugo ste u sustavu kulture, a sad mjesto prepuštate Milani Vuković Runjić. Što očekujete?

Milana će doći u potpuno uređen ured, u kojem rade vrhunski profesionalci koji poznaju sustav i spremni su odgovoriti na sve nove izazove te prihvatiti i realizirati nove ideje. Ne sumnjam, s obzirom na njezin dugogodišnji staž u kulturi, da će biti izvrsna pročelnica.

NACIONAL: Čega se najradije sjetite?

Nakon što je gradonačelnik donio odluku o uređenju jezera Bundek, 2013. pokrenuli smo program Ljetna pozornica Bundek. Prošle godine obnovili smo i ponton, a novost je orkestralna rupa u sklopu pozornice koja će omogućiti izvedbe brojnih glazbeno-scenskih djela, od opere, preko operete do mjuzikla. Na pontonu su do sada nastupili ansambli HNK, Hrvatske radiotelevizije, a održani su i brojni koncerti koje publika voli i to ne samo zbog programa, već i opuštene atmosfere i ambijenta. Na tim tribinama nema VIPloža – svi sjede zajedno – i građani i gradonačelnici i intendanti.

Komentiraj