‘Za blamažu s nabavom kukuruza odgovorni su državni tajnik Ivo Milatić i Sreten Jurić’

Kupnja kukuruza za potrebe robnih zaliha samo je jedna u nizu spornih nabava koje je u posljednje vrijeme napravilo Ministarstvo gospodarstva, odnosno Ravnateljstvo za robne zalihe

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić i Sreten Jurić, voditelj Službe za kontrolu i popunu bilance Ravnateljstva za robne zalihe, najodgovorniji su za blamažu s kupnjom merkantilnog kukuruza za potrebe robnih zaliha, zbog koje je ministar gospodarstva Davor Filipović na kraju i poništio tu javnu nabavu. Više neovisnih izvora iz Ministarstva gospodarstva Nacionalu je potvrdilo da je zbog slučaja nabave kukuruza Milatić izgubio povjerenje ministra Filipovića, što se može vidjeti i iz činjenice da je Milatić branio nabavu kukuruza u Saboru, dok je ministar Filipović istovremeno novinarima dao izjavu u kojoj je najavio da će poništiti spornu nabavu. No kupnja kukuruza za potrebe robnih zaliha samo je jedna u nizu spornih nabava koje je u posljednje vrijeme napravilo Ministarstvo gospodarstva, odnosno Ravnateljstvo za robne zalihe koje spada pod Filipovićevo ministarstvo. Nacionalovi izvori tvrde da glavnu riječ pri tim nabavama vode baš Ivo Milatić i Sreten Jurić te da na natječajima za popunu robnih zaliha redovito pobjeđuju tvrtke koje su u dobrim odnosima s navedenim dvojcem.

Posljednja sporna kupnja kukuruza, koju je otkrio Velernji list, samo je jedan primjer koji je dospio u javnost te je nabava poništena, dok su se u drugim slučajevima milijunski poslovi države s dobro umreženim tvrtkama događali daleko od očiju javnosti i medija, iako je riječ o ogromnim poslovima u kojima se vrte deseci milijuna kuna. Jedan od Nacionalovih izvora, koji Ivu Milatića zove ‘’Vinar’’ zbog njegova vinskog biznisa na Hvaru, kaže da je svima koji su u sustavu jasno da se poslovi za popunjavanje robnih rezervi ne mogu napraviti bez znanja Ive Milatića te dodaje:

“Dok je ‘Vinar’ branio natječaj u Saboru i govorio da je cijeli posao u redu, ministar Filipović je davao potpuno suprotnu izjavu novinarima i očito je da ‘Vinaru’ nije ništa rekao. Izgleda kako bi na koncu žrtva mogla biti ravnateljica Ravnateljstva za robne zalihe Anja Bagarić koju je na to mjesto postavio bivši ministar Ćorić, a koja nema podršku Ive Milatića. On nju, najblaže rečeno, ne podnosi pa bi mogao za ovaj fijasko krivicu prebaciti na nju, iako svi znaju da on stoji iza svih tih poslova. Sve je očitije kako se ‘Vinar’ napokon poskliznuo na kukuruzu.”

Isti izvor tvrdi da je Ivo Milatić prošlog tjedna, točnije u utorak, bio s jednom svojom bliskom suradnicom u Osijeku gdje se susreo s Ivanom Sesarom, vlasnikom tvrtke Vetam koja je pobijedila na poništenom natječaju za popunu robnih zaliha. Taj sastanak, tvrdi Nacionalov izvor, samo potvrđuje vezu između Milatića i Sesara te potvrđuje i da je Milatić itekako bio umiješan u odabir tvrtke Vetam za kupnju kukuruza za potrebe popune robnih zaliha. Natječaj za nabavu 75.000 tona merkantilnog kukuruza poništen je kada je u medijima objavljeno da se na natječaj od 230 milijuna kuna javio samo jedan ponuditelj i da je cijena bila gotovo 30 posto viša od tržišne. Riječ je o ponovljenom natječaju za nabavu kukuruza u robne rezerve, s obzirom na to da se na prvi koji je podrazumijevao 100.000 tona u vrijednosti 230 milijuna kuna (bez PDV-a) nije javio nitko. Tad je kukuruz, prema TISUP-u, koštao 2,47 kuna. U novom natječaju, koji je na kraju poništio ministar Filipović, za istu se cijenu pak odjednom nabavlja četvrtina kukuruza manje, 75.000 tona, što znači da je država bila spremna platiti i 3,06 kn/kg, iako se kukuruz tih dana na tržištu mogao nabaviti i za 2,35 kuna. Kao jedini ponuđač na natječaju javlja se Veterinarska stanica Vetam iz Osijeka Ivana Sesara, kojoj su u opisu posla zbrinjavanje pasa lutalica, veterinarska skrb za životinje, deratizacija i uništavanje komaraca. Nema informacija da se Vetam ikad bavio veleprodajom žitarica, a odjednom se obvezao nabaviti traženih 75.000 tona kukuruza za 229,5 milijuna kuna bez PDV-a, i to u roku od dva tjedna od potpisivanja ugovora. Prevedeno, na razlici tržišne i prodajne cijene Vetam bi na tom poslu potencijalno mogao zaraditi i 40-ak milijuna kuna, od čega treba odbiti manipulativne troškove. A nemaju ni silosa, koji su prema natječaju, mjesto isporuke. Upućeni kažu kako se otpočetka znalo kako je teško odjednom naručiti toliku količinu za popunjavanje robnih zaliha, da se trebalo ići na više natječaja, odnosno na više manjih nabava prema onima koji bi taj kukuruz mogli isporučiti, ali ne ispod praga koji podrazumijeva javno savjetovanje.

”Nije normalno da se na posao procijenjene vrijednosti 230 milijuna kuna javi samo jedan ponuditelj. Također nije normalno da se kupi kukuruz po 30 posto višoj cijeni od tržišne. Iz tog razloga odlučio sam poništiti taj natječaj”, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović objašnjavajući razloge zašto je poništio natječaj, iako bi se razlozi mogli tražiti i u strahu od nove afere, ako bi se otkrile veze između Ive Milatića i vlasnika Vetama Ivana Sesara. Međutim, sada se istražuje i ostale javne nabave Ravnateljstva za robne zalihe, a kako je Nacional doznao iz Ministarstva gospodarstva, posljednja od njih je bila nabava ulja za potrebe robnih zaliha. Na upit Nacionala iz tog su ministarstva odgovorili da je Ravnateljstvo za robne zalihe tijekom 2022. godine izvršilo nabavu četiri milijuna litara suncokretova ulja, sukladno izvanrednoj Odluci Vlade Republike Hrvatske od 9. ožujka 2022., kojom su na prijedlog Ministarstva poljoprivrede planirana i financijska sredstva te su otkrili i detalje cijelog posla:

“Otvoreni postupak javne nabave suncokretovog ulja u količini od 4 milijuna litara započeo je 28. ožujka 2022. objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave. Rok za dostavu ponuda bio je 11. travnja 2022. u kojem je dostavljena jedna ponuda ponuditelja Tvornica ulja Čepin d.d. Cijena nabavljenog suncokretovog ulja iznosila je 15,04 kn/litri bez PDV-a, što znači da je sveukupna vrijednost ponude s PDV-om iznosila 63.168.000,00 kuna. Suncokretovo ulje je kupljeno od tvrtke Tvornica ulja Čepin d.d. kao jedinog ponuditelja u provedenom otvorenom postupku javne nabave, a cijena se formirala temeljem izvanredne Odluke Vlade Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede.”

Zanimljivo je da iza Tvornice ulja Čepin stoji tvrtka Mambo koja je pak u vlasništvu tvrtke Žito, jednog od najvećih hrvatskih poljoprivrednika Marka Pipunića. Prema podacima iz godišnjeg izvješća Tvornice ulja Čepin, ovo dioničko društvo ima kapacitet proizvodnje rafiniranog ulja do 100 tona na dan, u 2021. godini planirali su proizvesti 26.443 tone rafiniranog ulja ukupno, a u godini prije prihod im je iznosio više od 413 milijuna kuna. Sama tvrtka, osim vlastitog brenda Tena, puni i robne marke za Plodine, Marinero, Trend, Sunčana polja, KTC i mnoge druge. Ono što se još može zaključiti iz odgovora Ministarstva gospodarstva je i vrlo kratak rok cijele nabave kao i cijena koja je vrlo slična maloprodajnoj cijeni litre ulja u hrvatskim trgovinama, a čak bi se moglo reći da se na akcijskim sniženjima u nekim lancima, litra ulja može nabaviti po manjoj cijeni nego što je to država platila za čak četiri milijuna litara ulja. Iz odgovora Ministarstva gospodarstva nije se uspjelo saznati kako je i zašto cijena litre tako visoka, no pojašnjava se da je žurna nabava bila potrebna temeljem odluke Vlade kad je dogovorena izvanredna nabava strateških robnih zaliha, uz ostalo i suncokretova ulja.

Komentiraj