Davor Javorovic/PIXSELL

Z. MARIĆ "Ne smijemo stati"

Unatoč pozitivnim trendovima i podizanju kreditnog rejtinga, na tome ne treba stati, već je najvažnije naći odgovor na pitanje na koji način gospodarstvo i građani mogu osjetiti posljedice podizanja kreditnog rejtinga i pozitivne pomake koji iz toga proizlaze, ocijenio je u ponedjeljak u Osijeku ministar financija Zdravko Marić.
Ministar financija je na osječkom Ekonomskom fakultetu održao predavanje s temom “Kako smo postigli investicijski rejting”, a koje je bilo najavljeno nakon što je rejting agencija Standard&Poor’s (S&P) krajem ožujka podigla hrvatski kreditni rejting u investicijsko područje.
“Odluka agencije Standard & Poor’s od prije nekoliko tjedana da, nakon šest i pol godina, vrati hrvatski kreditni rejting u investicijsku zonu ima pozitivne implikacije na kretanje cijena naših obveznica, što se u konačnici preljeva i na niže kamate. No, moramo reći da su financijska tržišta i puno prije formalnih objava određene stvari ukalkuliravala u cijenu”, rekao je Marić u izjavi novinarima pred samo predavanje.
Podsjetio je kako je, još prilikom predstavljanja rezultata izvršenja državnog proračuna za 2018. godinu, istaknuto da će, unatoč protestiranim jamstvima u Uljanik grupi, ipak biti zabilježen višak proračuna opće drugu godinu za redom.
“Uz to, posebno me raduje činjenica da je nastavljen trend značajnog smanjivanja ukupnog troška kamata i u tri godine trošak kamata je smanjen za više od 25 posto, odnosno oko tri milijarde kuna. To je ono što svi kao porezni obveznici u konačnici plaćamo. Unatoč tom pozitivnom trendu, na tom ne smijemo stati i smatram da mi i dalje možemo smanjivati premiju rizika za našu državu pa tako i cijenu duga, odnosno kapitala”, rekao je Marić.
S&P je krajem ožujka podigao kreditni rejting Hrvatske na razinu investicijskog sa BB+/B na BBB-/A-3, uz stabilne izglede. Agencija Moody’s je, pak, krajem prošlog tjedna zadržala hrvatski rejting na špekulativnoj razini, ‘Ba2’, a poboljšala je prognozu iz stabilne u pozitivnu,
Ministar financija je u Osijeku na upite novinara komentirao i stanje u Uljanik grupi, pri čemu je podsjetio da je riječ o privatnoj kompaniji, da su Uprava i Nadzorni odbor odgovorni za vođenje te kompanije, dok je država, kroz određene entitete, zadržala određeni, manji udio.
Međutim, država je bila uključena u cijeli taj proces, kao i u nekim drugim brodogradilištima, na način da je jamčila za izgradnju brodova koji su bili ugovoreni s kupcem, rekao je Marić, objašnjavajući kako bi kupac uplaćivao predujmove za određeni radni kapital, opremu, radnike i drugo kako bi se brod izgradio, ali je u isto vrijeme tražio od brodogradilišta, a onda i od državnih institucija, jamstva za ta avansna plaćanja, ako se dogodi nešto što nije bilo predviđeno.
“No, ovdje smo bili svjedoci da su se brodovi ugovarali, jamstva za njih su se izdavala, a brodovi nikada nisu bili izgrađeni. Posljedica toga, i svih okolnosti koje su se dogodile u međuvremenu, je da je došlo do značajnog protesta tih jamstava. Država je do sada platila zaista veliki iznos, 3,1 milijardu kuna”, podsjetio je ministar financija.
Ponovio je kako u slučaju Uljanika još uvijek stoje određena jamstva dodatno za naplatu, kao i da se u slučaju jamstava za jaružalo, koje se gradi za belgijskog brodara, pokušava naći rješenje kako bi se ipak umanjio teret za državni proračun.
“Suštinsko pitanje je uloga države u stvaranju uvjeta za gospodarski rast i olakšavanje načina poslovanja poduzetnicima kroz porezna rasterećenja. U ovom slučaju država je išla i korak dalje na način da se izravno kroz jamstva uključila u proces aktivnosti pojedinih brodogradilišta. Međutim, evidentno je da nije došlo do očekivanih rezultata, o čemu u konačnici govore i rezultati. Ta protestirana jamstva su svima stvorila poprilično jasnu sliku o svemu onome što se događalo proteklih godina”, rekao je Marić.

Komentiraj