Yiwei: ‘Hrvatska može pomoći u pripremanju temelja trgovinskog sporazuma Kine i Europske unije’

Direktor Instituta za međunarodne poslove i Centra za europske studije na kineskom sveučilištu Renmin, Wang Yiwei govori o trgovinskom sporazumu između Kine i SAD-a te otkriva kakve bi posljedice taj sporazum mogao imati na odnose Kine i Europske unije

Prije tjedan dana najavljeno je da se nazire završetak trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Dogovorena je prva faza trgovinskog sporazuma između dviju zemalja, a američki predsjednik Donald Trump slavodobitno ga je najavio kao potencijalno najveći dogovor ikada postignut. Dogovor uključuje razmjenu poljoprivrednih proizvoda i neke aspekte zaštite intelektualnog vlasništva pa je izbjegnuto nametanje novih carina. Ali prema riječima predsjednika Trumpa, ostali elementi sporazuma još se moraju ispregovarati. Taj preliminarni djelomični sporazum korak je prema rješenju petnaestomjesečnog trgovinskog rata dviju najvećih svjetskih ekonomija, koji se odrazio na svjetska financijska tržišta i usporio gospodarski rast. Tim povodom razgovarali smo s profesorom Wang Yiweijem, direktorom Instituta za međunarodne poslove i Centra za europske studije na kineskom sveučilištu Renmin. Wang Yiwei bio je i diplomat u kineskoj misiji pri Europskoj uniji te je surađivao s američkim sveučilištem Yale. Nedavno je objavio nekoliko knjiga o kineskoj Inicijativi pojasa i puta. Knjige su mu prevedene na 20 jezika.

Kineski predsjednik Xi Jinping prije dvije i pol godine na otvaranju velikog međunarodnog skupa posvećenog Inicijativi pojasa i puta, obećao je da će u taj am­biciozni projekt Kina uložiti 124 milijarde dolara, od čega 14,5 milijardi u Fond Novog puta svile, a najveći dio za „meke“ kredite po kamatnim stopama od dva do četiri posto, a oko devet milijardi dolara bilo je planirano za pomoć zemljama u razvoju duž Pojasa i puta. Taj projekt podržavaju i Azijska infrastruk­turna investicijska banka (AIIB), Nova razvojna banka BRIKS, kao i Kineska razvojna banka. U konačnici planiraju uložiti gotovo tisuću milijardi dolara u više od 90 projekata u 60 država, kako bi poduprli njegovu provedbu. Već se realiziraju neki projekti Pojasa i puta, ali za konačnu ocjenu morat će se uzeti u obzir dugo razdoblje od gotovo tri desetljeća, jer je procijenjeno da bi taj globalni projekt Kine mogao ostvariti svoje ključne ciljeve tek 2049. godine.

NACIONAL: Upravo je dogovorena prva faza trgovinskog sporazuma između Kine i SAD-a. Predsjednik Donald Trump rekao je da je to “najveći dogovor koji je ikad viđen”, ali ostaju carine na uvoz koje iznose stotine milijardi dolara. Je li za Kinu taj sporazum dobar?

Sporazum je dogovoren pa će Kina uvoziti iz SAD-a ono što je konkurentno na kineskom tržištu, poput poljoprivrednih proizvoda. Ako postoje konkurentniji proizvodi koji se izvoze iz Europe, onda će i oni pronaći svoje mjesto na kineskom tržištu. Za izvoz u Kinu odnos između Europe i SAD-a ne mora biti problematičan, jer je kinesko tržište dovoljno veliko. S druge strane, pregovori o ulaganjima između Kine i Europe su važni i mogu biti poticaj i za nastavak pregovora između Kine i SAD-a. SAD želi sačuvati sve carine, a Kina se nada da će ih se moći potpuno ukinuti. Oboje je nerealno. Predloženi je pristup da se carine ubuduće neće povećavati i da će se postupno ukidati. Ova pomoć stabilizira očekivanje svijeta.

Naglasio bih da razlog usporavanja kineskog gospodarstva u posljednjem razdoblju uglavnom leži u ekonomskoj transformaciji Kine. Industrija se nadograđuje, ali neke korporacije i lokalni dužnosnici nisu se tome prilagodili. U “zelenoj” transformaciji neke su proizvodnje zatvorene. Napokon, sporazumom je predviđeno da će se svakih pola godine voditi politički i gospodarski pregovori. To znači da se odnosi između Kine i SAD-a vraćaju u normalnu situaciju.

NACIONAL: Je li trgovinski rat između Amerike i Kine završen? Slijedi li sada i veća stabilnost u globalnoj trgovini, kao i svjetskom ekonomskom poretku?

Sporazum između Kine i SAD-a dobra je vijest za svijet. Kao najveće svjetske ekonomije, zajedničke inicijative poput zaštite prava intelektualnog vlasništva i regulacije banaka promovirat će ekonomsku reformu na globalnoj razini. Otvorit će i pregovore o pravilima u trgovini i postaviti temelje za novu cjelovitu reformu Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Od toga će koristi imati i Europska unija. Budući da trgovinski rat pomože SAD-u da shvati ograničenje carina, to će se rjeđe koristiti u Europi. Sporazumom će se stabilizirati očekivanja o rastu, investiranju i potrošnji.

‘Sporazum između Kine i SAD-a dobra je vijest za svijet. Od toga će koristi imati i Europska unija. Budući da trgovinski rat pomože SAD-u da shvati ograničenje carina, to će se rjeđe koristiti u Europi’

NACIONAL: Što taj trgovinski sporazum znači za Europsku uniju?

Europljani su zabrinuti da će sporazum između Kine i SAD-a naštetiti njihovim interesima. Međutim, obje strane suglasile su se da Kina neće dati SAD-u ekskluzivne prednosti. Sve je učinjeno u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Zapravo, sve se dogovara prema svjetskim normama. Kina treba provesti vlastite reforme i otvoriti se prema njima. SAD je također naglasio da sporazum nije postignut radi predsjedničkih izbora. Iz svijeta su stigle pohvale tom dogovoru, jer stabilizira globalna očekivanja u odnosu na ulaganja, trgovinu i razvoj. Sporazum će općenito donijeti pozitivne učinke na globalnoj razini. Suradnja Kine i SAD-a je nužna iako samo to neće biti dovoljno.

NACIONAL: Kada možemo očekivati sličan trgovinski sporazum i s Europskom unijom? Je li moguće postići takav trgovinski sporazum tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom do 1. srpnja 2020. godine? Mislite li da je realnije očekivati da će se to dogoditi tek u drugoj polovici godine, kada predsjedanje EU-om preuzme Njemačka?

Za početak, trgovinske sporazume ne bismo trebali promatrati iz ugla trostranih odnosa. Kina ne želi pregovarati o sporazumima samo radi vlastitih interesa. Otvaranje tržišta potrebno je zbog nastavka reforme i otvaranja Kine, a to će se odvijati prema pravilima WTO-a. To nije protiv zahtjeva SAD-a i bit će koristan za SAD. I trgovinski sporazum s Europskom unijom također će biti obostrano koristan. Hoće li se to dogoditi tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, ne znam. Ako se sporazum između Kine i EU-a ne potpiše do 1. srpnja ove godine, to može biti i posljedica neučinkovitosti birokracije Europske unije.

Ipak, realnije je očekivati da će sporazum biti gotov do kraja, a Hrvatska može pomoći u pripremanju temelja za sporazum. Za to će najvažnije razdoblje biti prva polovica godine. No sustav Trojke u Europskoj uniji omogućava Hrvatskoj sudjelovanje u njegovoj realizaciji i u sljedećoj fazi kada Njemačka preuzme predsjedanje Europskim vijećem. Vidjeli smo to i prošle godine na summitu Inicijative 17 + 1 i summitu Kina-EU održanom tijekom hrvatskog predsjedanja tom inicijativom. Hrvatska je tome pridonijela, što nije pružilo prilike samo Hrvatskoj, već i cijelom području Balkana. Očekujemo da tako i Hrvatska može igrati pozitivnu ulogu i u ovim pregovorima.

NACIONAL: Peking se složio da će značajno povećati uvoz iz Amerike. Riječ je pozamašnom iznosu: više od 200 milijardi dolara u naredne dvije godine. Hoće li ovaj sporazum naštetiti Brazilu i drugim izvoznicima poljoprivrednih proizvoda u Kinu?

Činjenica je da je tržište Kine u određenim područjima trenutno ograničeno. Vjerojatno će se iz Brazila uvesti manje soje i govedine. No ono što je još važnije, proizvodi Amerike, Europe i Brazila imaju svoje konkurentske prednosti i još uvijek postoje ogromni potencijali na kineskom tržištu. Na primjer, kao tradicionalna zemlja potrošača alkoholnih pića Kina je trenutno najveći uvoznik vina u svijetu. To znači da ako su kvaliteta i komercijalni modeli prihvatljivi za kineske potrošače, postoji mogućnost da bilo koji proizvod dobije svoje mjesto na kineskom tržištu. Na primjer, turizam i e-trgovina pomoći će korporacijama koje žele ući na kinesko tržište. Važno je da ti proizvodi budu konkurentni.

NACIONAL: Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine. Kako vidite Kinu i odnose s EU-om u ovoj godini? Što je bitno za unaprjeđenje tih odnosa?

Kinezi imaju dobre dojmove o Hrvatskoj, što može pomoći širenju suradnje u kopnenom i pomorskom prometu u Euroaziji. U prvoj polovici 2020. godine Hrvatska predsjedava rotirajućim predsjedništvom Europske unije, a Europska komisija ušla je u razdoblje nove predsjednice Ursule von der Leyen. Hrvatska glavna briga bit će rješavanje Brexita i zalaganje za proširenje Europske unije. Dogovor o Brexitu bit će među prioritetima hrvatskog predsjedanja, ali i pristupanje Srbije i Crne Gore Europskoj uniji. Oba su pitanja unutarnja pitanja Europske unije, a Kina u to neće intervenirati. Kineska reforma unutarnjeg tržišta i suradnja Kine i EU-a oko reforme otvorenog gospodarstva i mehanizma globalnog upravljanja, ostat će važna pitanja za bilateralnu gospodarsku i trgovinsku suradnju. Što se tiče klimatskih pitanja, postoji veći potencijal za suradnju Kine i EU-a.

NACIONAL: Svjetski ste poznat ekspert za kinesku vanjsku politiku, posebno za globalnu ekonomsku strategiju Inicijative pojasa i puta. Pokrenuta je prije sedam godina. Koja su njena glavna postignuća u Europi?

Prvo, Inicijativa pojasa i puta poboljšat će razvoj svih sudionika u tom projektu. Europa će od toga imati najviše koristi. Ona je terminal drevnog puta svile i sada je ključni partner u toj inicijativi. Od šest gospodarskih koridora Inicijative pojasa i puta, većina ih prolazi kroz Europu. Projekti poput željeznice Kina-Europa, kao i izgradnje tunela, poboljšat će mobilnost i povezanost Euroazije. To će pomoći Europi da ostvari veći utjecaj u regiji Tihog oceana. Zajedničkim naporima činimo sve da izgradnju tih infrastrukturnih projekta što prije završimo.

Drugo, ta inicijativa pomaže promicanju bolje regionalizacije i integracije same Europske unije. Tradicionalni način globalizacije bio je trokut u kojem je Amerika bila pokretač, Kina kraj aplikacije ponudom svog tržišta, a Europa je stvarala norme. Međutim, ta je struktura oštećena. Europa je na istaknutom položaju u industrijskom lancu, lancu vrijednosti i opskrbnom lancu. Inicijativa pojasa i puta otvara novu mogućnost globalizacije i zato će i Europa imati nove šanse. Dvadeset i tri zemlje EU-a, uključujući trinaest zemalja na summitu 17 + 1, potpisale su s Kinom različite memorandume o unapređenju suradnje, poput suradnje Siemens-CRRC, kao i memorandum o financijskim ulaganjima između Nizozemske i Kine.

‘Kineska reforma unutarnjeg tržišta i suradnja Kine i EU-a oko reforme otvorenog i mehanizma globalnog upravljanja, ostat će važna pitanja za bilateralnu gospodarsku i trgovinsku suradnju’

Većina zemalja EU-a sudjelovala je u Inicijativi, što je dovelo i do veće suradnje u različitim područjima. Prije je suradnja 17 + 1 bila subregionalna, ali Inicijativa pojasa i puta pomaže joj da postane transregionalna, promovirajući međusobno povezivanje na kopnu, zraku, moru i internetu. Sada se čak i sjeverna Afrika i Bliski Istok mogu povezati takvom vezom. Plodovi takve vrste međusobnog povezivanja sustavni su i višestruki.

NACIONAL: Možete li navesti neki od konkretnih „plodova“ te suradnje Europe i Kine?

Novčani tokovi i tehnologija Europe i Kine mogu se kombinirati za nove projekte poput Pelješkog mosta u Hrvatskoj. Sredstva su iz Europske unije, tehnologija iz Njemačke, radna snaga iz Hrvatske, a most gradi Kina. Iako Kina ima velika iskustva u izgradnji infrastrukture, nadzor i usluge konzultanata razmjerno su slabija strana, a Europa je postavila mnoga pravila. Dakle, takva je suradnja idealan model. To je i razlog što je Kina s mnogim financijskim i multilateralnim organizacijama potpisala memorandume o suradnji kako bi usavršavala Inicijativu pojasa i puta.

S druge strane, Inicijativa pomaže i povezivanju europskih zemalja i sužava unutarnje praznine u njihovu razvoju. Na primjer, do sada su se mnogi proizvodi iz EU-a izvozili iz Rotterdama i Antwerpena na istok. Sada s lučkim projektom Pojasa i puta u Grčkoj i Italiji na jugu, smjerovi trgovine mogu biti uravnoteženiji. Projekt poput željeznice od Luksemburga do Zhengzhoua proširio je europski opseg utjecaja. Međusobno povezivanje “četiriju razina u jednoj” (zemlja, zrak, ocean, internet) bitno se razlikuje od trenutnog načina suradnje. Unaprjeđuje regionalnu integraciju u globalnu međusobnu povezanost. Sustavna povezanost dovest će i do većeg utjecaja.

NACIONAL: Kako biste ukratko opisali dosege Inicijative pojasa i puta, o čemu ste objavili i knjige?

Iako se ta inicijativa ne može uspoređivati s europskim integracijama, značajne su se promjene dogodile u proteklih sedam godina. Koncept „održivog, čistog, zelenog“ i zlatna načela „savjetovanja, doprinosa i zajedničke koristi“ široko su prihvaćeni u cijelom svijetu. Promoviran je novi koncept globalnog upravljanja. Također pomaže u širenju ideja o Europi. Visoki standardi Europske unije ne postoje u nekim područjima u razvoju u kojima Kina pomaže stvoriti uvjete za njihovu provedbu kako bi i EU mogao kvalitetnije igrati svoju ulogu normativne sile. Kineski prijedlog „pet veza“ proširuje opseg četiriju glavnih tokova slobodne energije.

Kina želi surađivati s Europskom unijom u istraživanju tržišta treće strane. Također, Inicijativa je i medij za primjenu normi Europe i održivih ciljeva UN-a za 21. stoljeće. To i tvrtkama stvara više mogućnosti za poslove. Uz pomoć te inicijative i mnoge su europske tvrtke, poput Siemensa, prikupile sredstva i ostvarile veće profite u zemljama u razvoju. Ukratko, savjet je i Europi da svijet gleda u dijalektičkoj perspektivi. Fokus bi trebao biti na u povećanju količine proizvoda na tržištu, a ne njihova smještanja u skladištima. Učinci Pojasa i puta u Europi su višestruki. Dionice ijedne strane neće biti ukradene jer je i cijela torta veća. Razmislite o budućnosti i znat ćete da je mudrije prihvatiti Inicijativu pojasa i puta.

NACIONAL: Je li Inicijativa pojasa i puta geopolitički projekt koji bi možda mogao biti i opasan za Europu? Imate li osjećaj da se pristup kineskim projektima globalne diplomacije temelji na predrasudama?

Na tu inicijativu ne treba gledati kao na geopolitički projekt. Imam osjećaj da se pristup kineskim projektima globalne diplomacije temelji na predrasudama. Kina Pojas i put nikada nije označila kao geopolitičku strategiju. Prvotno se zvala Novi ekonomski pojas na svilenom putu i onda je riječ “novo” izbrisana. Budući da je to prvi izraz koji je skovao barun Ferdinand von Richthofen, poštuju se njegova intelektualna i autorska prava. Izraz je upotrijebio kao putokaz da se Njemačka proširi u Euroaziji, što je protiv kineske tradicije. Kinezi ne vide svijet u geopolitičkoj perspektivi. Naši obrasci razmišljanja naglašavaju sklad i suradnju. Štoviše, koncept „međusobne povezanosti“ također je u suprotnosti s geopolitikom. Ova nam inicijativa pomaže da napustimo geopolitičke stilove razmišljanja. Inicijativa pojasa i puta temelji se na sveobuhvatnoj povezanosti zemalja širom svijeta, a u osnovi je ekonomska suradnja.

NACIONAL: Kineski predsjednik Xi Jinping predstavio je 2017. godine u UN-u novu viziju, nazvavši je „zajednicom ljudske sudbine“. Vrlo ste uključeni u objašnjavanje te vizije. Što bi ta vizija mogla donijeti svijetu? Je li moguće izgraditi tu buduću zajednicu ako SAD nastavi promatrati svijet kroz geopolitičke postulate?

Tri su dimenzije za razumijevanje zajedničke budućnosti čovječanstva. Povijesna, koja podrazumijeva aktiviranje trajnog mira i zajedničke sigurnosti. Druga, oblikovanje zajedničkog napretka kroz otvoreni, uključivi međunarodni sustav. Treća, izgradnja zelenog i održivog svijeta tražeći globalni dinamički konsenzus u četvrtoj industrijskoj revoluciji i globalnoj zajednici. Ukorijenjena je u kineskoj tradicionalnoj kulturi kao harmonija i nadilazi europski visokokvalitetni pristup prenošenja suvereniteta krute uniformnosti, američki pristup ekskluzivnosti i modernu doktrinu usredotočenu na ljude. U potrazi smo za zajedničkim vrijednostima svih nacija i nevladinih organizacija.

Mi to nazivamo Zajednicom zajedničke budućnosti čovječanstva. Naravno, Amerikanci su vrlo važan dio čovječanstva. Bez SAD-a ne može se to tako imenovati. Ali Kina zna da u realnosti postoje poteškoće. Amerika razmišlja religiozno, ali taj koncept je različit od načina religioznog mišljenja. Osim toga, u SAD-u postoji osjećaj nadmoći i pogled na svijet u kojem je Amerika njegov centar. Ali Zajednica zajedničke budućnosti za čovječanstvo je decentralizirana, za što može biti primjer upravo Inicijativa pojasa i puta. Razumijemo da to čemu se SAD protivi nije zapravo sam sadržaj Inicijative, nego činjenica da ju je pokrenula Kina. Ipak, svijet će u budućnosti biti decentraliziran i međusobno povezan. Propadanje Amerike rezultat je transformacije svijeta. Kina je samo žrtveni jarac za političare u SAD-u.

NACIONAL: Kineski program Made in China 2025 pod opservacijom je, ali i pritiskom SAD-a. Najpoznatiji je slučaj kineske IT kompanije Huawei. Njemačka i Velika Britanija oprezne su u kupovanju Huaweijeve opreme zbog sigurnosnih razloga, ali i narušavanja tržišnog natjecanja. Međutim, Anthony Parker iz MI 5 nedavno je izjavio da američka razmjena obavještajnih podataka neće biti ugrožena ako Velika Britanija nabavi i instalira opremu Huaweija. Kako vi gledate na taj problem?

Velika Britanija priznala je iskreno da nema dokaza o sigurnosnom problemu s Huaweijem, a SAD ne može ponuditi bilo kakvu zamjenu za našu opremu. Dakle, posljedica američkog odbijanja Huaweija bit će zaostajanje u tehnološkom razvoju Velike Britanije, što nije u skladu s njenim interesima.

‘Hrvatska brodograđevna industrija vrlo je razvijena, a Kina i Hrvatska na tom polju imaju veliki potencijal za suradnju kroz kombinaciju novih tehnologija s postojećim prednostima obiju zemalja’

Sada je postignut dogovor između Velike Britanije i Huaweija da se preciziraju pitanja koja zanimaju SAD. Ako bi SAD i dalje to zanemarivao, to bi značilo da slijedi gangstersku logiku. Američka opstrukcija Huaweija dokaz je prakse praćenja postupanja drugih zemalja, uključujući i njihove saveze. Još ne znamo mogu li Velika Britanija, kao i Njemačka, djelovati neovisno, s obzirom na to da su se predugo oslanjale na SAD.

NACIONAL: Kina je kao svoje globalne ciljeve definirala održivi multipolarni svijet, reformu Svjetske trgovinske organizacije, provedbu Pariškog klimatskog sporazuma i međunarodni režim nuklearnog razoružanja. Kako će Kina surađivati s EU-om u postizanju tih ciljeva?

Europa je neophodna i ključna za postizanje tih ciljeva. Na primjer, Kina i Europa naporno rade na iranskom nuklearnom dogovoru, shvativši da ga je SAD uništio. Kina i Europa različito razumiju multilateralizam, ali to neće ometati njihovu multilateralnu suradnju. Konfucije je rekao da plemeniti muškarci naglašavaju ono što je zajedničko, dok se snobovi usredotočuju na ono što je drugačije. U pogledu klimatskih promjena Kina je svjesno premašila Europu i SAD. I Amerikanci i Europljani nastoje sačuvati svoj način života i način proizvodnje. No Kinezi nisu promijenili samo svoj način proizvodnje i stil života, već čak i stil razmišljanja.

U kineskom kontekstu “zeleno” ima više sadržaja od riječi “ekološki” u europskom smislu tog pojma. Čak i financije i stil života mogu biti zeleni. Kina je svoju primarnu modernizaciju nadogradila u visokokvalitetnu organizaciju u kojoj će sudjelovati milijardu građana srednje klase. To znači da nije potrebno samo da Kina odabere održivi razvoj, nego i da donese veći doprinos svijetu. Kina je imenovala dužnosnike na razini potpredsjednika vlade kako bi pomogla reformu WTO-a. Amerika misli da je mrtva, dok Kina vjeruje da je Svjetska trgovinska organizacija još uvijek živa, da je sposobna i treba je izliječiti. Tek nakon izlječenja WTO može rasti i igrati ulogu. SAD to odbija učiniti pa je glavna odgovornost u rukama Europe i Kine.

NACIONAL: Kakvi su izgledi za suradnju između Kine i središnje, istočne i jugoistočne Europe kroz Inicijativu 17+1?

Kina, EU i zemlje srednje i istočne Europe mogle bi surađivati na postizanju uravnoteženog razvoja u Europi. Bilateralna suradnja Kine i zemalja CEEC-a tijekom 70 godina postavila je čvrste temelje za suradnju 17+1. Sada smo ušli u novo doba multilateralne suradnje. Prošle godine suradnji se pridružila i Grčka. To znači da suradnja nije usmjerena samo na jednu podregiju u Europi, već odražava i transregionalne značajke. Dakle, trebali bismo razmišljati izvan regionalne, prekoregionalne, čak i globalne razine. Inicijativa 17+1 je prekoregionalna suradnja, definirana od premijera Li Keqianga na summitu u Budimpešti 2017. godine. Kina stavlja naglasak na povezanost između sebe i Europe i smatra željeznicu, luke i izravna strana ulaganja temeljem za postizanje uravnoteženog razvoja i socijalne kohezije u Europi. Na primjer, željeznica Mađarska-Srbija imala je više značenja od kratkoročne ekonomske koristi za dvije zemlje. Dio je ekspresne linije kopno-more od Pireja preko Balkanskog poluotoka do glavnog prometnog koridora u Europi. Ubuduće će brza linija biti proširena na više područja koja se približavaju trima morima oko CEEC-a.

Ekonomski odnosi između Kine i zemalja središnje i istočne Europe još uvijek nisu razvijeni, ali imaju svijetlu budućnost.

NACIONAL: Kako gledate na buduću suradnju Kine i Hrvatske? Kina je zakupila luku Pirej u Grčkoj. Postoji li neki poseban interes za riječku luku i ulaganja u ravničarsku prugu Rijeka – Zagreb? Time bi se kineski izvoz morskim putem još više približio tržištima srednje Europe?

Hrvatska je lijepa zemlja, a potencijal za suradnju Kine i zemalja središnje i istočne Europe ogroman. Prije svega, Hrvatska, iako nije velika, ima svoje prednosti. Hrvatska ima turističke resurse, a Kina ima veliki broj turističkih grupa u inozemstvu, što je važan uvjet da dvije strane postignu dobre rezultate u okviru 17+1. Iako i Jonsko more ima veliki broj dobrih luka, i riječka luka je također ključ za povezanost čitavog područja Balkana.

Kina jača i reforme na svom unutarnjem tržištu kako bi oslobodila svoje tržište pod jednakim uvjetima i drugim partnerima. Kineska suradnja sa zemljama srednje i istočne Europe nije zamišljena tako da ih nastavi koristiti kao trgovački put, već se kombiniraju zahtjevi tih zemalja za industrijskim razvojem s bogatim kineskim proizvodnim kapacitetima. Kvalitetni proizvodni kapaciteti zemalja istočne Europe potrebni su i kineskom tržištu. Iako su kineski proizvodi bliski srednjoeuropskom tržištu, razvijeni proizvodi iz zemalja srednje i istočne Europe također mogu biti poželjni na kineskom tržištu.

Suradnju Kine i zemalja srednje i istočne Europe treba shvatiti kao trend u budućnosti. Povezivanje ne uključuje samo tradicionalni prijevoz, energiju, ljude i kapital, već i digitalnu infrastrukturu i protok podataka u skladu s novim tehnologijama. Postoji ogroman prostor za suradnju između Kine i industrije digitalnih usluga 5G mreže. Premijer Li Keqiang smatra da Kina i zemlje srednje i istočne Europe trebaju izgraditi otvoren put, put inovacija i put partnerstva. Inovacija je ključni pojam. Hrvatska brodograđevna industrija vrlo je razvijena, a Kina i Hrvatska na tom polju imaju veliki potencijal za suradnju kroz kombinaciju novih tehnologija s postojećim prednostima obiju zemalja.

Komentiraj