ačanje vladavine prava, reforma javne uprave i gospodarske reforme, prestanak pritisaka na pravosuđe i medije ali i hitan dogovor o izmjenama izbornog zakona jasne su zadaće za vlasti i političare u BiH koje proistječi iz novog izvješča Europske komisije, kazao je u utorak u Sarajevu voditelj Delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

Komentirajući novinarima odluku o usvajanju novog “paketa” EU o proširenju koji uključuje države zapadnog Balkana Wigemark je kazao kako u slučaju BiH to uključuje jasan popis zadaća koje su trajne no kratkoročno se kao iznimno važno pitanje postavlja dogovor o izmjenama izbornog zakona sukladno presudi Ustvanog suda BiH iz 2016. godine kojom je proglašen neustavnim dosadašnji način biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

U nastojanjima da se postigne dogovor o tom trenutačno gorućem pitanju spremna je sudjelovati i visoka predstvanica za vanjsku politiku i sigurnost EUFederica Mogherini, potvrdio je Wigemark no pri tom je istaknuo kako je prije svega nužno da politički lideri u BiH pokažu više ozbiljnosti i spremnosti na dogovor čega nema već mjesecima.

“Moramo imati konkretna rješenja na stolu a ne da svi stalno ponavljaju svoje prijedloge neprihvatljive drugima”, kazao je Wigemark pojašnjavajući kako bi Mogherini u BiH kao i na Kovoso mogla doputovati u svibnju ili lipnju no opet ovisno o očekivanom napretku u dogovorima na terenu, konkretno onom o promjenama izbornog zakona kako bi se rezultati izbora planiranih za listopad mogli provesti a vlasti uspostaviti na zakoniti način.

“Bitno je vidjeti napredak na planu promjena izbronog zakona. Politički lideri moraju naći rješenje i potrebni su ozbiljniji razgovori”, upozorio je Wigemark.

BiH trenutačno očekuje očitovanje Europske komisije o odgovorima na upitnik koji bi trebali pružiti informacije koliko je ta zemlja spremna za status kandidata za članstvo u Uniji.

Pretpostavke su kako BiH ne može računati na kandidatski status prije 2019. godine.

Nakon preporuke Europske komisije upućenih Europskom vijeću o otvaranju pregovora o članstvu sa Makedonijom i Albanijom, BiH uz Kosovo definitvno ostaje na začelju država regije koje imaju ambicije postati članicama Unije.

Wugemrk je kao temeljne probleme u funkcionuanju države naveo nedostatnu vladavinu zakona, jačanje temeljnih prava i ljudskih sloboda, funkcioniranje demokratskoh institucija, funkciniranje javne uprave te gospodarske reforme.

Kazao je kako su u EU zabrinuti i pristiscima na državna tijela vlasti u BiH, posebice pravosudna jer je procjena kako se time zapravo pokušava oslabiti borba protiv organiziranog kriminala i korupcije što je izravni udar na vladavinu prava u zemlji a sličnu zabirnutost potaknulo je i to što u parlamentu BiH nema dogovora o izmjenama Zakona o kaznenom postupku kojima se moraju osigurati mjere nužne polciiji i istražiteljima za tajni nadzor u složenim istragama.

Wigemark je pozorio i kako BiH ima problem sa slobodom medija pri čemu je posebice istaknuo pritiske na novinare ali i njihovu samocenzuru te političke utjecaje na javne RTV emitere.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Damir SENČAR
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.