EPA/PHILIPP GUELLAND

Washingtonska PR ofenziva nije umirila tjeskobne Europljane

Nakon mjesec dana neobičnog predsjedništva Donalda Trumpa, najviši dužnosnici njegove administracije upućeni su ovaj tjedan u Bruxelles, Bonn i Muenchen kako bi uvjerili nervozne Europljane da će sve biti u redu.

Europljani su prvo od ministra obrane Jamesa Mattisa čuli da NATO nije “zastario” iako je Trump više puta sugerirao suprotno.

A zatim im je potpredsjednik Mike Pence kazao da će Rusija snositi odgovornost za svoje akcije u Ukrajini iako se Trump vrlo prijateljski odnosi prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Ali ako je cilj američkih dužnosnika bio pružanje jamstava da stupovi američke vanjske politike ostaju netaknuti, to im nije posve uspjelo, kažu europski diplomati, političari i analitičari okupljeni na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.

“Ono što smo čuli nije bilo uvjerljivo”, rekao je bivši predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Ruprecht Polenz nakon Penceova govora u Muenchenu. “Nema nikakve vizije kako ćemo raditi zajedno”, dodao je.

Pence je najviše rangirani dužnosnik Trumpove administracije koji je krenuo u Europu i njegov se govor nestrpljivo očekivao. Njegov prethodnik Joe Biden prije osam godina na istom mjestu osvojio je naslovnice obećanjem da će Washington “resetirati” odonose s Rusijom.

Suprotno od Bidena, Pence je stigao u Muenchen s velikim hendikepom – percepcijom, potaknutom i okolnostima nedavne ostavke savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, da nije dio Trumpova unutarnjeg kruga.

“Njegova zadaća je bila dovoljno teška čak i bez sumnjičavosti da ima ikakva utjecaja u Bijeloj kući”, rekao je Derek Chollet, bivši savjetnik Baracka Obame za pitanja obrambene politike.

Koga nazvati?

Pence je pokušao odagnati te sumnje odmah na početku, rekavši da govori u Trumpovo ime. Ali onda je u 20-minutnom govoru spomenuo predsjednika čak 19 puta, što je jednog od sudionika skupa, analitičara i povjesničara Roberta Kagana potaknulo da to obraćanje nazove “pozdravom robota vlastodršcu”.

“Pence, Mattis i Tillerson mogu doći ovdje i pričati o važnosti transatlantskih odnosa i NATO-a i to je dobro”, rekao je šef vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Elmar Brok. “Ali mi ne znamo što će stići Twitterom idućeg jutra”, dodao je, refereirajući se na Trumpovu naviku da zorom objavljuje političke izjave na toj društvenoj mreži.

Flynnova ostavka dodatno je produbila zagonetku oko toga koga Trump sluša kada je u pitanju vanjska politika. Politički analitičar Ulrich Speck prisjetio se slavne izjave Henryja Kissingera koji je svojedobno pitao koga treba nazvati ako želi “razgovarati s Europom”.

“Sada se Europa pita koga treba nazvati ako želi razgovarati s Amerikom”, kaže Speck.

Osim što je naglašavao da NATO ostaje čvrst, Pence je pokušao uvjeriti Europljane da se SAD ne odriče demokratskih vrijednosti, u vrijeme kada Trump gotovo svakodnevno napada pravosuđe i medije.

“Dijelimo iste plemenite ideje, slobodu, demokraciju, pravdu i vladavinu zakona”, rekao je Pence.

Ta je poruka dobro primljena, ali druge baš i nisu.

Ni spomena o EU

Pence je izazvao mrštenje sugestijom da nuklearni sporazum svjetskih sila i Irana, koji ima snažnu podršku u Europi, Teheranu oslobađa sredstva za promociju terorizma.

Njegove opetovane reference na “radikalni islamski terorizam” nisu dobro sjele onima koji misle da Trumpova administracija u borbi s terorizmom cilja na sve muslimane. Kancelarka Angela Merkel eksplicitno je upozorila na to u govoru prije Penceova.

Francuski ministar Jean-Marc Ayrault izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da Pence nije poslao poruku podrške Europskoj uniji, iako ga je na to pozvao organizator minhenske konferencije Wolfgang Ischinger.

Trump je više puta pohvalio odluku Velike Britanije da napusti Uniju i sugerirao da je i druge zemlje slijede. Američka politika deseljećima je aktivno podržavala integraciju Europe, a sada se čini da se ohrabruje njezinu dezintegraciju.

“Pogodilo me to što uopće nije spomenuo EU”, kazao je Ayrault.

Komentiraj