VUKAS: ‘Sustav Civilne zaštite i robnih rezervi ne funkcionira, zato ću sazvati sjednicu saborskog odbora’

Nacional je istražio kako iznutra izgleda sustav Civilne zaštite, kako se regrutiraju njegovi članovi, zašto šefu Civilne zaštite Damiru Trutu zamjeraju da je preuzeo bivše branitelje koji su dobili velike ovlasti, a nitko ih adekvatno ne kontrolira te da je cijeli sustav zajedno s njim ‘pukao’ nakon potresa u Petrinji

“Moj je dojam da sustav ne funkcionira. Zato ću sazvati sjednicu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da se vidi koja je uloga Civilne zaštite i organizacija na terenu u ovakvim izvanrednim situacijama, kao i Robnih rezervi. Trebamo vidjeti kako te organizacije funkcioniraju u ovakvim kriznim situacijama kao što je ovaj potres”, rekao je to za Nacional Nikša Vukas, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, inače bivši glavni tajnik SDP-a, komentirajući funkcioniranje državnih službi nakon potresa u Petrinji.

Nacional je od izvora s višegodišnjim iskustvom rada unutar sustava Civilne doznao zašto se može utemeljeno tvrditi da je unutar tog sustava neposredno nakon razornih potresa na području Petrinje i Siska vladao u najmanju ruku nered, ako ne i kaos. Što je posve suprotno tvrdnjama premijera Andreja Plenkovića koji je proteklih dana u više navrata nervozno reagirao ističući kako ne prihvaća kritike o sporoj pomoći Banovini nakon potresa.

Argumenti koje isti izvor nudi u prilog spomenutim tvrdnjama dodatno potvrđuju ono što je u kolovozu 2019. napisano u dokumentu pod nazivom “Procjena rizika od velikih nesreća za područje Sisačko-moslavačke županije”, na čiji je sadržaj nedavno upozorio Jutarnji list.

A u njemu piše da je operativnost, logistička spremnost i osposobljenost ljudstva Civilne zaštite da se nose s krizom u slučaju da Sisačko-moslavačku županiju, odnosno grad Sisak, pogodi potres vrlo jakog i razornog intenziteta – vrlo niska.

 

‘Sazvat ću sjednicu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da se vidi koja je uloga Civilne zaštite i organizacija na terenu u ovakvim izvanrednim situacijama’, rekao je Nikša Vukas za Nacional

 

Taj se dokument na razini županije donosi svake četiri godine, prema članku 17. Zakona o sustavu Civilne zaštite, a što se potresa tiče, osim procjene rizika, zakon nalaže da se procijeni spremnost snaga na terenu, naprave plan djelovanja civilne službe i plan vježbi i priprema za ljudstvo, ali i osiguraju financijska sredstva za njihove aktivnosti.

Izvor blizak vrhu Civilne zaštite upozorio je Nacional na još nekoliko ključnih zakonskih odredbi iz te sfere. Zapravo na ključne elemente koji otkrivaju da je samo vodstvo tog sustava zabrinjavajuće neinformirano i da po svemu sudeći ni približno dovoljno ne poznaje elementarne propise koji reguliraju njihovo postupanje – Zakon o Civilnoj zaštiti i pravila koja su propisana državnim planom Civilne zaštite, internim pravilnicima i drugim aktima.

Taj izvor kaže: ‘’Uvijek se pitam kako to da nismo ništa naučili iz prethodnih katastrofa, u svjetlu činjenice da su ‘naučene lekcije’ obavezan dio analiza i planova Civilne zaštite. Nakon potresa u Petrinji i Sisku ponovljene su iste greške iz poplave u Slavoniji. I to se može dokumentirati. Jer kad se u više od dvije jedinice lokalne samouprave dogodi nesreća većih razmjera, odnosno katastrofa, tada nema odgovornosti lokalnog stožera. To piše u Pravilniku o stožerima. U takvoj situaciji naprosto se odmah mora aktivirati nacionalni stožer. To je ono što se u ovoj situaciji dogodilo sa šest ili sedam dana kašnjenja. Taj stožer određuje premijer i preuzima koordinaciju na terenu. I to zato što se pretpostavlja da će lokalni kadrovi biti prvenstveno preokupirani zbrinjavanjem svojih obitelji. Upravo zato odmah se pozivaju dodatne snage – policija, vojska…’’

Taj izvor podsjeća da u Zakonu o sustavu Civilne zaštite vrlo jasno piše da se katastrofa proglašava “kad iznenadni događaj ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti …”. Pa mu nije jasno zašto se s time kasnilo nekoliko dana. Isti izvor navodi kako se nakon proglašenja katastrofe što je ranije moguće treba pozvati policija da osigura područje katastrofe i prilaze. A navodi i da nacionalna Civilna zaštita (Ravnateljstvo Civilne zaštite) treba odmah uspostaviti centar za koordinaciju, centar za informiranje odnosno medije i organizirati mrežu pružatelja pomoći prema prioritetima i naredbama nacionalnog stožera.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i njegov zamjenik Damir Trut, ravnatelj Civilne zaštite koji se u prvim danima nakon potresa nije najbolje snašao, a sustav je pokazao manjkavosti, zbog čega će šef Saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Nikša Vukas sazvati sjednicu odbora na tu temu. PHOTO: Marin Tironi/PIXSELL

 

Isti izvor navodi:

‘’U takvim se situacijama izdaju jasne naredbe, zabrane i slično. Može li se itko s te razine sjetiti ikakve naredbe neposredno nakon nesreće? Lokalni stožeri tek tada trebaju dobiti zadaće koje se odnose na organizaciju rada i koordinaciju pomoći u njihovim sredinama koje obuhvaćaju prihvat i organizaciju volontera te pružanje podrške operativnim snagama Crvenog križa, HGSS-a i DVD-a koji dolaze na njihov teren. Tada je bitno da se sve snage javljaju lokalnim stožerima i da se u svakom trenutku zna tko je gdje, bez obzira na to koja ih razina šalje i tko im zapovijeda. To je konačan test dobre dvosmjerne komunikacije između lokalnih, područnih i nacionalnih razina, odnosno razmjena informacija o stanju na terenu i resursima ‘središnje države’. Totalna je glupost držati ministre na terenu u nekakvom stožeru jer je to mjesto za operativu’’.

Nacional je još i prije, a i nakon potresa razgovarao s više sugovornika iz sigurnosno-operativnih struktura na državnoj i lokalnoj razini koji su upozorili da je novoustrojeni sustav Civilne zaštite teško održiv, da se uopće ne zna na koji se način regrutiraju pripadnici Civilne zaštite koji su još krajem studenoga s novim antikorona mjerama dobili velike ovlasti te da nad njima ne postoji adekvatna kontrola. Na to je upozorio čak i jedan izvor iz policije koji je rekao:

“Riječ je o ljudima koji su dobili službene uniforme i ovlasti da izdaju upozorenja temeljem kojih će građani morati plaćati kazne, a mi uopće ne znamo kakav je profil tih ljudi, na koji su način regrutirani. Oni su ušli u sustav, predstavljaju dio represivnog aparata, a nisu prošli nikakve psihičke testove, vi ne znate imate li među njima ljudi koji imaju manjak psiho-socijalnih vještina i koji se neće znati dobro ophoditi u komunikaciji s ljudima pa će dolaziti do raznih incidenata, kao što već i dolazi u pojedinim situacijama. Zaštićeni uniformom, oni mogu raditi što im padne na pamet jer adekvatna kontrola nad njima ne postoji. Do nas je već došlo dosta prigovora s terena na ponašanje pojedinaca iz Civilne zaštite.”

Riječ je o djelatnicima državnih interventnih postrojbi Civilne zaštite koja djeluje u Ravnateljstvu Civilne zaštite u Ministarstvu unutarnjih poslova. Na čelu tog ravnateljstva je Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. Nacionalovi izvori iz policije u trenutku kad je s uvođenjem novog lockdowna Trut došao u prvi plan, isticali su da je Trut u novoj situaciji dobio veliki značaj i priliku da se iskaže, što je bilo vidljivo i kroz njegovo često pojavljivanje na konferencijama za medije. Izvori iz sustava Civilne zaštite tvrdili su da je Trut osobno mobilizirao ljude za Civilnu zaštitu, odnosno zvao ih na razgovor, da je pritom više od dvadesetak ljudi preoteo od Civilne zaštite Grada Zagreba te da je uglavnom riječ o umirovljenim hrvatskim braniteljima.

Pripadnici Civilne zaštite bili su odmah na dan razornog potresa na terenu u Petrinji, ali čak su i službeni dokumenti pokazali procjenu da je sustav u Sisačko-moslavačkoj županiji na niskoj razini. PHOTO: Borna Filic/PIXSELL

 

“Njih je na razgovor zvao Trut, to je bila HDZ-ova linija. Oni u državnim interventnim postrojbama imaju jako malo ljudi pa su pokupili ljude sa svih strana, između ostalog i iz Grada Zagreba, ali ne po nekom protokolu, preko službe gradonačelnika, već su zvali ljude pojedinačno na razgovor. Neki su pristali, neki ne”, ispričao je za Nacional jedan od pripadnika Civilne zaštite Grada Zagreba.

I taj i drugi sugovornik iz MUP-a ističu da je riječ o umirovljenim braniteljima koji su umirovljeni jer su, navodno, izgubili radnu sposobnost pa je pitanje pod kojima uvjetima sada mogu obavljati zadaće i ovlasti koje su dobili.

Izvor blizak Civilnoj zaštiti navodi kako je takav obrazac ponašanja očekivan, naročito u svjetlu činjenice da je ministru Tomi Medvedu za vrijeme njegova ministarskog mandata predloženo da se ustroji jasno definiran sustav regrutiranja razvojačenih branitelja za potrebe Civilne zaštite. Taj izvor o tomu kaže:

‘’Prije dvije godine ministru Medvedu predložen je projekt kojim bismo iz fondova EU-a osposobili branitelje za ulogu povjerenika Civilne zaštite u lokalnim sredinama jer su povjerenici i njihovo osposobljavanje jedna od obveza iz Zakona o CZ-u. Tako bismo na terenu imali ljude koji imaju iskustvo štićenja civila iz Domovinskog rata, poznaju svoj teren i najvažnije aktivirali bismo ih i učinili korisnima lokalnoj zajednici. Naravno i financirali osposobljavanje iz fondova EU-a. A tek sada se netko sjetio aktivirati branitelje koji obilaze teren jer su u planovima djelovanja Civilne zaštite, nažalost, gradovi i općine pod povjerenike ‘popisali’ predstavnike gradskih četvrti i mjesnih odbora koji pojma nemaju što im je činiti i nisu u proteklih 15 godina osposobljeni, ali je forma zadovoljena. To je birokratska katastrofa za koju je izravno odgovoran Trut.

Današnje Ravnateljstvo Civilne zaštite nastalo je nakon što je rasformirana Državna uprava za zaštitu i spašavanje koja je u tom obliku postojala od 2005. do 2019. No i ona je, kaže, bila formirana od “od viška ljudi koje u policiji i vojsci nisu htjeli”.

 

‘Riječ je o ljudima koji su dobili službene uniforme i ovlasti da izdaju upozorenja na temelju kojih će građani morati plaćati kazne, a mi ne znamo kakav je profil tih ljudi, kako su regrutirani’

 

No osnovni je problem, kaže, da pravi sustav Civilne zaštite ne postoji na razini Hrvatske, što se vidjelo nedavno i prilikom poplava na području Vrgorca. “Gdje je bila Civilna zaštita u Vrgorcu? Gdje je bila vojska? Vojska je izašla na teren nakon tri dana, a sustav Civilne zaštite, kao što se vidjelo, uopće ne postoji”, upozorio je taj sugovornik. Kritike na račun ustroja Civilne zaštite su još i više eksplodirale nakon razornog potresa koji je pogodio Petrinju i okolicu, kad se vidjelo da ni Civilna zaštita niti Trut ne funkcioniraju kako treba, da nisu bili u stanju organizirati gomilu volontera koji su dolazili iz cijele Hrvatske, već se umjesto toga Trut s njima javno svađao i poručivao kako su volonteri, posebno navijači, samo unosili nered te da su se neki od njih napijali i krali po Petrinji.

No na manjkav sustav Civilne zaštite Nacionalovi izvori upozorili su još prije više od mjesec dana, kad se zbog novog lockdowna vidjelo da nedostaje djelatnika Civilne zaštite. Tada je Nacionalov sugovornik iz Civilne zaštite Grada Zagreba, koja je sustav za sebe, upozorio: “Ovo što se sada događa u Zagrebu i drugim većim gradovima tek je privid, dok u stvarnosti na terenu ima jako malo ljudi.”

To potvrđuju i službeni podaci MUP-a. Iako je u Hrvatskoj raspoređeno oko 16 tisuća pripadnika postrojbi Civilne zaštite na svim razinama i ukupno 5403 povjerenika Civilne zaštite i njihovih zamjenika, onih koji su izravno bili zaduženi za nadziranje epidemioloških mjera u stvarnosti je bilo jako malo. Nacionalu su iz MUP-a još u prosincu odgovorili:

“Za provedbu odluka Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske, Ravnateljstvo Civilne zaštite MUP-a RH mobiliziralo je 100 pripadnika Civilne zaštite kao potporu državnoj intervencijskoj postrojbi civilne zaštite, pogotovo u dijelu praćenja provedbe epidemioloških mjera kod javnih okupljanja, rada trgovina i tržnica.”

Jadran Perinić, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje u doba SDP-ove vlade, za Nacional je kazao da je kompletan sustav Civilne zaštite u Hrvatskoj nedovršena i nikad do kraja ispričana priča. PHOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

 

Kad je u pitanju ukupan broj djelatnika Civilne zaštite, iz MUP-a su rekli sljedeće: “Pripadnici Civilne zaštite su raspoređeni u stožere Civilne zaštite (u RH ukupno je imenovano 5330 članova stožera Civilne zaštite na svim razinama – ukupno 575 stožera), postrojbe Civilne zaštite (u RH raspoređeno je oko 16.000 pripadnika postrojbi Civilne zaštite na svim razinama) i povjerenici Civilne zaštite (ukupno je u RH imenovano 5403 povjerenika Civilne zaštite i njihovih zamjenika na razini grada i općine).”

Iz MUP-a su naveli da se u sustavu Civilne zaštite mobiliziraju operativne snage Civilne zaštite za provedbu mjera i aktivnosti i da tijelo koje je naložilo mobilizaciju (MUP, županija, grad ili općina) snosi troškove mobilizacije.

“Mobiliziran pripadnik postrojbe Civilne zaštite za vrijeme sudjelovanja u aktivnostima u sustavu Civilne zaštite na području Republike Hrvatske ima prava koja se odnose na naknadu po danu mobilizacije (150 kuna), naknadu troškova prijevoza od mjesta boravišta/prebivališta do mobilizacijskog zborišta, osiguranu prehrane te osiguranje od odgovornosti i/ili posljedica nesretnog slučaja.”

U Ravnateljstvu Civilne zaštite MUP-a RH trenutno je zaposleno 814 državnih službenika i namještenika te su kao i ostali državni službenici plaćeni iz državnog proračuna.

“Zaposlenici Ravnateljstva Civilne zaštite, kao ustrojstvene cjeline Ministarstva unutarnjih poslova, bave se poslovima koji su im propisani Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ravnateljstva Civilne zaštite, a odnose se na područja upravljanja rizicima, pripremu i organizaciju sustava Civilne zaštite, razminiranja, protueksplozijsku zaštitu, radiološku i nuklearnu sigurnost, sustav 112 i inspekcijski nadzori u području zaštite od požara, proizvodnje i prometa eksplozivnih tvari te oružja, privatne zaštite i detektivskih poslova, protuminskog djelovanja, civilne zaštite te radiološke i nuklearne sigurnosti”, rekli su iz MUP-a.

Kad je riječ o tome na koji se način kontrolira rad djelatnika Civilne zaštite, iz MUP-a nisu konkretno odgovorili, već su samo naveli da zaprimili jednu prijavu protiv državnog službenika te da je pokrenut postupak sukladno Zakonu o državnim službenicima pred Službeničkim sudom koji je još u tijeku.

 

‘Riječ je o ljudima koji su dobili službene uniforme i ovlasti da izdaju upozorenja na temelju kojih će građani morati plaćati kazne, a mi ne znamo kakav je profil tih ljudi, kako su regrutirani’

 

Jadran Perinić, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje u doba SDP-ove vlade, za Nacional je kazao da je kompletan sustav Civilne zaštite u Hrvatskoj nedovršena i nikad do kraja ispričana priča. Nju se, tvrdi, trebalo sustavno riješiti i u tom slučaju se vjerojatno ne bi događala konfuzija u lancu zapovijedanja i na terenu, kao što se dogodilo prilikom posljednjih potresa u Petrinji i okolici.

‘’Civilna zaštita trebala je u najmanju ruku imati status središnjeg ureda, dakle konkretnog vladina tijela, no umjesto toga je utopljena u Ministarstvo unutarnjih poslova i osakaćena za značajnu operativnu snagu poput vatrogastva. Danas imamo apsurd da je u sustavu državne uprave ravnateljstvo Civilne zaštite pozicionirano niže od vatrogastva, to je nonsens’’, upozorava Perinić. On kaže i da je operativnim snagama na terenu evidentno nedostajala koordinacija i komunikacija na svim razinama, a sustav je postavljen nejasno da se pribjegava pravnim vratolomijama poput osnivanja raznih koordinacijskih stožera – premda stožer Civilne zaštite zapravo već postoji po slovu zakona i u njega je eventualno trebalo tek uključiti ljude koji bi bili od pomoći u ovoj situaciji, a posebno oko obnove potresom pogođenih područja.

‘’Još 2015. godine željeli smo integrirati različite službe i resurse i stvoriti novu paradigmu sustava Civilne zaštite, no od toga se očito odustalo. Postavlja se i pitanje jesu li uopće održavane sjednice stožera: ja sam ih, recimo, sazivao svaki put kada bi za to postojala potreba, a posebno pamtim 2014. godinu kada smo se osim Gunjom bavili cijelom serijom poplava diljem države, pa zatim ledom u Gorskom kotaru… A pored toga, što se dogodilo s lokalnim stožerima na terenu zahvaćenom potresom? Jasno da je dio tih ljudi bio i osobno pogođen, ali u roku od dva sata te postrojbe trebale su već biti na terenu i djelovati. Ako ništa, ne bi se dogodila ona blokada ceste prema Sisku’’, rekao je Perinić za Nacional. Već danas u sustavu Civilne zaštite postoji ‘’mala vojska’’ od stotinjak ljudi koji su prošli sve vježbe na europskoj razini, a po njegovoj ideji – od koje se u međuvremenu odustalo – to se trebalo nadograditi do razine od nekoliko stotina ljudi. ‘’Dakle, nešto slično HGSS-u, trebalo je imati tridesetak stalno zaposlenih profesionalaca u prvom krugu i potom još nekoliko stotina pripadnika intervencijskih postrojbi u drugom krugu koji bi bili na simboličnim naknadama, ali s redovitim vježbama i treninzima te potpuno plaćenim angažmanom u vrijeme intervencija. To bi državu koštalo tek oko četiri milijuna kuna godišnje, a u roku od dva sata u Petrinji bismo imali raspoređene stotine dobro obučenih i uvježbanih ljudi. Cijeli koncept bio je dostavljen odgovornima prije nekoliko godina, a zašto nije proveden, pitanje je za ljude koji su preuzeli sustav’’, dodaje Perinić. Kada bi Hrvatska imala dobro posložen sustav Civilne zaštite, zaključuje, ne bi joj trebala nikakva druga tijela ili službe izuzev Vijeća za nacionalnu sigurnost – a pogotovo ne bi trebalo izmišljati nove koncepte ‘’domovinske sigurnosti’’, u stvarnosti pokušaje prepisivanja američkog sustava za koji se doima da je stvoren samo kako bi ograničio građanska prava u slučaju različitih vanjskih ugroza ili katastrofa.

 

Komentiraj