Vujčić: “Radimo na tome da ljudi koji su pogođeni potresom dobe moratorij na kreditne obveze”

Kako će Hrvatska narodna banka pomoći u obnovi potresom pogođenog područja, hoće li rasti cijene stanova i može li odgoditi uvođenje eura, komentirao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

”Hrvatska narodna banka intenzivno radi na tome. Mi smo u intenzivnim razgovorima ovih dana s bankama, oko toga da se omogući da ljudi koji su pogođeni s Banije, ne moraju u dogledno vrijeme izvršavati svoje kreditne obveze, da se omogući moratorij za to stanovništvo. Isto tako da se zaustave sve ovrhe. Pozvao bih građane da, oni koji imaju trajne naloge za plaćanje kredita, a žele da im banke obustave plaćanje tih kredita, se jave direktno bankama”, rekao je Vujčić za RTL Danas.

Djelatnici HNB-a  pozvani da se uključe u humanitarnu pomoć stradalom području

”Svi u Narodnoj banci su pozvani da pomognu u ovu svrhu, međutim kako će se to napraviti, da li da netko može uplaćivati unutar HNB-a, pa se to uplati na račune koje je Vlada otvorila ili na neki drugi način, moramo vidjeti”.

Vujčić o reakciji Vlade

”Vlada je promptno reagirala, vidim da se radi iz minute u minutu vrlo aktivno na rješavanju tih problema i vjerujem da će to uspjeti”.

Presjek Hrvatske u gospodarskom smislu za 2020.

”U 2020. smo prošli bolje nego što smo očekivali na proljeće kada se pojavila pandemija, tada smo očekivali 10 posto, sada će biti otprilike devet posto. Za ove uvjete u kojima smo bili, i pandemija i potres, ja mislim da je to sasvim zadovoljavajući rezultat, a iduće godine očekujemo već brzi oporavak, znači rast gospodarstva od pet posto”.

”Neki će preživjeti a neki neće, ja mislim da ove potpore koje je Vlada dala, omogućuju većini da preživi ovu krizu, zbog toga smo imali i puno manji pad zaposlenosti nego što smo imali u prošloj krizi, Ovaj puta je broj zaposlenih je pao za 50 tisuća, u prošloj krizi za 200 tisuća ljudi”.

O gospodarskim mjerama za očuvanje radnih mjesta

”Te su mjere bile u mogućnosti Hrvatske, zbog toga ćemo imati tih 29 milijardi kuna deficita i to je ono što Hrvatska može podnijeti”.

O poreznim rasterećenjima građana

”Prostora ima i naravno da ćemo u budućnosti, kako situacija bude dopuštala, odnosno suficit deficit i javni dug, moći smanjivati prostore dalje”.

Kamate na stambene kredite

”Ako išta, možemo očekivati da bi mogle i dalje padati, one su sada na povijenom minimumu, one su u prosjeku ispod tri posto sada. Moramo isto tako biti svjesni da takvog prostora kao što smo ga imali za pad kamatnih stopa više nema”.

O Cijenama nekretnina

”Možemo očekivati da bi mogle rasti nešto, prvenstveno one ovise o ekonomskoj situaciji za koju očekujemo da će biti bolja”.

”Mogu da, do trećega mjeseca građani mogu zatražiti”.

Uvođenje eura

”Mi sve pripreme ćemo razraditi kao da će to biti 1.1.2023. Da li bi moglo doći do pomaka tog datuma – bi. To je prvenstveno povezano s rizicima za iduću godinu, glavni i dalje ostaje epidemiološki. Ukoliko se ovo pogorša, to isto može dovesti do odgode, ali to isto ne treba gledati tragično. Onda ćemo odgoditi ulazak za godinu dana recimo”.

Kada ga napokon uvedemo, gdje će se građani prvi put susresti s eurom, odnosno, koliko će još nakon njegova uvođenja moći plaćati u kunama?

”Vrlo kratko. Mi govorimo praktički još dva tjedna nakon uvođenja eura i zatim će sve ići na euro. Ja mislim da će se brzo snaći. Mi ćemo osigurati da opsrkba novcem, gotovinskim eura bude kroz banke, Finu i Poštu. Tako da će svi moći doći do eura, dobivat će ih u dućanima i na bankomatima”.

Promjena kune u euro

”Hrvatska narodna banka će mijenjati novčanice kune zauvijek. Kad god netko donese kunu, mi ćemo ju zamijeniti za euro, a u bankama će to biti 12 mjeseci”.

o poskupljenju za građane

”Doći će vjerojatno do vrlo malog poskupljenja, kako pokazuje iskustvo drugih zemalja. U prosjeku su cijene porasle kad je uvođen euro, cijene rasle 0,23 posto. Dakle neko malo poskupljenje, ne treba od buhe praviti slona”.

Komentiraj