Jača pozitivan sentiment prema uvođenju eura, objavila je Hrvatska narodna banka, pozivajući se na zadnju anketu Eurobarometra, prema kojoj je u 2020. u Hrvatskoj za uvođenje eura 56 posto građana. Protiv je 42 posto, a ne zna preostalih 2 posto, prenio je Novi list.

Riječ je o povećanju potpore u odnosu na lani kada je za uvođenje eura bilo manje od 50 posto građana, odnosno podržavalo ga je 49 posto.

– Potpora euru raste, ona je nešto viša 2020., tijekom krize, nego što je bila prije krize. To nije čudno, vidi se kako je dobro, kada je vani loše vrijeme i vrlo hladno, biti unutra gdje je toplije i imati više potpore, prvenstveno ECB-a i drugih europskih mehanizama. Tako da sada vidimo da većina ljudi u Hrvatskoj podržava uvođenje eura, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić, komentirajući podatke.

Sve to, navode u HNB-u, potvrđuje i ranija njihova anketa, koja je razotkrila uz koje uvjete bi potpora bila još snažnija. U toj anketi je naime 41 posto ispitanika bilo bezuvjetno »za« euro, dok je baš protiv bilo njih 18 posto. Tih 18 posto je, dodao je ovdje Vujčić, otprilike i postotak koji je protiv participacije Hrvatske u Europskoj uniji.

Euro je međutim također spremno podržati, ali uz određene uvjete, još čak 31 posto ispitanika. Na dodatno pitanje njima, koji su to uvjeti, čak ih je 60 posto spomenulo životni standard, da se on zadrži ili poboljša, a htjeli bi biti i bolje informirani, spominjali su gospodarski rast itd.

Što se tiče potpore u drugim zemljama, Vujčić je rekao da je ona porasla upravo tijelom kampanje. Dan je primjer Latvije i Litve, koje su imale potporu ispod 50 posto prije samog uvođenja eura. Kampanjom je potpora dignuta, nakon ulaska u eurozonu još se i povećala, te ostala na visokim razinama od 75 do 85 posto. Očekujemo da bi se slično moglo dogoditi i u Hrvatskoj, poručio je Vujčić.
Podsjetio je da su usprkos krizi, odnosno uz rješavanje krizne situacije na tržištima, paralelno ove godine uspjeli postići cilj ulaska u Europski tečajni mehanizam 2.

– Iako su nam na proljeće praktički rekli da to više nije realno zbog pandemije, inzistirali smo, i u srpnju uspjeli ući u ERM2, što nas je stavilo u proceduru za ulazak u eurozonu. Prvi mogući datum uvođenja eura tako je 1. siječnja 2023., ako u 2021. zadovoljimo pet nominalnih kriterija konvergencije i provedemo osam reformski mjera u četiri područja na koje smo se obvezali. Kada bismo dakle iduće godine to ispunili, onda bi u srpnju 2022. Vijeće EU-a ustanovilo da ispunjavamo uvjete, pa bi uveli euro u tom roku. Ako ne, onda se sve pomiče za godinu dana, upozorio je guverner.

Kriteriji konvergencije odnose se, kao što je poznato, na stopu inflacije, razinu kamata, ali i javni dug i deficit, pri čemu su ovi fiskalni parametri, naravno, posebno pogođeni pandemijom. Na pitanje novinara, što ako se u 2021. ipak probije kriterijima zacrtana razina deficita od 3 posto BDP-a (pri čemu Vlada planira proračunski deficit od 2,9 posto, uz uvjet rasta BDP-a od 5 posto), odnosno koliko je onda realno da ostanemo na ovoj putanji najbržeg mogućeg uvođenja eura, Vujčić je odgovorio decidirano.

– Kriteriji su vrlo jasni, oni su kvantitativni i ako se ne ispune, te se godine zemlja ne kvalificira za euro. Drugim riječima, ukoliko u 2021. ne bismo ostvarili proračunski deficit do 3 posto BDP-a, ne bismo se u 2021. kvalificirali za euro. Nema tu prostora ni za raspravu, ni za tumačenje, ni za političke odluke, niti išta drugo, poručio je Vujčić.