Vujčić: Nova karantena dvostruko bi oborila BDP

Nova karantena cijele zemlje dvostruko bi oborila BDP. Preživjeli bismo, ali uz iznimno visoku cijenu, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke )HNB) Boris Vujčić.

U intervjuu Novoj TV odgovorio je na pitanje bi li hrvatsko gospodarstvo moglo podnijeti još jedno ”zaključavanje na 40 dana”, poput onog koje se dogodilo zbog epidemije koronavirusa, Vujčić je kazao da bismo i to mogli preživjeti. ”Ali cijena bi bila izuzetno visoka. Ako bi ponovno imali ovakvo zaključavanje, onda bi pad BDP-a mogao biti duplo veći i to bi bila vrlo visoka cijena”, poručio je.

Procjenjuje se da bi hrvatski BDP ove godine, zbog “zaključavanja” gospodarstva od ožujka do svibnja, mogao pasti oko deset posto.

Vujčić je izjavio i da će dio tvrtki teže do kredita, jer im je u epidemiji korona virusa “rizičnost povećana”, ali i je podsjetio da banke daju moratorije na kredite, kao i kredite za likvidnost.

Objasnio je kazao kako je “za prva četiri mjeseca stopa rasta kredita rasla brže nego prošle godine”. “U ovom trenutku banke rješavaju kredite za likvidnost, što ide sporije od moratorija na kredite, koji su se rješavali brže. Banke očekuju i garancijske sheme koje idu preko države, odnosno preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR)”. No, dodao je, “za dio tvrtki je rizičnost povećana pa im je teže doći do kredita”.

Vujčić kaže kako su tvrtke predale 80.000 zahtjeva za moratorij na kredit, zatraživši privremeni prekid otplate 40 milijardi kuna. Dodao je da je više od osamdeset posto tih zahtjeva odobreno, što iznosi oko 33 milijarde kuna. Uvjeti moratorija ovise o banke do banke. ”Najviše se zasad odobravaju moratoriji građanima turizmu, jer bi oni u ovoj sezoni mogli izgubiti većinu prihoda, sve do sezone iduće godine. Tu se moratorij odobrava i do 12 mjeseci”, kazao je Vujčić.

Vujčić je najavio da bi Hrvatska 2023. kunu mogla zamijeniti eurom. U srpnju, objasnio je, moguć je ulazak Hrvatske u takozvanu “čekaonicu eura”, ERM II mehanizam, a nakon toga treba oko dvije godine da zemlja uđe u eurozonu. “Euro bismo mogli dobiti najranije 2023”, kazao je Vujčić, dodajući da iskustva drugih zemalja koje su prihvatile eurovalutu “govore da cijene nisu eksplodirale”. “Treba voditi računa da cijene u kafićima i zaokruživanje cijena ne narastu značajno. Međutim, za većinu dobara i usluga cijene nisu značajno porasle”, kazao je Vujčić.

Tvrdi da kuna neće dramatično jačati. ‘Mi smo tečaj kune stabilizirali i on će sasvim sigurno ostati stabilan. Imamo sasvim dovoljno pričuva i osigurali smo swap liniju s Europskom središnjom bankom u iznosu od 2 milijarde eura. Država je izdala obveznicu od 2 milijarde eura i time je praktički pokrivena godina, potreba za deviznom likvidnošću. A nakon ulaska u tečajni mehanizam mi ćemo i dalje tečaj morati održavati stabilnim”, objašnjava Boris Vujčić.

Komentiraj