Epidemija koronavirusa ostavila je traga na svjetsko gospodarstvo, a ni hrvatsko nije ostalo pošteđeno. Iako je turistička sezona bila bolja od prvih predviđanja, koronavirus je ostavio traga i u hrvatskom turizmu.
O gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj i jesenskim prognozama govorio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u razgovoru za Dnevnik Nove TV.
Pad BDP od 15 posto ga nije iznenadio
“To je više-manje u skladu s onim što se događa u Eurospkoj uniji gdje je prosječan pad BDP-a bio 14 posto”, rekao je Vujčić.
“Ono što je malo više palo od očekivanja je osobna potrošnja”, dodao je.
Pad osobne potrošnje
“Osobna potrošnja je prvenstveno posljedica stanja na tržištu rada, odnosno toga koliko su ljudi sigurni u svoje zaposlenje i dohodak i onoga što gledaju da će se dogoditi idući kvartal ili do kraja godine. To su očekivanja potrošača. Ako su očekivanja potrošača dobra, onda će biti i osobna potrošnja. Ako ne – onda se ljudi ‘stisnu’, ne troše, štede, to je prirodno ponašanje”, objasnio je Vujčić.
Nema potrebe plašiti ljude drugim valom koronavirusa
“Treba biti realan i kazati da je najlošije iza nas u smislu drugog kvartala kad smo imali lockdown, kad je sve stalo. I u trećem kvartalu ćemo imati kroz turizam posljedicu na smanjenje BDP-a u odnosu na prošlu godinu, ali se obnovila gospodarska aktivnost, sve radi”, objasnio je Vujčić.
Kaže da se ne vidi rast nezaposlenosti na razinama u doba krize 2009., 2010. i 2011. godine. “Ne treba previše strašiti ljude”, poručio je Vujčić.
Nema straha za tečaj kune
“Imali smo pritisak u trećem i četvrtom mjesecu kad smo jako puno intervenirali. 2,8 milijarde eura smo napravili intervencija. Tada su rezerve pale na 15,7 milijardi, sada smo ih opet povećali na 18 milijardi. Uz to, banke imaju šest milijardi još dodatnih rezervi”, naveo je Vujčić i dodao da su tu još i dodatne dvije milijarde povezane uz središnju europsku banku.
Državi trenutno nije potrebna pomoć
“Nema takve potrebe do kraja godine. Mislim da je jako dobro – otkupljujući 18 milijardi kuna državnih obveznica, kreirajući 20 milijardi dodatne likvidnosti, omogućili smo da država to napravi. A država je svojim zaduživanjem u inozemstvu nama omogućila da ponovno povećamo međunarodnu pričuvu. Praktički smo ovu godinu makroekonomski zatvorili na taj način”, objasnio je Vujčić.
Za procjenu udjela turizma smatra da će biti između 30 i 50 posto
“Imali smo procjenu 30 posto i optimističnu procjenu od 50 posto. Bit ćemo negdje između toga”, kazao je Vujčić i rekao da je pitanje ovisnosti našeg gospodarstva o turizmu pitanje strukturne reforme.
“Imamo javnu upravu, mirovinski i dalje – zdravstveni sustav, to su sve stvari koje još moramo rješavati”, naveo je Vujčić.
Za ulazak u sustav eura kaže vjeruje kako bi ga mogli dobiti 2023., najkasnije 2024. godine.
Povećao se broj tvrtki koji ne mogu dobiti kredit
“Ovakva kriza povećava broj tvrtki koje imaju problem s kreditnom sposobnošću zbog toga što im je pogođeno djelovanje ovako velikom krizom kakvu imamo”, navodi Vujčić.
Iznos tvrtki u moratoriju, koji je do sada bio četrdesetak milijardi, povećao se, kazao je.
“S krajem srpnja došli smo na razinu od više od 57 milijardi kuna zatraženih moratorija. Od njih je odobreno 80 posto, 13 posto je odbijeno, a ostatak je u postupku”, rekao je. Navodi i da je 75 posto od onih koji su tražili moratorij građani.
Komentari