Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ponedjeljak je za Novu TV rekao kako je era niski kamatnih stopa pri kraju. Prvi je puta komentirao odluku ustavnog suda u slučaju švicarskog franka, te rekao da se presuda zbog procesnih razloga vraća Vrhovnom sudu odluku radi obrazloženja odluke o primjenjivosti valutne klauzule u slučaju kredita u švicarskim francima i da će se Vrhovni sud morati ponovno očitovati, donijeti dodatnu presudu, te da onda očekuje dodatna obrazloženja..

Vujčić vjeruje i u dogovor vlade i banaka oko zakona o konverziji, koji bi, prema njemu, trebao biti postignut iduće godine. Poručio je i kako je era niskih kamata, pa i na kredite u eurima pri kraju.

Upitan postoji li procjena koliko bi mogle rasti kamate na kredite u eurima, Vujčić je odgovorio: “Ja bi rekao kratkoročno ne, ali srednjoročno postoji takva opasnost, o tome sam pričao prije dvije godine”.

Naglasio je kako bi se to moglo dogoditi 2018. godine. “Mislim da je dobro da građani traže sada fiksne kamatne stope. Vi kada gledate kredite, oni su pretežno s fiksnom kamatnom stopom i sve više su kune”, rekao je Vujčić za Novu TV.

“Vrijeme niskih kamatnih stopa i položaja monetarnih politika koje smo imali do sada je isteklo. Što se Europske centralne banke tiče, ona do kraja 2017. godine zadržava ovu monetarnu politiku, znači ne planira dizanje kamatnih stopa. Možemo reći da vjerojatnost da ćemo imati tako benigno financijsko okruženje s toliko niskim kamatnim stopama središnjih banaka, polako dolazi kraju”, poručio je.

Upitan o utjecaju HNB-a na kretanje kamatnih stopa, Vujčić je rekao kako su ekspanzivnom monetarnom politikom doveli do toga da je došlo do snažnog pada kunskih kamatnih stopa. “Iskreno se nadam da nismo osuđeni na nedostatak reformi i da će se one konačno početi provoditi. Moramo biti svjesni da su one apsolutno neophodne”, istaknuo je guverner.

“Kad usporedimo Hrvatsku s drugim zemljama Europske unije, strukturno smo najlošija, a u nekim područjima skoro najlošija ekonomija. Tako ne možemo dugoročno ostvarivati rast i povećavati bogatstvo stanovništva u Hrvatskoj. To treba shvatiti i oko toga treba postići konsenzus u društvu”, zaključio je.