Srbija i Kosovo su prihvatili da će poštovati sporazum i ispuniti sve obaveze. Europska unija će pratiti hoće li Beograd i Priština ispunjavati obaveze i, ako se to ne dogodi, Srbija i Kosovo će snositi posljedice, izjavio je subotu u Ohridu visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, nakon što je 12 sati razgovarao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem.

Prije dolaska u Sjeveru Makedoniju, Borrell je izrazio očekivanje da će se Vučić i Kurti u Ohridu dogovoriti o primjeni plana EU-a za normalizaciju odnosa, čiji je tekst “zatvoren” jer su ga Beograd i Priština prihvatili, ali je pitanje kako i kada će sporazum biti proveden. “Ranije je bilo sporazuma koji nisu primijenjeni i to se sada ne može dogoditi”, rekao je Borrell i poručio da je vrijeme da Beograd i Priština “preuzmu odgovornost” i učine korak prema ulasku u EU. Borrell je najavio da će sastanak u Ohridu biti drugačiji od prethodnih održanih u Bruxellesu jer će se fokusirati na razgovor o aneksu o implementaciji prijedloga EU-a koji treba dovesti do dalekosežne normalizacije odnosa Kosova i Srbije.

Vučić je pred polazak iz Beograda izjavio da subota u Ohridu neće biti nikakav sudbonosni dan i da za njega normalizacija nije priznanje nezavisnosti Kosova, već “da imamo bolje odnose s Albancima, riješimo bezbroj problema”. Uz konstataciju da nije preveliki optimist, Vučić je poručio da je Beograd uvijek spreman razgovarati o kompromisnim rješenjima i dodao: ‘’Neću potpisati ništa, ali hoću razgovarati o normalizaciji odnosa’’.

Istovremeno je Kurti ocijenio da se bez potpisivanja prijedlog EU-a ne može nazvati sporazumom. Ako nema potpisa, onda ćemo nastavili spor, rekao je Kurti, navodeći da Srbija neće kapitulirati u Ohridu jer je to već uradila u Kumanovu 9. lipnja 1999. nakon što je 78 dana bila izložena zračnim udarima NATO-a.

Specijalni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine, bivši šef slovačke diplomacije i nekadašnji predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Miroslav Lajčak, ocijenio je da bi prihvaćanje europskog prijedloga o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova smanjilo prostor Rusiji za miješanje u događaje na Zapadnom Balkanu i stvaranje kaosa.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti ni nakon Ohridskog sastanka nisu bliže konačnom dogovoru oko sporazuma o međusobnim odnosima dviju država. FOTO: EPA/GEORGI LICOVSKI

Nakon napada Rusije na Ukrajinu, stabilizacija Zapadnog Balkana je za EU važnija nego ikada. Odnosi Beograda i Prištine su ključni problem za cijelu regiju koji blokira normalizaciju Zapadnog Balkana. Prihvaćanje sporazuma bi predstavljalo pozitivnu poruku cijeloj regiji, izjavio je Lajčak.

Nakon što je Sjeverna Makedonija prihvatila da bude domaćin skupa, odlučeno je da će se on održati u Vili Biljani, jednoj od brojnih nekadašnjih rezidencija jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita. Radi se o kompleksu vladinih zgrada na obali Ohridskog jezera, skrivenim u gustoj šumi, gdje je 18. travnja 1991. godine bio održan jedan od niza sastanaka predsjednika tadašnjih jugoslovenskih republika – Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Slovenije, Alije Izetbegovića, Momira Bulatovića, Franje Tuđmana, Kire Gligorova, Slobodana Miloševića i Milana Kučana. Kao i prethodna tri sastanka republičkih lidera, čiji je navodni cilj bilo sprečavanje krvavog raspada SFRJ, i taj je skup bio zatvoren za javnost i, pokazalo se, samo “parada”.

Što je teško mogao biti optimističan znak pred novi sastanak na visokom nivou, na istom mjestu, 32 godine kasnije. Makedonski domaćini su se potrudili da u petak, dan prije sastanka Borrella, Vučića i Kurtija, ogroman broj pripadnika policije bude vidljivo prisutan duž više od 170 kilometara puta od Skoplja od Ohrida, čak i u automobilima bez oznaka. Vozači koji su se kretali u suprotnom smjeru nisu imali puno sreće tog dana jer je promet bio dugo zaustavljen zbog prolaska državnih delegacija. Situacija je bila slična i u Ohridu.

Domaćini su iznijeli podatak da je akreditirano 230 novinara koji su bili smješteni u hotelu Inex Olgica, u neposrednoj blizini ulaza u Vilu Biljanu, bez ikakvog kontakta sa sudionicima razgovora. Prije početka sastanaka, zakazanih za 10:30, imali su priliku snimiti Kurtija, Borrella i Lajčaka, ali ne i Vučića. U hotelu im je kretanje bilo ograničeno na veliku dvoranu s govornicom, šank i osunčanu terasu. Organizatori su ih tijekom dana tri puta ponudili gomilama sendviča. Što je izvjestitelja iz Srbije podsjetilo na Vučićeve masovne skupove, na koje se sudionici čiji je zadatak da pruže glasnu podršku šefu države, dovode u stotinama autobusa iz cijele Srbije, za što im je sendvič najznačajnija nagrada.

Makedonski predsjednik Stevo Pendarovski i premijer Dimitar Kovačevski su iskoristili priliku što se njihova zemlja našla u centru međunarodne pozornosti, pa su se obratili novinarima.

Pendarovski je ocijenio da bi pozitivan rezultat dijaloga o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine bio dobar za cijelu regiju. ‘’Mi smo samo domaćini, ali nam je drago što možemo pružiti doprinos’’, izjavio je Pendarovski, uz konstataciju da razgovori u Ohridu „ne znače Dan D“ jer će biti još sastanaka.

Kovačevski je naveo da sastanak u Ohridu predstavlja jedinstveno sredstvo za konsolidiranje, bolju budućnost, stabilnost i jačanje europskih perspektiva Zapadnog Balkana. Prema riječima Kovačevskog, Sjeverna Makedonija nije slučajno izabrana za domaćina razgovora jer se pokazala kao pouzdan partner međunarodne zajednice i faktor regionalne stabilnosti.

Nakon toga se pet sati ništa nije događalo. Kada je oko 16:30 stigla informacija da će se Vučić uskoro obratiti medijima, četrdesetak snimatelja je zauzelo pozicije na hotelskoj terasi, postavljajući kamere i na stolove i stolice. U dvorani u kojoj je trebao govoriti Borrell ostalo ih je tek nekoliko.

Vučić se pred kamerama pojavio tek šest i pol sati kasnije, izjavio da je postignut dogovor, da “ništa nije potpisao”, ali da je s Kurtijem stvorio konstruktivnu atmosferu. Ocijenio je da je za Beograd vrlo značajno to što je kao prioritetna obaveza stavljeno formiranje zajednice srpskih općina, u mjestima na Kosovu gdje Srbi čine većinu stanovništva.

‘’Žao mi je što ste čekali 13 sati, ali je nemoguće nešto što je trajalo 150 godina riješiti za jedan dan. Moramo pronaći rješenja i to treba biti cilj’’, poručio je Vučić.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell na Ohridu je dvanaest sati razgovarao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem. FOTO: EPA/JULIEN WARNAND

Nakon toga se novinarima obratio i Borrell, što nije uobičajeno. Nakon dosadašnjih sastanaka Vučića i Kurtija u Bruxellesu predstavnik EU-a je, u pravilu, prvi davao izjavu.

Borrell je rekao da su se Vučić i Kurti dogovorili o aneksu o implementaciji sporazuma o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine.

Kosovo je prihvatilo da se odmah pokrenu pregovori, u okviru dijaloga, kako bi se ostvarila samouprava srpskih zajednica. Postignut je i dogovor dviju strana da se pregovorima hitno potvrdi deklaracija o nestalim osobama, izjavio je Borrell, navodeći da je EU ponudio mnogo ambiciozniji i detaljniji aneks, ali da se Beograd i Priština o tome nisu mogli dogovoriti. Kao razlog je Borrell naveo nedostatak fleksibilnosti Kosova i jer je Srbija prethodno poručila da neće potpisivati nikakav dokument, iako je spremna da ga u potpunosti primijeni.

‘’Cilj razgovora je bio da se Srbija i Kosovo dogovore o tome kako da se sprovede sporazum o normalizaciji. To se odnosi na praktične korake o tome što, kada, tko i kako. Razgovarali smo 12 sati i imamo sporazum o tome. Da su stvari bile lake, ne bi nam bilo potrebno 12 sati. Beograd i Priština će imati koristi od sporazuma, ali se dijalog ne odnosi samo na Srbiju i Kosovo, već i na stabilnost, sigurnost i napredak regije. Sporazum je važan korak kako bi članstvo Srbije i Kosova u EU-u postalo realnost’’, rekao je Borrell, uz poruku da će Bruxelles pratiti hoće li Beograd i Priština ispunjavati preuzete obaveze. Ako to ne budu činili, snosit će posljedice.

Kurti je izjavio da je Vučić ponovo bježao od potpisivanja i da Priština smatra da EU treba pronaći mehanizam da status tog sporazuma bude pravno obavezujući. Što se tiče samouprave zajednica s većinskim srpskim stanovništvom, Kurti je rekao da će Priština donijeti najviše standarde kako Srbi na Kosovu ne bi bili izloženi bilo kakvoj diskriminaciji.

Nakon toga je bilo potrebno manje od 12 sati da se Vučić ponovo obrati javnosti u Srbiji, kako bi objasnio što se dogodilo u Ohridu i poruči da se radilo o “rundi dijaloga koju su svjetski moćnici napravili medijski važnom”. Naveo je da “ništa nije potpisao” jer Beograd ne priznaje Kosovo i protivi se njegovu ulasku u UN. ‘’Imam nepodnošljiv bol u desnoj ruci, a desnom rukom potpisujem. I taj bol će se nastaviti naredne četiri godine’’, rekao je Vučić, uz tvrdnju da neće provesti sve što je predviđeno sporazumom.

‘’Znamo da će naš europski put ovisiti o ovim pregovorima za koje ne vjerujem da ćemo ih završiti za tri, četiri godine, koliko sam predsjednik Srbije. Tko god hoće, neka kaže da nije zainteresiran za europski put, ali ja jesam. Ne zato što imam idolatrijski pristup i mislim da je sve divno tamo, već jer sam predsjednik koji mora voditi računa o državi i građanima, što oni ne moraju uvijek razumjeti i prihvatiti’’, izjavio je Vučić i ponovo podsjetio na svoje gotovo nadnaravne sposobnosti. ‘’Sva sreća pa su pregovori trajali 12 sati, a tu je moja prednost, za razliku od drugih, jer sam izdržljiviji. Loše je kad je dva-tri sata. Sve što duže traje, moja koncentracija je sve bolja’’, rekao je.

Naravno da su razgovori u Ohridu i Vučićeva objašnjenja izazvali u Beogradu brojne reakcije. Tvrdi se da se sporazumom utvrđuje da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova ni u jednoj međunarodnoj organizaciji, pa ni u UN-u, što će uskoro dovesti do formiranja velike Albanije. Povodom Vučićeva insistiranja da nije ništa potpisao, navodi se da usmena riječ šefa države ima isti stupanj obaveznosti kao i potpis. Insistira se da ono što je dogovoreno u Bruxellesu i Ohridu postaje međunarodna obaveza za Srbiju i Kosovo, osim ako Vučić ne namjerava odreći se napretka prema ulasku u EU, što bi imalo značajne financijske posljedice po Beograd. Zatraženi su izvanredni izbori na svim nivoima i ostavka Vučića jer se u Ohridu obavezao da će prihvatiti sve što je govorio da neće i jer je, kada je pobijedio na izborima, predstavio drugačiju politiku od one koju provodi.

Vrijeme će pokazati hoće li Vučić i Kurti provesti sve ono na što su se obavezali. I hoće li ih, ako ne ispune dogovoreno, EU zaista dovesti u situaciju da snose posljedice svog nečinjenja.