Vučić se sastao s tužiteljem Haškog suda, tvrdi da je Srbija spremna razmjenjivati optužnice s BiH

Srbija je spremna sudjelovati u procesu transparentne razmjene svih optužnica za ratne zločine i informacija o istragama između BiH i Srbije, rekao je u ponedjeljak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Vučić je to rekao u razgovoru s glavnim tužiteljem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Den Haagu (MICT) Sergeom Brammertzom, s kojim je, kako je priopćeno iz Vučićeva ureda, razgovarao o suradnji MICT i Srbije, regionalnoj pravosudnoj suradnji u postupcima za ratne zločine i primjeni nacionalne strategije za kažnjavanje ratnih zločina.

Suradnju Srbije s uredom tužitelja MICT-a Vučić je ocijenio kao zadovoljavajuću, a s Brammertzom je razgovarao o mogućnostima unapređenja regionalne suradnje u pogledu optužnica za ratne zločine, kako bi se 26 godina poslije rata i na taj način pridonijelo pomirenju u regiji.

Srbija je spremna sudjelovati u procesu razmjene optužnica za ratne zločine, poručio je Vučić, istaknuvši želju da “glavni tužitelj u tome pomogne”, navedeno je u priopćenju.

Premda se u priopćenju ne spominje izravno razlog sastanka Vučić-Bramertz, njihov susret uslijedio je poslije nedavnog uhićenja u Srbiji bosanskohercegovačkog državljanina Edina Vranja, kojega se tereti za ratne zločine nad Srbima u istočnoj Bosni, a izazvalo je prijepore na relaciji Beograd-Sarajevo.

Dvojica članova državnog vrha BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić ocijenili su da to uhićenje predstavlja pokušaj revidiranja istine o ratu nakon što se veleposlanik Srbije u BiH Aleksandar Đorđević odbio odazvati pozivu za sastanak s predsjedavateljem Predsjedništva BiH Komšićem u povodu privođenja 56-godišnjeg Vranja, koji je dugi niz godina bio visokopozicionirani dužnosnik Federalne uprave policije (FUP).

Vlasti Srbije su zbog navodne umiješanosti u ratne zločine u istočnoj Bosni sredinom rujna uhitile Vranja, što je izazvalo oštre reakcije bošnjačkih stranaka i javnosti.

Prigodom prijelaza granice Vranj je zadržan budući je za njim bila raspisana tjeralica zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv zarobljenih Srba u istočnoj Bosni. On se tereti da je u razdoblju od siječnja 1993. do kraja 1994. kao isljednik u logoru u Goraždu sudjelovao u zlostavljanju i prebijanju srpskih ratnih zarobljenika.

“Činjenica da, s jedne strane, srbijanske vlasti štite pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Novaka Đukića, kao i čitav niz osumnjičenih za genocid u Srebrenici i druge zločine, a da s druge strane kontinuirano uhićuju pripadnike oružanih i policijskih snaga RBiH, jasno ukazuje da pravi cilj nije procesuiranje ratnih zločina, već selektivni progon s političkim motivima”, istaknuli su u reakciji Komšić i Džaferović, ocijenivši kako je cilj srbijanskih vlasti revidiranje istine o ratu u BiH izjednačavanjem zaraćenih strana.

 

Komentiraj