Srpski predsjednik je prije nekoliko dana govorio da je svaki izlazak na ulicu ‘pitanje života i smrti’, ali je suočen kritikama iz Europskog parlamenta i nezadovoljstvom građana odjednom dozvolio umirovljenicima da tri puta tjedno mogu izaći iz svojih domova

Tražimo način da umirovljenicima omogućimo da izađu barem tri puta tjedno, ali za to moramo odvojiti osam sati. Ideja je da izdvojimo u tri dana osam sati za umirovljenike, ali to mora biti u okviru policijskog sata. Ne smiju biti u kontaktu s drugima, s mlađima i djecom koji im mogu zarazu prenijeti, ne smiju međusobno komunicirati. Zato moramo odvojiti komade od osam sati ili najmanje šest sati, a da kažemo svakome da je maksimalno pola sata i do 300 metara od svoje kuće. Pritom ćemo opet ih moliti da ne izađu ako ne osjećaju potrebu.’’

Tim riječima koje pomalo podsjećaju na citat iz romana toka svijesti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, na samo njemu svojstven način, precizno objasnio kako će stanovnici Srbije stariji od 65 godina, nakon što su više od mjesec dana proveli u kućnom pritvoru, uz obrazloženje da je to najbolji način da ih se zaštiti od koronavirusa, napokon dobiti priliku izaći izvan četiri zida. Barem oni koji, dok su slušali Vučićevo objašnjenje, nisu izgubili svaku potrebu za izlaskom na svjež zrak.

Nešto kasnije su stigla i službena uputstva. Kako u Srbiji policijski sat, uveden kao osnovno sredstvo zaštite od koronavirusa, traje od 18 sati do 5 sati ujutro, s tim da je tijekom vikenda na snazi od 18 sati u petak do 5 sati u ponedjeljak, umirovljenici su dobili mogućnost napustiti svoje stanove i kuće tri puta tjedno – utorkom, petkom i nedjeljom. U razdoblju od 18 sati do 1 sat, na po 30 minuta, s tim da se ne smiju udaljavati više od 600 metara od zgrade gdje stanuju.

Uputstva su jasna, iako samo njeni autori znaju način kako se može utvrditi je li neko od oko 1,5 milijuna srpskih umirovljenika zloupotrebio novu slobodu i odlučio da će šetati duže od pola sata ili da će tijekom tih sedam sati izaći iz kuće dva ili više puta. U slučaju da neka osoba starija od 65 godina slabije razume uputstvo, pa pomiješa dane u tjednu ili sate, pronađeno je efikasno rješenje – uhićenje i izricanje novčane kazne.

Nema sumnje da se radi o drastičnom skoku u kvaliteti života umirovljeničke populacije kojoj je od 18. ožujka bio zabranjen izlazak iz kuća. Jedinu priliku da napuste domove umirovljenici su imali jednom tjedno radi odlaska u kupovinu namirnica od 3 do 8 sati ujutro, kada su se ispred samoposluga, u mraku i po hladnoći, formirali beskrajno dugi ponižavajući redovi staraca sa zaštitnim maskama na licima i torbama, vrećicama i kolicima u rukama.

Pravila o izlasku umirovljenika su jasna, ali samo njihovi autori znaju način kako se može utvrditi je li neko od oko 1,5 milijuna umirovljenika zloupotrebio novu slobodu i odlučio da će šetati duže od pola sata

Izuzetno stroge mjere ograničenja kretanja Vučić je pravdao preporukama „struke“, odnosno liječnika. Članovi srpskog Kriznog štaba za borbu protiv koronavirusa su uglavnom epidemiolozi i infektolozi koji često odaju dojam osoba sklonih da od drveta ne vide šumu, pa insistiraju na dugotrajnim strogim mjerama izolacije, ne vodeći računa o činjenici da se starijim osobama preporučuje kretanje, jer se šetanjem može smanjiti opasnost od pojave dijabetesa, srčanih bolesti, moždanog udara, osteoporoze, debljine i depresije.

Krizni štab svakog dana nudi podatke o broju zaraženih, izliječenih i umrlih, ali je teško vjerovati da će se po okončanju pandemije iznositi detaljne informacije o posljedicama karantene i da će itko odgovoriti na pitanje: koliko je ljudi u Srbiji zaista umrlo od koronavirusa, a koliko zbog koronavirusa?

Kada su predstavnici srpske opozicije predložili da se starijim osobama dozvoli da izađu barem jedan sat, što je omogućeno čak i zatvorenicima, Vučić je odgovorio: „Molim umirovljenike da ne izlaze. Neće biti dovoljna beogradska groblja da prime sve nas. Molim umirovljenike da slušaju svoju državu. Zamislite da imamo na ulicama Beograda 500.000 umirovljenika u istih sat vremena. Svaki izlazak na ulicu je pitanje života i smrti.” Ubrzo to ne samo da više nije bilo pitanje života i smrti, već je Vučić prestao prijetiti i dvotjednim dvadesetčetvorosatnim policijskim satom koji je više puta najavljivao, navodeći kao razlog masovnu neodgovornost i nedisciplinu građana, nesposobnih da poštuju mjere ograničenja kretanja.

Zbog te „masovne“ nediscipline Vučić je, kako bi spriječio okupljanja tijekom uskrsnih praznika (u Srbiji je Uskrs slavljen u nedjelju, 19. travnja), uveo policijski sat dug 84 sata – od petka u 17 sati do utorka u 5 sati ujutro. U tom periodu su se na ulicama mogli vidjeti samo policajci i rijetke osobe sa specijalnim dozvolama za kretanje. Sličnu represivnu mjeru Vučić je najavio i za predstojeće prvomajske praznike, ali će taj policijski sat biti nešto blaži – trajat će samo 83 sata, od četvrtka 30. travnja do ponedjeljka 4. svibnja. Takvo ponašanje srpske države izazvalo je „izuzetnu uznemirenost“ grupe od 21 zastupnika u Europskom parlamentu koji su u pismu europskom povjereniku za proširenje Oliveru Várhelyiju naveli da je Vučić, bez odluke Skupštine Srbije, proglasio „neograničeno“ izvanredno stanje i oštrim i nesrazmjernim mjerama ograničio ljudska prava, i ocijenili da se ne radi o sprječavanju širenja virusa, već kršenju slobode izražavanja i kretanja.

Poslanici su konstatirali da je došlo do uhićenja zbog navodnog kršenja policijskog sata, ali da je stvarni razlog lišavanja slobode „kritika vladine politike“. Navedeno je da je Vlada Srbije pokušala uspostaviti potpunu kontrolu nad medijima, da bi objavljivala samo filtrirane i većinom neistinite tvrdnje, kao i klevete protiv Europske unije.

Gotovo istovremeno je organizacija Reporteri bez granica u svom godišnjem izvještaju svrstala Srbiju na 93. mjesto liste 180 zemalja utemeljene na “indeksu slobode tiska”. Prema tom izvještaju, medijske slobode u Srbiji su ugroženije nego na Kosovu, Sejšelima, Maldivima, Komorima, u Butanu, Kirgistanu, Malaviju, Albaniji, Sijera Leoneu, Mađarskoj, Peruu. Europske države koje su na listi ispod Srbije su Ukrajina, Crna Gora, Bugarska, Rusija, Bjelorusija i Turska.

Vučić je ubrzo najavio ublažavanje restriktivnih mjera – nastavak građevinskih radova, iako oni nisu ni prekidani, otvaranje obrtničkih dućana, frizerskih i kozmetičkih salona, teretana, prodavnica tehničke robe i građevinskog materijala, zatim i ugostiteljskih objekata i trgovačkih centara, uz pokretanje gradskog i međugradskog prometa. Zbog nekog razloga nije planirano otvaranje parkova za građane, kao da najveća opasnost prijeti baš na otvorenom prostoru. Za umirovljenike je predviđena nova mogućnost – svakodnevna jednosatna šetnja tijekom policijskog sata.

Kao razloge je Vučić naveo da je Srbija „potpuno spremna za pobjedu“ nad virusom, da se epidemija smiruje i da se zemlja osposobljava da sama proizvede sve što je potrebno za eventualni novi val bolesti tijekom jeseni.

Što se tiče medicinske „struke“ i vrlo eksponirana članica Kriznog štaba Darija Kisić Tepavčević je ocijenila da slabi sposobnost koronavirusa da izazove teže oblike bolesti. Ona je to rekla u subotu, kada je u Srbiji, prema službenim podacima, bilo zabilježeno gotovo 300 novih slučajeva koronavirusa i još pet umrlih.

Tog dana je u Srbiji, usprkos strogoj karanteni, novih slučajeva koronavirusa bilo 42 puta više nego u Hrvatskoj, 20 puta više u odnosu na Sloveniju, sedam puta više u usporedbi sa Sjevernom Makedonijom, gotovo pet puta više nego u Bosni i Hercegovini.

Iako je u Srbiji u nedjelju registrirano više od 260 novih slučajeva koronavirusa i pet umrlih, Vučić je zaključio da je došlo vrijeme za ublažavanje vjerojatno najstrožih mjera u Europi

Poznati virusolog Zoran Radovanović koji nije član Kriznog štaba konstatirao je da nema dokaza da je virus oslabio i ocijenio da bi, ako dođe do nepromišljenog ublažavanja svih mjera, drugi val epidemije mogao stići već u lipnju, a cilj je da se ne pojavi prije kasne jeseni.

‘’Relaksaciji mjera se treba pristupiti postupno i mudro, bez pritisaka sa strane. Protuepidemijsku borbu je u Srbiji odredio nedostatak testova. Nismo mogli što više testirati, otkrivati oboljele, izolirati ih i njihove kontakte staviti u karantenu, nego smo morali staviti u karantenu velike segmente populacije, a to je moguće samo izvjesno vrijeme’’, izjavio je Radovanović.

Darija Kisić Tepavčević je opravdala uvođenje strogih mjera izjavom da je jedina drugačija mogućnost bila puštanje da „epidemija ide svojim tokom i da ne uvodimo nikakve mjere“. „Da smo se odlučili za tu opciju, umrlo bi više od 100.000 ljudi“, rekla je Darija Kisić Tepavčević, bez navođenja argumenata za tvrdnju da bi koronavirus u Srbiji odnio više života nego do sada u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Rusiji zajedno.

Ako bi se prihvatio kriterij „što bi bilo da je bilo“, moglo bi se postaviti pitanje bi li Srbija u nedjelju, prema službenim podacima, imala više od 8000 zaraženih i 156 umrlih da se dva mjeseca prije toga Vučić nije smijao pred kamerama dok je član Kriznog štaba, pulmolog Branimir Nestorović, govorio o „najsmješnijem virusu u povijesti čovječanstva“ i pozivao Srpkinje da odu u šoping u Milano, zbog „velikih popusta“, iako je tada na Apeninima koronavirus već odnio 12 života. Istom prilikom je Vučić kao zaštitu od virusa preporučio svakodnevno ispijanje rakije, dok je ministar zdravlja Zlatibor Lončar naglašavao da je „koronavirus dosta slabiji od obične sezonske gripe“, da „nema mjesta panici“ i da Srbija može cjepivo napraviti za „nekoliko mjeseci“.

Prvi slučaj koronavirusa je u Srbiji službeno zabilježen 6. ožujka. Vučić je procijenio da u Srbiji neće biti tisuća zaraženih, naveo podatak da bolnice raspolažu s 1008 respiratora i dodao da osobno kupuje, ponekad i „na polucrno“, još stotine takvih uređaja po svijetu, kao i da iz Kine stižu milijuni zaštitnih maski. Državna Radiotelevizija Srbije je javila da, “za razliku od Srbije, Sjedinjene Američke Države nemaju dovoljno testova na koronavirus“.

Usprkos tom optimizmu i Vučićeve poruke strancima izrečene u skladu s ocjenom da nema mjesta panici – „svima ćemo zabraniti ulaz u zemlju, nemojte dolaziti u Srbiju, osim Kineza koje pozivamo“, već 15. ožujka proglašeno je izvanredno stanje. Tada je u Srbiji bilo 48 zaraženih. Samo tri dana kasnije je Vučić uveo policijski sat od 20 sati navečer do 5 sati ujutro, uključujući i potpunu karantenu za sve osobe starije od 65 godina. Iako je u Srbiji u nedjelju registrirano više od 260 novih slučajeva koronavirusa i pet umrlih, Vučić je zaključio da je došlo vrijeme za ublažavanje vjerojatno najstrožih mjera u Europi. Čak je najavio i ponovni početak rada Skupštine Srbije koja je jedan od rijetkih parlamenata na svijetu čiji je funkcioniranje prestalo tijekom krize. Razloge za ublažavanje represije i ponižavanja stanovništva ne bi trebalo nužno tražiti u porukama iz Europskog parlamenta. Vjerojatniji uzrok bi moglo biti eventualno saznanje da Vučić gubi popularnost ili njegova procjena da mu odgovara da se što prije održe parlamentarni izbori, prvobitno planirani za ovaj mjesec. A izbori nisu mogući uz aktualne mjere kao što je zabrana okupljanja većeg broja ljudi.

Baš kao što je 2008., nakon što je u SAD-u službeno započela duboka ekonomska kriza, tadašnji srpski ministar ekonomije Mlađan Dinkić poručio građanima da „ne trebaju pretjerano brinuti“ jer „Srbija ima šansu da na srednji rok iskoristi svjetsku ekonomsku krizu i preokrene je u svoju korist“, tako je i sada Vučić zaključio da bi država čiji je šef iz pandemije koronavirusa mogla izaći jača i odlučio da to podijeli s biračkim tijelom. Pa je najavio: „Imat ćemo jedan od najboljih zdravstvenih sustava na svijetu. Kad kažem na svijetu, mislim na prvih 30 zemalja“.

Zatim je izjavio i da će Srbija „ove godine, u ovoj krizi, imati najbolju ekonomiju u Europi“. Pa je precizirao: ‘’Sljedeće godine imat ćemo najbolju ekonomiju u cijeloj Europi, s najvećim pozitivnim rastom. Međunarodni monetarni fond (MMF) kaže ekonomski rast od 7,5 posto, mi očekujemo da će ići do devet posto. Ako nam ovogodišnji pad bude tri posto, ići će sigurno na devet. Ako nam pad bude jedan posto, ići će rast sigurno na 7,5 posto. To je MMF rekao – da će ove godine Srbija imati pad od tri posto, Nijemci 7,2 posto, Hrvatska i Crna Gora minus devet posto… Za Srbiju su rekli minus tri posto, što je najveći rast, odnosno najmanji mogući pad. Što se tiče sljedeće godine, za Srbiju su rekli 7,5 posto rast. Kada pogledate Hrvatsku, rekli su minus devet posto, a za sljedeću godinu plus 4,9 posto. Izračunajte – mi smo tu plus 4,5 posto, a Hrvatima je to minus 4,2 posto. To je nevjerojatna razlika i to je rekao MMF, a ne ja.’’

Vučić je zaključio da bi država čiji je šef iz pandemije koronavirusa mogla izaći jača i odlučio da to podijeli s biračkim tijelom. Pa je najavio: ‘Imat ćemo jedan od najboljih zdravstvenih sustava na svijetu’

Nakon što je sve to razjasnio da ne može biti jasnije, Vučić se zahvalio EU-u na pomoći od 93 milijuna eura i ponudio njenim članicama zaštitnu opremu i respiratore jer Srbija ima više nego što joj je potrebno. Već sljedećeg dana je iz Beograda krenula u Italiju donacija od četiri milijuna zaštitnih maski, milijun pari rukavica i 100.000 zaštitnih odijela, uz Vučićevu poruku: ‘’Ovo je dio europske solidarnosti. Talijanima je to potrebnije nego nama. Možda smo mogli i više.’’

Vučić je najavio da će, u sklopu mjera oporavka od pandemije, pomoć dobiti i punoljetni građani Srbije – svaki po 100 eura. Nešto kasnije je došlo do izmjene i rečeno je da će jednokratnu pomoć automatski primiti umirovljenici i korisnici socijalne pomoći. Svaki od preostalih oko 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika Srbije će, ako želi tih 100 eura, morati to potvrditi telefonskim pozivom. Vučić je tu „malu izmjenu“ obrazložio tvrdnjom da su brojni tajkuni u politici i izvan nje izjavili da ne žele ponižavajuću pomoć.

Fiskalni savjet Srbije, nezavisno državno tijelo odgovorno parlamentu, ocijenio je da je, u načelu, opravdano planirano zaduživanje Srbije za više od tri milijarde eura radi smanjenja negativnih ekonomskih posljedica pandemije, ali je zatražio odustajanje od pomoći od 100 eura punoljetnim građanima jer je „potpuno neprimjerena“.

Pozitivne mjere usmjerene ka privredi i zaposlenima u privatnom sektoru vezane za odlaganje poreznih obaveza, budžetsku pomoć za isplatu zarada i povećanje likvidnosti opteretit će budžet s oko 2,5 milijardi eura. Međutim, isplata 100 eura svim punoljetnim građanima iznosit će skoro 600 milijuna eura i to je višestruko loša mjera, naveo je Fiskalni savjet.

Konstatirano je da je ta mjera ekonomski neefikasna jer ne može utjecati na osjetno i održivo ubrzanje domaće privrede, socijalno je nefokusirana jer najveći dio sredstava nije usmjeren ka objektivno materijalno ugroženim građanima kojima je potrebna financijska pomoć (što bi jedino imalo smisla u ovom trenutku) i fiskalno je neodgovorna jer nameće veliko zaduženje.

„Nejasan je bilo kakav smisao politike koja znači da će država pokloniti građanima 100 eura tako što će ih prije toga zadužiti za tih istih 100 eura, ali s kamatom“, poručio je Fiskalni savjet.

Ministar financija Siniša Mali je odgovorio da je odluka o isplati 100 eura sjajna mjera jer umanjuje negativne posljedice krize, pokazuje koliko država podržava svakog građanina i na pravi način unosi optimizam.

A optimizam među glasačima pred izbore ne može škoditi vlastima.