Na stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske objavljeno je i obrazloženje o izboru suca Marina Mrčele za predsjednika tog suda. U obrazloženju se navodi kako su svi suci raspravljali o programima i životopisima kandidata. Tajnim glasanjem suci su mogli podržati više od jednog kandidata, a Opća je sjednica odlučila podržati kandidaturu dr. sc. Marina Mrčele s 29 glasova, kandidata mr. sc. Radovana Dobronića podržala su četiri suca, dok Barbara Gundić, Lana Petö Kujundžić i Šime Savić nisu dobili niti jedan glas.

“Kandidat dobro poznaje sve razine i segmente sudovanja, ostvarivao je izravnu komunikaciju sa svim sudovima nižeg stupnja i njihovom predsjednicima. Njegova akademska zvanja i djelatan pedagoški rad docenta jamči suradnju s akademskom zajednicom na načelima ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja. Plan rada odlikuje se brojnim kvalitetama i prednostima u odnosu na ostale kandidate. U njemu je iscrpno i točno detektirao izazove s kojim se suočava Vrhovni sud i nudi realna i izvediva rješenja kao i poteze koje je nužno poduzeti u sudstvu. Jedino plan rada ovoga kandidata prepoznaje i poštuje ustavnu i zakonsku ulogu predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske”, navodi se u priopćenju Suda.

Dobronić i Mrčela komentirali izbor predsjednika Vrhovnog suda: “Situacija je pregrijana”

Kandidata mr. sc. Radovana Dobronića podržala su četiri suca pa time nije podržana njegova kandidatura.

“Tijekom rasprave istaknuto je da kandidat nema potrebnu širinu poznavanja svih izazova s kojima se suočavaju suci i sudovi u Republici Hrvatskoj. Bavio se uskim segmentom trgovačkog prava, a nema iskustva u rukovođenju. Prema pribavljenim podacima, zadnjih nekoliko godina kandidat nije ostvarivao rezultate predviđene i propisane Okvirnim mjerilima za rad sudaca (tzv. Norma), štoviše obezvređuje ih. To je u suprotnosti s općim nastojanjem povećanja ažurnosti i učinkovitosti rada sudaca i svih sudova. U programu rada ne daje ideju kako postići bolju učinkovitost sudbene vlasti. Takav program rada zapravo to nije. Iznosi preporuke kako bi sudovi trebali suditi (u nekim trgovačkim stvarima), a to predsjednik suda ne smije raditi. Opća sjednica smatra da kandidat ne može uspješno biti na čelu najvišeg suda i uspješno obnašati dužnost”, napominje se u obrazloženju.

Kandidatkinji Barbari Gundić nije dan niti jedan glas.

“U programu rada kandidatkinja ne iznosi niti jednu ideju na koji način organizirati rad Vrhovnog suda i riješiti postojeće zaostatke. Ne iznosi ni razmišljanja o stanju sudbene vlasti u cjelini. Uz to nema ni iskustva u radu kao sudac”, stoji u odluci Vrhovnog suda.

Kandidatkinji dr. sc. Lani Petö Kujundžić nije dan niti jedan glas.

“Program rada ocijenjen je šturim, bez konkretnih mjera koje bi trebalo poduzeti za povećanje učinkovitosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Opća sjednica smatra da kandidatkinja ne bi mogla uspješno obavljati poslove predsjednice Vrhovnog suda”, pojašnjeno je.

Kandidatu dr. sc. Šimi Saviću nije dan niti jedan glas.

“Iz životopisa i programa rada kandidata nisu vidljive iznimne kvalitete zbog kojih bi mogao uspješno obnašati dužnost predsjednika Vrhovnog suda. Program rada nema konkretne prijedloge o unapređenju ili promjeni rada Vrhovnog suda. Sastavljen je kao da je predsjedniku Vrhovnoga suda povjerena misija cjelokupne reforme sudbene vlasti, a to je pogrešno”, zaključuje se u obrazloženju.

Dva suca Vrhovnoga suda nisu podržala niti jednog kandidata.

Utrka za Vrhovni sud: Tko je sudac Radovan Dobronić kojeg predlaže Milanović i što je prijavio u imovinskoj kartici?