Vojni udar u Mjanmaru: Nobelovka Aung San Suu Kyi opet u pritvoru, nema znakova otpora

Vojska je izvršila udar i preuzela je vlast u Mjanmaru (bivšoj Burmi) neposredno prije prve sjednice parlamenta nakon novih izbora, tek drugih otkad je 2011. vojska pristala dijeliti vlast s civilnom administracijom. Svijet diže svoj glas u obrani demokracije u toj zemlji premda je čelnica vlade, nobelovka Aung San Suu Kyi izgubila veliki dio svog kredibiliteta zbog načina na koji je obračunala s muslimanskom manjinom u svijetu Rohindža i zbog nesposobnosti da, kao ministrica u Vladi, zaustavi kršenje njihovih elementarnih prava. Osim Suu Kyi, priveden je i predsjednik Win Myint, kao i drugi pripadnici vladajuće Nacionalne lige za demokraciju (NLD), brojni lideri demokratskih institucija, novinari, umjetnici i ljudskopravaški aktivisti. U glavnim gradovima je relativno mirno, brzo su se stvorili redovi pred bankomatima i dućanima za hranu, ali ubrzo je internetska mreža pala, kao i telefonija, pa je gotovo sve prekinuto. Nema, za sada, vidljivih znakova otpora.

Na posljednjim izborima, održanima 8. studenog, NLD je osvojila 83% glasova, to jest 476 parlamentarnih mjesta a stranka vojske (USDP) tek 33 mjesta. Nezadovoljni rezultatima, zapravo nezadovoljni zajedničkim vodstvom zemlje i planovima NLD-a da provede reformu ustava, ali i zbog mnogih gerilskih aktivnosti u unutrašnjosti zemlje kojima Suu Kyi nije znala naći rješenje, generali su najprije lansirali tezu o velikoj izbornoj krađi, čak su se pozivali i na slične izjave bivšem američkog predsjednik Donalda Trumpa, i postavili su kao privremenog šefa države dosadašnjeg potpredsjednika premda je pravi vođa šef Glavnog stožera oružanih snaga, general Min Aung Hlain. Formirana je privremena vlada koja ima zadatak da za godinu da stabilizira stanje u zemlji (za koju generali kažu da joj prijeti gubitak suvereniteta) i zakaže nove opće izbore.

Bivša Burma je bila pod vojnom čizmom od 1962. i nije imala izbore od 1990. kada je stranka Aung San Suu Kyi pomela sve ostale snage, rezultat kojeg generali nisu priznali. Nakon godine i godine zatočeništva iz kućnog je pritvora puštena 13. studenog 2010. godine, a idućeg je dana objavila da će ipak surađivati s mjanmarskom vojnom huntom u svrhu ukidanja sankcija njezinoj zemlji. Nakon ograničene demokratizacije u Mjanmaru, od 2011. godine djelovala je kao čelnica oporbe i pridonijela je izbornoj pobjedi Nacionalne lige za demokraciju 2015. godine. Ustavom joj je onemogućen izbor za predsjednicu države (zbog obiteljskih veza sa stranim državljanima), te u ožujku 2016. godine, nakon što je njezin bliski suradnik Htin Kyaw postao predsjednik, zauzela je utjecajne položaje u državnome vodstvu (ministrica vanjskih poslova itd). Nakon posljednjih izbora, u studenom 2020., je trebala postala čelnica buduće vlade koja nije formirana jer se vojni udar dogodio upravo prije konstituiranja novog saziva parlamenta.

 

 

Komentiraj