Vodstvo HEP-a taji da zbog kvara i puknuća lomnog čepa već danima opet ne radi HE Dubrovnik

Nacional otkriva interni dokument HEP-a koji pokazuje da proizvodnja u HE Dubrovnik stoji, što znači da tvrtka koja je radila reparaciju turbina nije dobro odradila svoj posao pa HEP opet ne isporučuje ugovorenu struju Elektroprivredi Republike Srpske

Jedan od dva agregata u Hidroelektrani Dubrovnik ponovo je izvan pogona nakon samo mjesec i pol dana rada od zadnje reparacije zbog koje je bio zaustavljen punih šest mjeseci. Iako u HEP-u prešućuju ponovni ispad jednog agregata iz funkcije, točnost informacije o ponovnom kvaru agregata B potvrđuje i dnevno izvješće o proizvodnji od 25. studenoga, te novo izvješće od 29. studenog, koje je Nacional dobio iz HEP-a i u kojem stoji da agregat B, koji proizvedenu energiju isporučuje HE Trebinje u sastavu Elektroprivredi Republike Srpske (ERS), nije u funkciji „zbog puknuća lomnog čepa“ na turbini agregata. Iz istih nam je neslužbenih izvora potvrđeno da agregat ne radi još od 15. studenoga. Ovo je u posljednje tri godine već treći ozbiljniji kvar turbine koja je stara nepunih šest godina, od čega je izvan pogona bila gotovo dvije godine, a već drugi samo u ovoj godini, jer je isti agregat zbog kvara bio izvan pogona od kraja ožujka do kraja rujna ove godine. Rad na sanaciji kvara, o kojem je Nacional također izvijestio sredinom godine, a koji je u HEP-ovim dnevnim izvještajima proizvodnje bio opisan kao „korektivne radnje na otklanjanju relativnih vibracija turbine“, trajao je neuobičajeno dugo, punih šest mjeseci, iz čega je očito da je u pitanju bio ozbiljniji kvar.

Zatražili smo stoga od Uprave HEP-a da nam pojasne što se događa s turbinom agregata B, tko je odgovoran za najnoviju štetu na tom agregatu i hoće li HEP od odgovornih tvrtki zatražiti odštetu zbog prouzročenih gubitaka u proizvodnji. Posebno nas je zanimalo je li ugovorom o servisu turbina, koji je HEP trebao sklopiti s Litostroj Powerom, predviđena i klauzula o nadoknadi štete izvođača radova ako se u određenom vremenskom roku nakon reparacije dogode nepredviđeni kvarovi i zastoji u radu. No, odgovor iz HEP-a do zaključenja broja nije stigao.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić morat će se suočiti s prijetnjom plaćanja ogromne odštete Republici Srpskoj ako se uskoro ne postigne neformalni dogovor, a za sada su informacije o početku pregovora još uvijek nepotvrđene. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

No izvor blizak dijelu Uprave HEP-a Nacionalu je potvrdio da, čak i u slučaju da HEP podigne tužbu protiv Litostroj Powera zbog loše izvedenog posla reparacije turbina nakon požara koji je prouzročio kvar i ispadanje agregata iz funkcije, iznos koji bi u slučaju povoljnog ishoda tužbe dobio na ime naknade štete mizerno je mali u odnosu na stvarnu štetu koju je tvrtka pretrpjela zbog kvara. „Zaštitna klauzula koja se stavlja u ugovore ovakve vrste, koja bi trebala osigurati korisnika usluge od štete uslijed kvarova nakon obavljenog servisa i izgubljene dobiti, u stvari je tek simboličan iznos.

Naime, svaka tvrtka koja se natječe za posao ove vrste mora priložiti i bankovnu garanciju, no banke često nerado daju garanciju u poslovima u kojima zaštitna klauzula u sebi sadrži previsok iznos naknade jer ne žele preuzeti rizik isplate štete. Stoga tvrtke u takvu zaštitnu klauzulu stavljaju značajno manje iznose od stvarnih“, objasnio je Nacionalov izvor, potvrdivši tako da je HEP-ov manevarski prostor u slučaju traženja naknade štete zbog učestalih kvarova agregata B značajno sužen.

Čak i da HEP podigne tužbu protiv Litostroj Powera zbog loše izvedenog posla reparacije turbina nakon požara, iznos koji bi u slučaju povoljnog ishoda dobio mizerno je mali u odnosu na stvarnu štetu

 

Prema ranijim informacijama koje su Nacionalu potvrđene iz stručnih krugova, slovenski Litostroj Power je 2015. godine HEP-u za potrebe HE Dubrovnik isporučio dvije nove turbine za agregate A i B, koji su potom instalirani tijekom velike revitalizacije hidroelektrane koja je od 2013. do 2015. obavljena za ukupni iznos od 320 milijuna kuna. No u siječnju 2019. HE Dubrovnik je teško stradao u požaru, u kojem su živote izgubila i trojica djelatnika HEP-a.

O tom je tragičnom događaju podrobno pisao i Nacional, a službena inspekcijska izvješća koja su potom objavljena sugerirala su da je požar izbio zbog protupropisnog korištenja lakozapaljivih poliesterskih izolacijskih obloga u prostoru strojarnice. Iako je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku u travnju ove godine potvrdilo optužnicu protiv pet osoba za koje je procijenjeno da su odgovorne za teške posljedice havarije, sudski postupak još uvijek nije započeo.

Posao reparacije turbina u Hidroelektrani Dubrovnik, nakon požara 2019. u kojem su stradala tri radnika HEP-a, dobila je tvrtka Litostroj Power. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Hidroelektrana je bila izvan pogona gotovo 15 mjeseci, koliko je trajala sanacija, pa je štetu, osim HEP-a kao vlasnika agregata A, pretrpio i ERS, odnosno HE Trebinje koje preuzima energiju proizvedenu na agregatu B. Tadašnje neslužbene procjene, do kojih je došao Nacional iz stručnih krugova, govorile su o ukupnoj šteti od oko 100 milijuna eura, koliko su oba agregata izgubila zbog 14-mjesečnog zaustavljanja, odnosno svaki od vlasnika pretrpio je štetu od oko 50 milijuna eura.

Sanacija je tada, kako je pisao Nacional, kasnila zbog višemjesečnog administrativnog otezanja i višekratne smjene članova Tima za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon. Članovi toga Tima imenovani su pa smjenjivani u nekoliko navrata tijekom godine dana nakon požara, dio radova na sanaciji štete dodjeljivan je mimo natječaja javne nabave, a troškovi pojedinih radova na sanaciji značajno su preplaćeni zbog nerealno visokih cijena, o čemu je prošle godine podrobno pisao Nacional.

Tada nam je iz neslužbenih krugova bliskih HEP-u potvrđeno da je sanacija izvršena tako da ni generatori ni turbine kao dijelovi agregata nisu u potpunosti promijenjeni. Donesena je odluka da se ne instaliraju nove turbine već da se repariraju postojeće, iako se tijekom rastavljanja turbina i čišćenja nakon požara ustanovilo da je nepune četiri godine stare turbine iznutra već nagrizla hrđa. Na značajno prisustvo hrđe upozorili su i članovi Tima za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon u svojem izvještaju o tijeku sanacije hidroelektrane od 4. studenoga 2019., u kojem se spominju „oštećenja turbine koja treba sanirati“, a izvještaj su popratili i fotografijom na kojoj je vidljiv sloj hrđe na radnom kolu turbine.

Fotografija turbine na kojoj je već treći put u kratkom vremenu nastao kvar i to zbog puknuća lomnog čepa na turbini agregata.

Sanacija turbina nakon požara dodijeljena je proizvođaču, Litostroj Poweru, no on je posao prebacio na podizvođače – tvrtke Feromontaža Inženjering iz Splita i Tekum iz Zagreba. Hidroelektrana Dubrovnik je nakon dovršene sanacije štete od požara ponovo puštena u pogon u ožujku 2020. godine. I sam datum puštanja hidroelektrane u pogon je u nekoliko navrata odgađan, a u međuvremenu se na samom kraju radova na sanaciji, u veljači 2020. dogodio novi veliki kvar na agregatu A (u vlasništvu HEP-a), koji je propustom djelatnika zaliven velikim količinama vode, što je dodatno produžilo trajanje sanacije.

Najnoviji kvar agregata B ponovno je aktualizirao i pitanje naknade višemilijunske štete ERS-u zbog neisporuke struje iz HE Dubrovnik. Samo u ovoj godini agregat B, koji proizvodi energiju za HET, odnosno ERS, nije radio više od šest i pol mjeseci, što znači da ERS nije dobivao količine energije predviđene ugovorom, pa se šteta prouzročena njegovim ispadanjem iz pogona sada mjeri u desecima milijuna eura. No štetu je pretrpio i HEP zbog očito loše izvedene reparacije turbine za koju je, kako je Nacionalu potvrđeno iz neslužbenih krugova bliskih HEP-u, bio zadužen slovenski Litostroj Power koji je spomenute turbine i proizveo.

Samo u ovoj godini agregat B, koji proizvodi energiju za HET, odnosno ERS, nije radio više od 6 mjeseci pa ERS nije dobivao količine energije predviđene ugovorom, a šteta se mjeri u desecima milijuna eura

 

Stoga je opravdano postaviti pitanje može li i hoće li HEP od tvrtke Litostroj Power zatražiti naknadu štete, posebno u svjetlu činjenice da bi ERS također mogao tužiti HEP zbog nastale štete, odnosno neisporučene energije. Samo posljednji 15-dnevni kvar, uzevši u obzir prosječne cijene električne energije na europskom tržištu tijekom studenoga, ERS-u je nanio štetu od oko 11 milijuna eura. Pribroji li se tome i šteta zbog punih šest mjeseci koliko je agregat B stajao tijekom ove godine zbog otklanjanja zadnjeg kvara, a koja iznosi oko 37 milijuna eura, izostanak rada agregata B ERS-u je nanio štetu od gotovo 50 milijuna eura.

Budući da je u protekle tri godine agregat B, koji električnu energiju isporučuje ERS-u, uslijed havarije i čestih kvarova radio ukupno tek nešto više od 14 mjeseci, ERS je, uzevši u obzir prosječne mjesečne cijene električne energije na europskom tržištu, u tom razdoblju zbog neisporučene struje izgubio iznos od oko 100 milijuna eura. Nacional je stoga još početkom studenoga uputio e-mail direktoru HE Trebinje Gordanu Mišeljiću s molbom da preciziraju koliku je ukupnu štetu HET do sada, prema njihovom izračunu, pretrpio zbog zaustavljenog agregata B u HE Dubrovnik u posljednje tri godine (požar, kašnjenje u obnovi i kasniji tehnički problemi na agregatima) te je li HET razmatrao mogućnost tužbe protiv HEP-a kojom bi zatražio naknadu štete, odnosno izgubljene dobiti. No nikakav odgovor nismo dobili, a naknadno nam je iz neslužbenih izvora bliskih Elektroprivredi Republike Srpske stigao vrlo zanimljiv neslužbeni odgovor.

Izvještaj tvrtke HEP Proizvodnja o dnevnoj proizvodnji, s datumom od 29. studenog 2021., iz kojeg se jasno vidi da agregat B u Hidroelektrani Dubrovnik ne radi jer je u kvaru zbog puknuća lomnog čepa. FOTO: Screenshot

Naime, saznali smo da su stavovi predstavnika HET-a i ERS-a oko odluke o pokretanju tužbe bili oprečni. „Bilo je nekih razmišljanja u pravcu tužbe, dio predstavnika HET-a i ERS-a je bio za to da se tužba pokrene zbog visine štete, no dio se tome protivi, pa je ishod posve neizvjestan“, potvrdio nam je naš izvor, no odbio je protumačiti razloge zbog kojih dio predstavnika ERS-a i HET-a nije sklon tužbi. Iz također neslužbenih izvora bliskih HEP-u stiže neprovjerena informacija da HEP nastoji postići neformalni dogovor s ERS-om koji bi ga oslobodio tereta plaćanja visokih odšteta, no za to nismo dobili nikakvu službenu potvrdu.

Tijekom toga razdoblja ERS je pretrpio novih 37 milijuna eura štete zbog neisporučene energije. Krajnji iznos štete u tom je razdoblju bio značajno veći u odnosu na trajanje kvara zbog činjenice da su prosječne cijene električne energije na tržištu u 2021. značajno više nego tijekom 2019. i na početku 2020. kada je do zastoja došlo zbog požara. Iz HEP-a su u lipnju Nacionalu tvrdili da je šteta prema ERS-u umanjena jer je energija proizvedena na agregatu A podijeljena s ERS-om, no pritom nisu spomenuli činjenicu da je u tom vremenu i agregat A također neko vrijeme bio izvan pogona zbog kvara.

Komentiraj