Vladin Savjet za Hrvate izvan Republike na dvodnevnom je sastanku u Zagrebu razgovarao o tome kako ojačati suradnju Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, a predstavljeni su i rezultati rada te programi i projekti koje provodi Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, priopćeno je u petak iz Državnog ureda.

Dr. Nevenko Herceg, predsjednik Vladinog Savjeta, na sjednici koja je počela u četvrtak, 16. srpnja, pohvalio je napore koje hrvatska država čini prema Hrvatima izvan Hrvatske, navodi se u priopćenju.

Uloga Vladinog Savjeta je, osim predlaganja konkretnih mjera, i jačanje zajedništvo – i između hrvatske države i Hrvata koji žive izvan njezinih granica, i zajedništvo između pripadnika hrvatske manjine, hrvatskog iseljeništva te Hrvata u Bosni i Hercegovini, istaknula je Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Potpredsjednici Savjeta podnijeli su i izvješće o radu: Luka Krilić za hrvatsko iseljeništvo u europskim zemljama, John Kraljić za hrvatsko iseljeništvo u prekooceanskim zemljama, Tomislav Žigmanov za hrvatsku manjinu u 12 europskih zemalja, te Vlado Džoić (umjesto potpredsjednika Ilije Nakića) za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

 

• Održane su i tri panel diskusije na temu gospodarstva, temu kulture, obrazovanja i znanosti te o statusnim pitanjima poput stjecanja državljanstva Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobnih iskaznica ili boravišta.

 

Drugog dana rada Savjeta raspravljalo se o ključnim temama te potrebnim mjerama za nastavak unapređenja odnosa između Republike Hrvatske s pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan njenih granica.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu nastavka provođenja i razvijanja programa učenja hrvatskog jezika u hrvatskim zajednicama diljem svijeta.

Također se razgovaralo o mogućnosti olakšavanja pristupa glasovanju Hrvata izvan Republike Hrvatske (poput uvođenja dopisnog glasovanja) te o potrebi zastupljenosti predstavnika svih Hrvata izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru (uključujući predstavnike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva).

Istaknuto je da je važno olakšati i ubrzati postupak stjecanja hrvatskog državljanstva.

Savjet je raspravljao i o potrebi afirmativnije porezne politike prema povratnicima (osobito umirovljenicima) te o potencijalima gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Razgovaralo se i o potrebi razvoja programa koji bi mladima omogućili povoljnije putovanje u domovinu kao temelj budućim programima razmjene, kao i o potrebi osnivanja posebnih centara za promicanje hrvatske kulture u vodećim svjetskim metropolama.

Ukazano je također na važnosti uvođenja izravnih letova između Hrvatske i prekomorskim zemalja koji bi doveli do dodatnog povećanja turizma i investicija te održali snažnu povezanost Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njenih granica, navode iz Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Vladin Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta te zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.