VLADIMIR LUXURIA: ‘Kao bivša zastupnica nemam mirovinu niti sam uvela neki zakon’

Autor:

DINO GEROMELLA, CRISTIAN MAGISTRI I COCONUDA

Objavljeno u Nacionalu br. 1012, 15. rujan 2017.

Bivša zastupnica u talijanskom parlamentu, glumica, aktivistica za ljudska prava, autorica nekoliko knjiga, organizatorica prve svjetske parade ponosa, upravo je postala zaštitno lice jedne talijanske ženske modne marke te je prva transrodna osoba u Italiji u toj ulozi. Nacional je ekskluzivno razgovarao s Vladimirom Luxuriom o pravima seksualnih manjina, političkoj karijeri i teškom djetinjstvu

Bivša talijanska saborska zastupnica Vladimir Luxuria neprestano je u centru medijske pozornosti otkako je 2006. stigla na svjetske naslovnice, kada je kao nezavisna kandidatkinja na listi Komunističke obnove izabrana u Parlament. Konkretno, medijski interes privukla je time što je rođena kao muškarac. Već prije političke karijere bila se istaknula kao aktivistica za ljudska prava, umjetnička ravnateljica diskoteka i festivala te organizatorica prve svjetske parade ponosa. Glumila je u raznim kazališnim predstavama i našla se na filmskom platnu uz glumce kao što su Monica Bellucci, Vincent Cassell i Gerard Depardieu.

Nakon raspada vlade Romana Prodija 2008. sudjelovala je i pobijedila u talijanskoj inačici “Celebrity Survivora”, gdje je u tri mjeseca izgubila preko dvadeset kila, ali i dokazala da je zbog svog ponašanja i razmišljanja miljenica talijanske publike neovisno o rodnom identitetu. Piero Sansonetti iz dnevnika Liberazione usporedio je pobjedu Luxurije na “Otoku slavnih” s onom Baracka Obame na američkim predsjedničkim izborima. Za talijansku televiziju Mediaset naknadno je vodila “Celebrity survivor” u Hondurasu te bila komentatorica “Velikog brata”. Na insinuaciju da grudi nisu njene, odgovara: “Moje su. Platila sam ih vlastitim novcem.” Glas Vladimira Luxurije može se, već nekoliko godina, slušati uživo svakog jutra na talijanskom radiju Capital.

U posljednjih osam godina objavila je pet knjiga. Povodom prezentacije njene posljednje knjige “Hrabrost da budem leptir” u Sanremu, Nacional je ekskluzivno razgovarao s Luxurijom, koja će se od sljedećeg tjedna iskušati u još jednoj avanturi. Izabrana je, naime, kao zaštitno lice ženske modne marke Coconuda. Proteklih sezona su ovaj brend reklamirale ljepotice kao što su Raffaella Fico i Anna Tatangelo, a ovo je prvi put u povijesti Italije da transseksualna osoba reklamira žensku modnu marku.

NACIONAL: S 52 godine postali ste top model. Kako je do toga došlo?

Stilist Fabio Esposito, kreativac koji vodi modnu marku Coconuda, zatražio je sastanak sa mnom. Na sastanku su on i njegova djevojka Marcella izrazili želju da budem ambasador njihova brenda. Do sada su to uvijek bile mlade, izuzetno lijepe i popularne žene. Reklamna kampanja je vrlo jaka, kroz nekoliko dana bit će postavljeni mega plakati, reklame u magazinima, a i na najvažnijim nacionalnim televizijama. Prvo sam pomislila kako to da mi nude posao fotomodela kad su mi 52 godine, ali iskreno mislim da se dobro držim i “održavam”.

NACIONAL: Kakve su reakcije na reklamu?

Mislim da je većina reagirala pozitivno. Nakon što su na internetu objavljene fotografije dobila sam puno komplimenata. S druge strane, postoji dio ljudi koji se protive činjenici da se transrodnu osobu smatra ikonom ženstvenosti, pa su me i napali. Argument tih ljudi je da su protiv toga da transseksualna osoba bude referentni model za žene. Osobno smatram da je poruka koju šaljemo drugačija: prihvaćanje vlastitog tijela, da se prihvatimo takvima kakvi jesmo. U tom smislu smatram da sam dobar ambasador brenda: borila sam se i izborila za pravo na ženstvenost. Moram reći da nitko nije rekao ništa vezano za moje godine. To je dokaz da je predrasuda o rodnom identitetu tako velika da pitanje dobi odlazi tek u drugi, treći ili četvrti plan. Kako nisu mogli reći da sam ružna na fotografijama, mnogi su komentirali činjenicu da je korišten Photoshop. Kao da sam prva osoba koja koristi Photoshop u svijetu mode.

NACIONAL: Većina negativnih kritika i napada dolazi sa socijalnih mreža. Može li se to nazvati bullyingom?

To se zove cyberbullying. Bullying je uvijek postojao, samo što donedavno nije postojala riječ koja bi ga opisala. Kad sam išla u školu, bila sam žrtva bullyinga. Bila sam feminizirana, a u logici stada napadali su me, pisali uvrede na knjigama i bilježnicama, čak sam neko vrijeme mislila napustiti školu jer nisam više mogla. Okruženje mi je bilo neprijateljsko, često i uz suučesničku tišinu profesora. Danas je situacija još gora. Bullying nije samo vezan za rodni identitet, nego se može dogoditi i zbog nekog fizičkog nedostatka ili drugačijeg akcenta i ne završava kad se vratiš kući iz škole jer te vrijeđaju i putem WhatsAppa ili Facebooka. Za mnoge učenike to postaje maltretiranje bez stanke, 24 sata na dan. Nažalost, ti su mrzitelji izuzetno sposobni napasti tamo gdje najviše boli. U ekstremnim slučajevima to dovodi i do suicida. Zato bi, osim matematike i geografije, u školama trebalo podučavati korektnom korištenju socijalnih mreža te kako reagirati pred mrežom, koja u nekim slučajevima nije internetska nego kanalizacijska mreža.

 

‘Kad se ne prihvaćaš, kad se ponašaš kao da se ništa ne događa, kad glumiš, okrećeš glavu na drugu stranu, kad suzbijaš samog sebe postaješ svoj najgori neprijatelj’

 

NACIONAL: Tema seksualne edukacije vrlo je aktualna u svijetu obrazovanja. Protivnici tvrde da joj je cilj indoktrinacija o rodnom identitetu te da bi poticala rast broja homoseksualaca.

Uloga škole nije samo informirati, nego i odgojiti ljude. Smatram da je u tom procesu potrebno da djeca nauče što su suživot i poštovanje. Potrebno je objasniti točne definicije i razlike između homoseksualnosti, transseksualnosti, heteroseksualnosti, biseksualnosti, ali i što su to spolno prenosive bolesti. Potrebno je da ih to nauči učitelj koji je pripremljen za takve teme.

Kada je u Italiji nacionalni ured za suzbijanje rasnih diskriminacija (UNAR) napravio knjižicu namijenjenu učiteljima, ne učenicima, u kojoj se objašnjavaju tehnički pojmovi i znanstvene informacije oko tema koje sam navela, fundamentalisti bogomoljenja govorili su da se promovira ideologija rodnog identiteta, da ne postoje muškarac i žena nego je sve fluidno. Ako se želi objasniti razlika između hetero i homoseksualnosti, ispada da je to promocija homoseksualnosti, indoktrinacija o rodnom identitetu, uvjeravanje učenika da su i oni homoseksualni. Oni smatraju da je bolje o tim temama šutjeti. Ne žele da se o tome priča. Tako razmišlja i Vladimir Putin, koji je napravio zakon u kojemu zabranjuje javno spominjati takve teme, da ne bi “razboljele” mlade.

NACIONAL: Protiv Putina ste višestruko prosvjedovali?

Da, bila sam na prosvjedu u povodu njegova posjeta Trstu, a prosvjedovala sam i u Sočiju za vrijeme olimpijskih igara, za što sam i privedena i izbačena iz Rusije, s doživotnom zabranom ulaska u njihovu federaciju. Generalno govoreći, protivnik sam zabrane slobode govora o bilo kojoj temi. Zašto ne bismo o tome pričali? Nitko ne želi pretvoriti heteroseksualca u homoseksualca jer je to nemoguće, kao što nije moguće pretvoriti homoseksualca u heteroseksualca. Nije moguće educirati nekoga da postane homoseksualac, ali moguće je obrazovati ljude na poštovanje.

NACIONAL: Ima li Crkva ulogu u tim zabranama?

Unutar Crkve se o tim temama ne govori. S jedne strane su to tabu teme i bivaju likvidirane s izgovorom da je to grijeh i nekorektno ponašanje. S druge strane postoji niz političara kojima je cilj iskoristiti strahove koje imaju ljudi kako bi na njima sagradili vlastitu političku karijeru. Da bi to postigli, instrumentalno koriste argumente Crkve te postaju glasnogovornici vjerskog osjećaja putem kojeg se protive bilo kakvom pokušaju da se govori o nekim pitanjima u kontekstima kao što su škole. Paradoksalno je to što postoji sat vjeronauka, a još uvijek nemamo sat građanskog obrazovanja niti edukacije vezane za pravilne informacije o seksualnosti. Činjenica je da, ako djeci ne daš odgovor na neka pitanja, potražit će ga drugdje. Drugdje danas znači internet. A nije rečeno da će ih internetske tražilice dovesti do korektnih rezultata.

NACIONAL: Može se reći da ste vrhunska poznavateljica kršćanske umjetnosti. Jeste li religiozni?

Bila sam udaljena od Crkve zbog svoje transrodnosti. Moj svećenik mi je bio rekao da, ako želim nastaviti dolaziti u crkvu, ne smijem nositi žensku odjeću. Nakon te epizode, nekoliko godina sam mislila da transseksualci i homoseksualci nemaju pravo na vjeru. Onda sam upoznala budizam i prakticirala sam ga više od deset godina. Budizam mi je pomogao da pronađem izlaz iz mračnog tunela. Oduvijek sam imala jaku duhovnu dimenziju, a odsutnost religije bila me je potresla i dovela do razdoblja izgubljenosti.

Nakon toga srela sam Andreu Galla, izuzetno otvorenog svećenika iz Genove koji mi je vratio uvjerenje da mi nitko ne može zabraniti vjeru. Zahvaljujući njemu, ali i papi Franji koji se služi drugačijim jezikom od svojih prethodnika, približila sam se katolicizmu. Shvatila sam da me doista ne zanima što neki crkvenjaci kažu i uvjerena sam da kad se obraćam Gospodinu, on čuje moje riječi.

NACIONAL: U svojoj petoj knjizi “Hrabrost da budem leptir” otkrivate tko je bio vaš najveći neprijatelj kad ste imali 14 godina.

U nekim slučajevima mi smo svoji najgori neprijatelji. Kad se ne prihvaćaš, kad se ponašaš kao da se ništa ne događa, kad glumiš, okrećeš glavu na drugu stranu, kad suzbijaš samog sebe, postaješ svoj najgori neprijatelj. Nisam se prihvaćala, gušila sam ono što sam osjećala, uvjeravala sam se da će sve to jednoga dana proći. Sa 16 godina pogledala sam se u ogledalo i upitala sam se što želim od života. Odlučila sam da ne želim nastaviti glumiti ulogu koja nije moja i počela sam se boriti da bih osvojila svoju slobodu. Tako je počela faza koja mi je, od puzanja na tlu poput gusjenice, dala krila i mogućnost da poletim poput leptira.

NACIONAL: Prošlo je gotovo desetljeće otkad ste bili zastupnica u talijanskom parlamentu. Što nosite sa sobom od tog iskustva?

Definitivno ne saborsku penziju, iako mnogi to misle. Nažalost, ne mogu biti ponosna ni na to da sam napravila neki zakon, jer je moja vlada trajala samo dvije godine, a to je prekratko vrijeme. Uvjerena sam da je Politika, s velikim slovom P, ona koja ima cilj poboljšati tuđi život, jer je to zvanje. Postoje neki ljudi kojima je politika samo žeđ za moći i osobnim obogaćivanjem na beskrupulozni način. Nažalost, upoznala sam mnogo takvih. Ono što mi smeta jest da su oni koji su bili protiv zakona o izvanbračnim zajednicama, koristili argumentaciju da mi želimo uništiti obitelj kao koncept. U međuvremenu, oni su mislili samo na vlastite obitelji.

 

‘Neki ljudi protive se tome da transrodna osoba bude ikona ženstvenosti, pa su me napali. Ali sam dobar ambasador brenda: borila sam se i izborila za pravo na ženstvenost’

 

NACIONAL: Je li vam netko javno rekao da mu se gadite, a privatno slao nemoralne ponude?

Naviknuta sam na takav tip licemjerja od ljudi koji po danu upiru prst u tebe, a noću traže nešto sasvim drugo. Ne želim suditi onima koji ne žele priznati nešto vezano za vlastitu privatnost, svatko ima svoja vremena i razloge. Ali kad te neko takav javno napada, to je zaista nepodnošljivo. U sabornici, ispod stola, svaki zastupnik ima interni telefon. Dogodilo mi se da, za vrijeme rasprave o izvanbračnim zajednicama, netko javno kaže najgore moguće uvrede pa me internim telefonom nazove i kaže: “Hajde, nemoj se ljutiti. Kad idemo na večeru?”

NACIONAL: Prije dvije godine proveli ste ljeto u Hrvatskoj kao voditeljica reality showa “Otok Adama i Eve” na Mljetu. Kakav je bio vaš odnos s lokalcima?

Ljeto je bilo izuzetno toplo, a većinu scena snimali smo na otvorenom. Imala sam puno šminke i cijeli dan snimala sam pod suncem. Bilo me strah da ne postanem kip od terakote. Obožavam Hrvatsku, ove godine prvi put nisam bila kod vas nakon mnogo godina.

Mljet je otok ljepote i divljine. Sjećam se da sam navečer odlazila spašavati ježeve. Kreten koji je tamo projektirao cestu napravio je jedan zidić pa kad ježevi prelaze na drugu stranu, nemaju kuda i umiru pod automobilima. Kad bih spasila ježa, osjetila bih njihov miris straha i miris šume, drveća. Često zamišljamo da igle ježa bodu, ali su zapravo jako mekani. More je na Mljetu izvrsno.

Od lokalaca mislim da mnogi na početku nisu znali da sam transrodna osoba. Kako su me viđali da vodim emisiju, možda su mislili da sam neka nova Sophia Loren. Bili su jako dragi sa mnom. Nudili su mi rakije od meda i ružmarina, probala sam ribu pod pekom, družila se sa svima. Kad su kasnije doznali da sam transrodna osoba, možda su se međusobno i nasmijali iza leđa, ali već su me poznavali. A znanje je najbolji protuotrov za predrasude. Show je bio televizijska emisija s nudistima, lokalci su to znali. Spavala sam u kući pored mora, a vlasnik je imao restoran. Njegov otac, nešto stariji od 80 godina, još je pecao. Kad bih se ujutro probudila, a on se vraćao s mora, pokazivao mi je škarpine, brancine i orade koji su me kasnije čekali za ručak ili večeru. Ostale su mi u sjećanju i ose. Bilo ih je jako puno. Ja sam mirna osoba, pa ako osa leti oko mene, ne reagiram. Ostali iz tima pokušavali bi ih istjerati pa su bili puni uboda.

NACIONAL: Rekli ste da je ovo prvo ljeto u više od desetljeća da niste bili u Hrvatskoj. Što ste radili?

Provela sam mjesec dana s ruksakom na leđima u Peruu. Kao što je rekao Tennessee Williams, vjerujem u dobrotu neznanaca. Kad nije bilo javnog prijevoza, vozila bih se autostopom. Jednom sam otišla u izgubljeni grad u pustinju. Na povratku sam bila umorna, a satima nitko nije prolazio. Onda se pojavio kamion krcat tikvama i krumpirima. Da bih mogla sjesti u kabinu, suvozač je odlučio putovati s tikvama i krumpirima i nije zbog toga izigravao žrtvu, nego je reagirao zaista spontanom velikodušnošću. Vjerovala sam u dobrotu neznanaca. To je i ideja gostoljubivosti. Kao na jugu Italije: kad pokucate na nečija vrata, uvijek ćete dobiti kavu ili tanjur paštašute.

 

‘Cilj niza političara je iskoristiti strahove ljudi kako bi na njima sagradili političku karijeru. Nekima je politika samo žeđ obogaćivanjem na beskrupulozni način’

 

NACIONAL: Rekli ste mi da je u Peruu homoseksualnost bila prihvaćena do dolaska španjolskih osvajača.

Populacija Inka nije imala neprijateljski stav prema homoseksualnosti, sasvim suprotno. Smatrali su to varijacijom osobnosti. Kad su u Latinsku Ameriku stigli Španjolci, istrijebili su u ime križa niz populacija, a jedna od motivacija, osim one da su to divlji ljudi, bila je upravo to što homoseksualnost njima nije predstavljala nikakav problem, dakle bili su bludnici koje je trebalo kazniti. Ironija sudbine je da je zastava Inka u bojama duge, gotovo identična rainbow gej zastavi.

NACIONAL: Kad spominjete boje, katolički ekstremisti izabrali su narančastu za svoj autobus koji će u drugoj polovici rujna putovati Italijom s porukom da transseksualci ne postoje.

Kao da već nemamo dovoljno straha zbog terorizma, problema sa cjepivima, potresima i olujama. Izmislili su novi način da siju strah u ljudima: ideologiju rodnog identiteta. Misle da postoji netko tko želi prisiliti dječake da se oblače poput curica i suprotno.

NACIONAL: Zaista to misle?

Smatram da iza toga stoji veliki ekonomski interes, ali i politička investicija, jer su se razni članovi tih udruga koje se bore za tradicionalnu obitelj, već pokušali kandidirati. U Italiji Mario Adinolfi bio je u utrci za gradonačelnika Rima. Na sreću, potpuno bezuspješno. Naravno da nitko ne vjeruje u to da postoji netko tko želi prisiliti dječake da se oblače poput curica i suprotno. To je potpuna prijevara, danas se to zove “fake news”.

NACIONAL: Njemački ministar pravosuđa Dirk Behrendt upravo je najavio da će svi javni zahodi u Berlinu biti neutralni, dakle ne isključivo za muškarce ili žene.

U vlakovima i zrakoplovima nema posebnih zahoda za muškarce ili žene i to nikada nije bio problem. Dok sam bila u parlamentu, konzervativna zastupnica Elisabetta Gardini pozvala je novinare i napala me jer sam koristila ženski toalet. U SAD-u senator John McCain potpisao je propagandistički zakon koji zabranjuje transseksualnim ženama da koriste ženski toalet. Kao da će na vratima biti stražari koji to kontroliraju. Berlinska ideja neutralnog zahoda je sasvim prihvatljiva. S druge strane, korektno je da transseksualne žene koriste ženski toalet, a transseksualni muškarci muški.

NACIONAL: Ovih dana stilist Stefano Gabbana na Instagramu je objavio fotografiju s dečkom. Na internetu su im zaželjeli da se zaraze sidom i umru što prije.

Smatram da sam uravnoteženija od tih ljudi. Ako imaš toliko zlobe u sebi da zaželiš najgore drugima, u ovom slučaju bolest, znači da nešto s tobom nije u redu. Ja sam postigla svoju sreću i mir, nikad nisam drugima poželjela zlo.

NACIONAL: U 52 godine iskušali ste se u svemu: zastupnica, glumica, spisateljica, voditeljica, model. Što vam još fali?

Zaista ne znam. Papinsko prijestolje.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.