Vlada je srijedu u saborsku proceduru uputila paket zakona cjelovite mirovinske reforme, nakon četiri mjeseca usuglašavanja sa socijalnim partnerima, pri čemu je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić poručio da sadašnji umirovljenici mogu očekivati daljnje povećanje mirovina, a budući umirovljenici jačanje drugog mirovinskog stupa, veća ulaganja te izbor najpovoljnije opcije korištena tih sredstava pri odlasku u mirovinu.

Riječ je o prijedlozima izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja – Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Umirovljenici se ne trebaju bojati za svoje mirovine 

Pavić jer rekao kako je paket cjelovite mirovinske reforme u protekla četiri mjeseca bio na usuglašavanju sa socijalnim partnerima, zainteresiranom javnošću, financijskom industrijom i koalicijskim partnerima.

“Htio bih umiriti sadašnje umirovljenike da su isplate mirovina neupitne, da mogu očekivati daljnje povećanje mirovina i da se ne trebaju bojati za svoje mirovine”, kazao je Pavić na sjednici Vlade.

Nakon što su mirovine u prve dvije godine Vladina mandata rasle za 6,39 posto, sličan rast očekuje i u sljedećoj godini. Najavio je i da će 248.000 umirovljenika s najnižim mirovinama od 1. srpnja sljedeće godine dobiti povećanje od 2,13 posto, uz standardno usklađivanje mirovina.

Za sadašnje i buduće umirovljenike najavio je proširenje mogućnosti rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine. Istaknuo je kako se u Hrvatskoj sada radi u prosjeku 30 godina, europski prosjek je 35 godina, a u Njemačkoj 37,8 godina.

Sljedeća kategorija su umirovljenici koji idu u mirovinu od 2019. i u sljedećih 10-15 godina, a nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u drugom mirovinskom stupu. Da se nije išlo u mirovinsku reformu, oni bi u prosjeku imali 600-700 kuna manje mirovine od sadašnjih umirovljenika.

“Za njih smo predvidjeli dodatak od 27 posto, odnosno tri četvrtine od 27 posto za one koji su u drugom stupu. Na taj način ćemo drugi mirovinski stup dodatno ojačati i učiniti puno atraktivnijim”, rekao je Pavić.

“Nema govora o nacionalizaciji drugog stupa, o tome da ukidamo drugi stup. Dapače, želimo ga jačati. Građani će moći u svakom trenutku birati što je povoljnije za njih. Posebno smo osjetljivi na 300.000 građana koji primaju minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne, a koji, ako ostanu u drugom stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu. Za njih je posebno važno naglasiti to pravo s kojim će barem dosegnuti minimalnu mirovinu”, rekao je ministar.

Daljnji razvoj i jačanje drugog stupa

Za treću kategoriju građana, za one najmlađe, osiguran je daljnji razvoj drugog stupa i njegovo jačanje kroz mogućnost većeg ulaganja mirovinskih fondova u strateške državne projekte, a imat će i mogućnost pri odlasku u mirovinu jednokratno povući do 15 posto kapitalizirane štednje.

Što se tiče odlaska u mirovinu sa 67 godina i penalizacije ranijeg odlaska Pavić je rekao kako u zakonu iz 2014. stoji da se od 2038. u mirovinu odlazi sa 67 godina, budući da mirovinski sustav danas ima 17 milijardi deficita i samo 19 posto umirovljenika s odrađenim 40-godišnji stažem.

Iako je prvotni prijedlog bio da se s tim započne 2031., nakon pregovora sa sindikatima postignuto je kompromisno rješenje pa se predlaže da se u mirovinu sa 67 godina ide od 2033. godine.

“Opet moram umiriti naše građane, jer oni koji rano ulaze na tržište rada sa 18 godina, konobari, radnice u prodavaonicama, medicinske sestre, moći će ići sa 60 godina života i 41 godinu staža. Oni koji studiraju i s 24 godine uđu u tržište rada, moći će ići sa 65 godina, a sa 67 će ići samo oni koji ne uspiju osigurati  41 godinu radnog staža”, pojasnio je ministar.