Vlada sutra o četiri nova zakona iz djelokruga kulture

HINA/ Edvard ŠUŠAK

Hrvatska Vlada u četvrtak bi trebala potvrditi konačne prijedloge četiriju novih zakona iz područja kulture – Zakona o muzejima, Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o audiovizualnim djelatnostima te revidiranu Konvenciju Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji, koji će, kako je u srijedu rekla ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, omogućiti učinkovitiju djelatnost u svim obuhvaćenim segmentima kulture.

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, kako je istaknula ministrica na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture, postavit će temelj za sustavnije i organiziranje pristupanje razvoju arhivske djelatnosti. “Za razliku od zakona koji je bio na snazi od 1997. godine, postavljamo temelj za djelovanje arhiva u digitalnom vremenu”, rekla je ministrica.

Nakon donošenja zakona, vrlo će se precizno urediti standardi za stvaranje, transformaciju i pohranu digitalnog arhivskog gradiva, što je, kako je napomenula, vrlo važno jer danas dosta gradiva već nastaje u digitalnoj formi. “To je i jedan korak koji je većina europskih država već poduzela, a značajno će rasteretiti ne samo javni sustav, već i sve stvaratelje, a tu mislim i na gospodarstvo”, pojasnila je Obuljen Koržinek.

Zakon također predviđa ukidanje roka od 30 godina nedostupnosti pa tako svo arhivsko gradivo postaje dostupno odmah, već od trenutka njegova nastanka. “I to je jako važno jer se time u cijelosti usklađujemo i sa svim propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama”, rekla je ministrica.

Nadalje, konačnim prijedlogom zakona kvalitetno će se riješiti pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog u razdoblju od 1945. do 1990., pa će tako podatci nastali do 30. svibnja 1990. postati dostupni bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka.

Zakon o muzejima olakšat će osnivanje muzeja

Kao najvažniji reformski korak vezano uz sustav muzeja ministrica Obuljen Koržninek navela je uvođenje obaveze izrade nacionalnog plana razvitka arhivske djelatnosti kao strateškoga dokumenta kojim će se kroz četverogodišnja razdoblja utvrđivati prioriteti vezano uz ulaganja u infrastrukturu, razvoj i zapošljavanje, kao i prioriteti i rokovi vezani uz preuzimanje.

Kao ključnu promjenu u Zakonu o muzejima ministrica je izdvojila temeljitije definiranje pojma muzeja i muzejske djelatnosti te uloge muzeja, u odgovoru na porast interesa za osnivanjem muzeja.

Tako će se zakonom olakšati osnivanje muzeja te urediti mogućnost osnivanja muzeja vjerskim zajednicama. Također, novim se zakonom uvodi rok za završetak procesa inventarizacije cjelokupne muzejske građe u RH do konca 2020. godine.

“Druga stvar koja je dosta važna je da želimo značajno ojačati nacionalni sustav muzeja, ojačati matičnost, i tu predviđamo puno jaču ulogu Muzejskog dokumentacijskog centra, koji će postati središnje tijelo za koordinaciju sustava muzeja”, rekla je ministrica.

“Isto tako, u cilju administrativnog rasterećenja ali i uopće osuvremenjivanja sustava upravljanja baštinom, radimo veliku reformu načina registriranja kulturnih dobara koja se nalaze u muzejima, na način da će sada inventarne muzejske knjige postati sastavnim dijelom registra kulturnih dobara RH”, dodala je.

U sustavu arhiva i u sustavu muzeja uvode se i izmjene u načinu upravljanja, podižu kriteriji za izbor upravnih vijeća, istaknula je nadalje ministrica, jer “ne mislimo da je dobra praksa da se u tijela upravljanja muzeja imenuju osobe koje nemaju veliku, ako i ikakvu, vezu s tim i sa sustavom kulture”.

Konačno će se riješiti pitanje sukoba interesa u audiovizualnim djelatnostima

Kad je riječ o konačnom prijedlogu Zakona o audiovizualnim djelatnostima, ministrica je kazala kako je njegov ključni cilj, koji je, smatra, postignut, bio otkloniti bilo kakve nejasnoće koje su postojale u dosadašnjem zakonu i riješiti pitanje sukoba interesa. To se ponajprije odnosi na bolje definiranje ovlasti tijela u HAVC-u, uvođenje nove strukture Hrvatskog audiovizualnog vijeća, postroživanje kriterija za imenovanje njegovih članova, te uvođenje nove strukture Upravnog odbora.

Odgovarajući na pitanje novinara na koji se način konkretno rješava pitanje sukoba interesa, državni tajnik Krešimir Partl, koordinator izrade Zakona o audiovizualnim djelatnostima, pojasnio je kako se to rješava uvođenjem instituta zamjenika članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća.

Drugim riječima, član vijeća čiji je projekt eventualno prijavljen, tijekom roka u kojemu se odlučuje o sukobu interesa, odredit će svojeg zamjenika, pojasnio je.

Ministrica je nadalje najavila jačanje sustava potpore izvozu filmskih usluga, a posebno je istaknula uvođenje mogućnosti većeg postotka sufinanciranja za one projekte koji će se snimati u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Iznos financijskoga poticaja povećan je s 20 na 25 posto, te je dodatno otvorena mogućnost ostvarivanja poticaja u iznosu od 30 posto.

Zakonom su proširene definicije audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela na videoigre, također je uveden institut samoregulacije i koregulacije kako bi se pojedina pitanja mogla uređivati dogovorom zainteresiranih strana, i povećan je postotak izdvajanja sredstava kinoprikazivača za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva s 0,1 na 0,5 posto.

Kao četvrti dokument koji će u četvrtak predstaviti vladi na usvajanje ministrica je navela reviziju Konvencije Vijeća Europe o kimenatografskoj koprodukciji, kojom će se stvoriti povoljniji uvjeti za stjecanje statusa koprodukcije kinematografskog djela.

“Ono što je jako važno je to što je ta revizija uzela u obzir interese i potrebe država koje se definiraju kao države manjih produkcijskih kapaciteta, pa je revizija išla prema tome da se omogući da se koprodukcije definiraju i s manjim udjelima. Dakle, revidirani su omjeri”, rekla je ministrica.

Revizija također predviđa proširenje konvencije na izvaneuropske zemlje, što je jako dobro i za distribuciju europskog filma u cjelini i za poticanje kulturne raznolikosti, istaknula je nadalje, napomenuvši kako će se Ministarstvo kulture kroz bilateralne kontakte i programe posebno pozicionirati prema državama kojima je sustav otvoren i pomoći u otvaranju koprodukcijskih kanala i za izvaneuropske zemlje.

Svi zakoni, osim ratifikacije Konvencije, već su prošli prvo čitanje u Saboru, a cjeloviti tekstovi zakona bit će tijekom poslijepodneva u srijedu dostupni na stranicama Vlade kao najava za sjednicu vlade.

Uskoro i prvi poziv za potporu vizualnim umjetnicima

Ministrica je napomenula da su zakonodavne promjene koje se tiču Zakona o muzejima i Zakona o arhivskom gradivu i arhivima poduzete u kontekstu završetka pripreme projekta digitalizacije kulturne baštine koji bi trebao startati u kolovozu ove godine, a riječ je  80 milijuna kuna financiranih iz europskih sredstava.

Sve je dio revizije kompletnog baštinskog sustava koju Vlada želi poduzeti u ovome mandatu, a koji također uključuje Zakon o knjižnicama, koji ide u javnu raspravu kroz desetak do 15 dana, rekla je, dok je za konac srpnja najavila manju izmjenu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara planiranog za kraj 2019. godine.

Istaknula je da se ministarstvo nalazi pred zatvaranjem Natječaja za poduzetništvo u kulturi i kreativnim industrijama, uz najavljeno značajno povećanje sredstava i reformu javnog poziva. Kroz tjedan ili dva bit će objavljen i javni poziv za Potporu vizualnim umjetnicima, prvi dosad. U tijeku je i rad na novom Zakonu o umjetnicima i umjetničkoj djelatnosti, te je oformljena radna skupina, a zakon bi trebao biti tijekom jeseni spreman za upućivanje saboru.

Komentiraj