Vlada je u srijedu na sjednici zaključkom prihvatila prijedlog modela strateškog partnerstva države s Gradom Zagrebom za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu d.d. (IZ), a tim će se modelom, vjeruje premijer Andrej Plenković, pokrenuti proizvodnju i održivost Imunološkog zavoda.

Vjerujem da će ovaj prijedlog pokrenuti proizvodnju i održivost Imunološkog zavoda, rekao je Plenković na sjednici na kojoj je model strateškog partnerstva predstavio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić.

“Predloženi model bio bi temelj strateškog partnerstva i okvir za daljnje reguliranje međusobnih odnosa, a Grad Zagreb ušao bi u strateško partnerstvo putem dokapitalizacije Imunološkog zavoda d.d. – najjednostavniji i najbrži način za pribavljanje financijskih sredstava potrebnih za podmirenje vjerovnika trgovačkog društva i provedbu postupaka vezanih uz potrebna ulaganja u postrojenja, opremu i druge oblike imovine sa svrhom nastavka proizvodnje na postojećoj lokaciji i pripreme za proizvodnju u novoj tvornici”, istaknuo je Plazonić.

Partnerstvo s Gradom Zagrebom u jednakim vlasničkim udjelima, dodao je, omogućit će pokretanje proizvodnje s ciljem opstanka IZ i nastavka obavljanje djelatnosti koja je od strateškog važnosti za RH i zdravlje njezinih građana.

Vlada je tako zaključkom zadužila Ministarstvo državne imovine, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstvo financija da u roku 30 dana pripreme i predlože joj na donošenje akte u vezi strateškog partnerstva.

S obzirom na to da u ovom trenutku postoje dvije pravne osobe – trgovačko društvo Imunološki zavod d.d. i ustanova Imunološki zavod, Vlada je Ministarstvo državne imovine zadužila da u roku 15 dana predloži donošenje odluke kojom se prekida postupak preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva Imunološki zavod, a koji do sada nije u cijelosti proveden.

Ministarstvo zdravstva zadužila je pak da joj u roku 30 dana predloži donošenje nacionalnog plana opskrbe krvnim derivatima.

Hrvatska će kao najmlađa država članica EU po prvi put punopravno sudjelovati u čitavom procesu pregovora oko budućeg europskog proračuna, istaknuto je u srijedu na sjednici Vlade na kojoj je odlučeno da će se osnovati i radna skupina za pregovore o višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje 2021.-2027. godine.

Europska komisija je početkom svibnja predstavila prijedlog Višegodišnjeg proračunskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.-2027.

To je prvi korak u tim pregovorima, dok odluku o budućem dugoročnom proračunu EU-a jednoglasno donosi Vijeće EU-a, to jest države članice, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.

“Pretpostavlja se da će vrijeme pregovora trajati godinu do dvije s obzirom na važnost usklađivanja i politika, što će se financirati, kao  i raspodjele između država, koliko će se toga financirati i uvjeta pod kojima će se te financije izdavati”, istaknula je na sjednici Vlade ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

Kako je riječ o izuzetno važnom području u radnu skupinu, koja će se osnovati temeljem današnje odluke Vlade, ući će predstavnici 17 ministarstava i Ureda predsjednika Vlade, i to na razini državnih dužnosnika, njihovi će zamjenici biti iz redova dužnosnika/rukovodećih državnih službenika, a po potrebi će se moći uključiti i i drugi dužnosnici i predstavnici drugih tijela državne uprave, kao i vanjski stručnjaci.

Radnom će skupinom supredsjedati predstavnici ministarstava financija i vanjskih i europskih poslova, a u idućih će pet dana ministri 15-ak ministarstava trebati imenovati svoje predstavnike za članove i za zamjenike.

Ta će radna skupina analizirati prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira, pratiti pregovore, utvrđivati i usklađivati prioritete Hrvatske u raspravama, koordinirati i pripremati stajališta koja će zastupati predstavnici Hrvatske za pojedine faze pregovora, pratiti i analizirati stajališta i prijedloge drugih zemalja članica, itd.

Inače, Europska komisija je u prijedlogu višegodišnjeg proračunskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.-2027. predložila veći proračun za u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020., ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Prema prijedlogu, za razdoblje od 2021. do 2027. predlaže se dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,11  posto bruto nacionalnog dohotka (BND) 27 država članica EU-a. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1279 milijardi eura u obvezama.

U plaćanjima Komisija predlaže 1105 milijardi eura, 1,08  posto BND, izraženo u cijenama iz 2018. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1246 milijardi eura u plaćanjima.

Komisija je pritom predložila smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku i za kohezijsku politiku, za otprilike po 5 posto. Zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika dvije su najveće stavke u europskom proračunu, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna.

Komisija predlaže znatno povećanje proračuna za neka područja, primjerice za investicije u digitalnu tranformaciju i mreže, za europske snage solidarnosti, za upravljanje i zaštitu vanjskih granica, migracije i azil, za investicije u istraživanje i inovacije, za sigurnost, za vanjsku politiku itd.