Hrvatska Vlada u četvrtak je sa sjednice poslala odgovor čelniku Živog zida i saborskom zastupniku Ivanu Viliboru Sinčiću, koji je Vladu upitao koliki će biti troškovi Istanbulske konvencije.

Odgovor Vlade u nastavku Vam prenosimo u cijelosti:

“Provedba Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (u daljnjem tekstu: Konvencija) uključuje provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija), strateškog dokumenta Republike Hrvatske koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj na sam Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama – 22. rujna 2017. godine.

Nacionalnom strategijom se propisuju mjere zaštite žrtava nasilja u obitelji, a ista se u potpunosti oslanja na Konvenciju, odnosno svaka mjera Nacionalne strategije utemeljena je na jednom ili više članaka Konvencije.

Slijedom navedenoga, u državnom proračunu osigurana su financijska sredstva na pozicijama državnih tijela, za 2018. godinu u iznosu od 71.082.327,00 kuna, dok su za 2019. planirana sredstva u iznosu od 70.566.264,00 kuna. Navedeni iznosi čine zbroj financijskih sredstava već osiguranih za provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za 2018. godinu u iznosu od 69.592.327,00 kuna i 2019. godinu u iznosu od 69.076.264,00 kuna te dodatnih sredstava osiguranih za provedbu Konvencije u iznosu od 1.490.000,00 kuna za 2018. godinu i 1.490.000,00 kuna za 2019. godinu. Sva sredstva potrebna za provedbu Konvencije u narednim godinama bit će osigurana u okviru limita ukupnih rashoda nositelja provedbe.

Prethodno izražena financijska sredstva planirana su na pozicijama državnih tijela za provedbu mjera Nacionalne strategije koje, među ostalim, uključuju obrazovne programe u okviru redovnog obrazovanja, edukacije stručnjaka koji rade na području zaštite od nasilja u obitelji, stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja, financijsku potporu radu skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja, zapošljavanje žrtava nasilja, provođenje psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji, senzibilizaciju javnosti za problematiku nasilja u obitelji putem informativnih pisanih materijala, provođenje medijskih kampanja za suzbijanje nasilja u obitelji.

Državna tijela, nositelji mjera Nacionalne strategije (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Agencija za odgoj i obrazovanje, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ured za ravnopravnost spolova) planirana sredstava raspodijelit će prema vlastitim planovima provedbe Nacionalne strategije i Konvencije, odnosno za provedbu mjera u okviru svog djelokruga te dodjelom sredstava organizacijama civilnoga društva, uvažavajući potrebu transparentnog i zakonitog trošenja sredstava.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za provedbu mjera Nacionalne strategije, putem koje će se ostvariti i provedba Konvencije, na godišnjoj razini osiguralo je 7.340.000,00 kuna. Sredstva su namijenjena provođenju projekata i programa organizacija civilnoga društva s ciljem prevencije i suzbijanja nasilja te pružanja pomoći žrtvama koje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku dodjeljuje putem natječaja i u tu svrhu je na godišnjoj razini osigurano 500.000,00 kuna, za rad skloništa osigurano je 6.800.000,00 kuna, a za edukacije i tisak materijala 40.000,00 kuna.

Financijska sredstva namijenjena radu skloništa čiji rad financijski podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planirana su za 17 udruga koje se financiraju na dva načina kako slijedi:

– ugovaranjem usluga u mreži socijalne skrbi kroz sustav „glavarina“ (3.200,00 kn po korisnici mjesečno) financira se rad domova/ustanova/udruga koje osiguravaju smještaj žrtvama nasilja u obitelji;

– putem natječaja pruža se financijska potpora autonomnim ženskim skloništima za žrtve nasilja u obitelji, koje vode organizacije civilnog društva.

Iz sustava „glavarina“ financijsku potporu ostvaruju sljedeći pružatelji usluga smještaja: Caritas Zagrebačke nadbiskupije, Dom za žrtve obiteljskog nasilja „Utočište Sv. Nikola“, Dom za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“, Sigurna kuća Vukovarsko-srijemske županije – udruga B.a.B.e., Udruga za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja „Iris“, Centar za rehabilitaciju – Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja Osijek, „Sv. Ana“ Caritasov dom za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja u Rijeci, Caritas nadbiskupije Split, Caritas biskupije Šibenik i DUGA – Udruga za pomoć ženi i djetetu.

Temeljem trogodišnjeg natječaja za razdoblje od 2016. do 2018. godine, financijska potpora pruža se organizacijama civilnoga društva Autonomnoj ženskoj kući Zagreb, udruzi Ženska pomoć sada SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji, Ženskoj grupi Karlovac Korak, Centru za žene ADELA, Udruzi Brod – Grupi za ženska ljudska prava, Udruzi Sigurna kuća Istra i Udruzi za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R.

Nadalje, temeljem provedenog postupka natječaja na programskom području koje obuhvaća prevenciju nasilja odnosno usmjereno je provedbi Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, područje Prevencija nasilja u obitelji, mjere br. 3. financijski će se poduprijeti provođenje programa i projekata organizacija civilnoga društva koje rade na prevenciji pojave i suzbijanju različitih oblika nasilja u obitelji u okviru rada savjetovališta i svake se godine, temeljem stručne procjene imenovanih povjerenstava, izabiru najkvalitetniji projekti organizacija civilnog društva s kojima Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku sklapa ugovore. Slijedom navedenoga, imenovanje udruga čiji će projekti biti financijski poduprijeti predstavljalo bi prejudiciranje rezultata natječaja.

Sukladno važećim zakonskim propisima, državni proračun Republike Hrvatske donosi se za svaku godinu, s projekcijama za dvije naredne godine. Slijedom navedenog, nije moguće dati projekciju sredstava za provođenje Konvencije za sljedećih 10 godina. Međutim, nositelji provedbe Konvencije u obvezi su voditi računa i pridržavati se fiskalnih ograničenja te poduzimati preventivne mjere kako bi smanjili rizik od izvanrednih financijskih učinaka primjene Konvencije. Republika Hrvatska obvezna je poštovati odredbe Pakta o stabilnosti i rastu, kao i fiskalna pravila iz važećih propisa koji reguliraju fiskalnu odgovornost, a sve u svrhu osiguranja srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.

Eventualno potrebna dodatna obrazloženja u vezi s pitanjem zastupnika, dat će Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku”, stoji u Vladinom odgovoru Sinčiću.

Komentiraj