Pixabay

Vlada će srezati recepte liječnicima opće prakse

Objavljeno u Nacionalu br. 531, 2006-01-16

Nakon rezolutnog zahtjeva MMF-a, Vlada priprema hitnu reformu zdravstva, nakon koje samo najsiromašniji neće sudjelovati u plaćanju svog liječenja, a lijekovi se više neće moći propisivati nekontrolirano

“Međunarodni monetarni fond doista je snažno pritisnuo hrvatsku vladu i traži da znatno smanjimo troškove u zdravstvu. Iako je mišljenje MMF-a važno čak i za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, odgovorno tvrdim da nećemo popustiti njihovim pritiscima i smanjiti prava hrvatskih građana. Ali ljudi moraju biti svjesni da je zdravstvo u velikim financijskim gubicima i da će idućih mjeseci pojedini rezovi biti neizbježni”, rekao je prije nekoliko dana u razgovoru za Nacional jedan od najvažnijih Vladinih dužnosnika.

Riječ je o prvoj – zasad neslužbenoj – reakciji Banskih dvora na rezolutni zahtjev koji je u prosincu uputila Misija MMF-a akreditirana u Zagrebu. U njemu se traže sveobuhvatna reforma zdravstvenog sustava i radikalni rezovi zdravstvenih usluga “koji bi potaknuli ljude da se zdravstvenim uslugama koriste samo kad im je to uistinu potrebno”. Osim najsiromašnjih građana, prema MMF-u, svi ostali ubuduće bi morali sudjelovati u plaćanju vlastitog liječenja. Sanaderovu kabinetu poslana je jasna poruka o neodrživosti dosadašnje prakse prema kojoj se ogromni manjkovi i dalje pokrivaju iz državnog proračuna. Od vlade je zatraženo da u idućih pola godine osigura transparentno upravljanje zdravstvenim proračunom, ali i dodatno ograniči broj lijekova koji se dobivaju uz participaciju te reducira dosadašnju praksu po kojoj su liječnici gotovo nekontrolirano mogli propisivati lijekove. Prigovori imaju temelje u brojkama: zdravstvo godišnje troši 14 milijardi kuna, što je 9 posto BDP-a, dok u 11 tranzicijskih zemalja poput Mađarske, Češke, Albanije i Slovenije na zdravstvo odlazi 6,5 posto bruto društvenog proizvoda. MMF smatra da je zdravstvo generator proračunskog deficita i sve dok se ne obave radikalne reforme u tom sektoru, Hrvatska neće biti u stanju znatno podići standard svojih građana.

Koliko god visoki Vladini službenici tvrde da će pristati samo na dio zahtjeva iz Washingtona, konkretne mjere koje su najavili u razgovoru za Nacional pokazuju da će se pacijentima u Hrvatskoj uskoro bitno reducirati prava. “Više nije moguće održati ovakvu razinu prava, posebno kad se radi o ogromnoj količini lijekova na koje osiguranici imaju pravo. Osim toga, liječnici primarne zaštite godišnje raspolažu s 550.000.000 kuna za specijalističko-konzilijarnu zaštitu, a propisali su i lijekove koji državu koštaju 2,4 milijarde kuna. Brojke su gotovo dramatične jer ispada kako svaki Hrvat godišnje dobije 7,5 recepata za lijekove, što je doista astronomska cifra. To ćemo morati srezati i mislim da ćemo već ove godine tako uštedjeti 250 milijuna kuna”, najavio je visoki Vladin dužnosnik.

Godinu dana nakon dolaska Nevena Ljubičića na položaj ministra zdravstva krenulo se u raščišćavanje situacije. Pritom nitko još uvijek ne zna kolike su stvarne dubioze, jer dok iz Vlade uvjeravaju kako su manje od 800.000.000 kuna, eksperti iz opozicije govore o 3 milijarde duga. Ljubičićeva ekipa tvrdi da su već ispunili glavni zahtjev MMF-a i Svjetske banke koji se odnosi na poslovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Prije 12 mjeseci gubici HZZO-a iznosili su 1,18 milijardi kuna, a potkraj 2005. smanjeni su na 760.000.000. Premda to odbijaju javno reći, u Ministarstvu zdravstva nezadovoljni su radom HZZO-a i najavljuju nove mjere kojima će dodatno ograničiti autonomiju poslovanja.

Ljubičić je odlučio dodatno reducirati troškove primarne zdravstvene zaštite. Već godinama zbog neorganiziranosti liječnika opće prakse troši se golem novac i ove se godine namjerava prekinuti dosadašnja praksa. Često se pacijenti više puta šalju na iste preglede, što multiplicira troškove. Ministarstvo zdravstva zato dovršava izradu elektronskog zdravstvenog kartona svakog pacijenta u Hrvatskoj. Trebao bi biti dovršen do lipnja, a tada će svaka osoba koja je bila kod liječnika imati svoj fajl, čime će se olakšati postupak liječenja. Turist iz Zagreba, ako mu se nešto dogodi na godišnjem odmoru u Dalmaciji, otići će k lokalnom liječniku primarne zaštite, koji će preko kompjutora vidjeti od čega ovaj boluje i koristi li neki lijek. Više neće prepisivati novi medicinski tretman nego samo nastaviti dotadašnji, što će donijeti efikasnost, ali i bitnu uštedu, smatraju u Ministarstvu zdravstva. Idući korak je i izrada čip kartica sa svim podacima o zdravstvenom statusu koje će dobiti svi građani, ali dovršetak tog ambicioznog plana očekuje se za nekoliko godina.

Nacionalov sugovornik tvrdi kako unatoč nezadovoljstvu kojim je javnost dočekala ovu odluku, Vlada ne namjerava odustati od administrativne pristojbe, kao ni od uvođenja generičkih lijekova. U oba slučaja Sanaderova ekipa našla se u teškoj situaciji i to je glavni razlog premijerova nezadovoljstva Nevenom Ljubčićem. Ministar zdravstva jednostavno nema smisla za medijski timing i nimalo nije pripremio javnost za uvođenje metoda koje će financijski opterećuju građane. Zbog administrativne pristojbe HDZ je doživio kritiku cjelokupne oporbe, ali i koalicijskih partnera iz Hrvatske stranke umirovljenika, jer ona u velikom broju slučajeva pogađa stariju populaciju. Kad su uvidjeli razmjere nezadovoljstva, u vrhu HDZ-a razmatrali i mogućnost povlačenja odluke, ali presudili su financijski argumenti. “Dosad smo od administrativne pristojbe zaradili 80.000.000 kuna, a, uostalom, napadi na tu mjeru su demagogija. Pristojba postoji u većini europskih država, a u Hrvatskoj je ona kudikamo niža nego drugdje. U Austriji pacijenti po danu liječenja plaćaju 10 eura, a svaki recept dodatna 4,3 eura, što je višestruko skuplje nego kod nas. Ali u Hrvastkoj vlada pravi juriš na zdravstvo, o čemu svjedoči nevjerojatan podatak da je svaki građanin koji je bio bolestan u prosjeku u 365 dana imao 17 odlazaka k liječnicima primarne zdravstvene zaštite i 12 k specijalistima. To se više ne može tolerirati”, upozoravaju u Ministarstvu zdravstva.

Identična je situacija i sa zamjenom originalnih generičkim lijekovima. U bogatim državama poput Britanije, Francuske, Danske i SAD-a između 60 i 70 posto lijekova su generički, dok je u Hrvatskoj to samo 40 posto. Ljubičić je najveći zagovornik uvođenja generičkih lijekova, a cilj je da oni uskoro obuhvate 50 posto svih medikamenata. Uspije li u tome, proračun će smanjiti gubitke za više od stotinu milijuna kuna, što bi mogao postati velik uspjeh ministra zdravstva.

Posao mu je djelomice olakšan jer u liječničkim krugovima u Hrvatskoj vlada konsenzus o kvaliteti generičkih lijekova. Oni su potpuno isti kao original i njihovim uvođenjem pacijenti neće biti ni najmanje ugroženi, stajalište je medicinskih krugova.
Ljubičićeva ekipa namjerava ustrajati na postupku akreditacije i kategorizacije zdravstva. Hrvatska u ovom trenutku ima velik broj bolnica od kojih većini obavlja mali broj dijagnostičkih postupaka. Osim toga, postoje i tzv. političke bolnice u Vukovaru, Kninu, Gospiću i Pakracu koje zbrinjavaju minimalni broj pacijenata, ali nalaze se na nekadašnjim ratnim područjima i nitko se ne usuđuje zatražiti reduciranje njihova statusa.

To ne namjerava ni Sanaderova vlada, iako samo vukovarska bolnica godišnje proguta 55 milijuna kuna. Ove godine – jednostavno govoreći – Vlada namjerava dio poslova iz manjih općih bolnica prebaciti u Zagreb, Rijeku, Split i Osijek. Kao pozitivan korak može se ocijeniti odluka da u nekoliko idućih mjeseci Split i Osijek dobiju odjele kardiokirurgije, čime će se rasteretiti zagrebački i riječki klinički bolnički centri. U drugoj grupi naći će se opće bolnice u Varaždinu, Puli, Zadru, Šibeniku i Vinkovcima, što bi u viziji aktualne vlasti trebalo osigurati policentrični razvoj zdravstva. Stanje u brojnim općim bolnicama u provinciji je tragikomično. Tako je nedavno jedna od njih iz inozemne donacije dobila skupocjeni aparat za pregled srca. Problem je da dotična bolnica nema odjel kardiologije, a kad su iz Ministarstva zatražili da aparat dodijele drugom zdravstvenom centru, stigao je odgovor da bi bilo bolje i kod njih osnovati odjel za liječenje bolesti srca. Apsurdnu situaciju morat će rješavati ministar Ljubičić koji se sprema posjetiti bolnicu i tamošnje vodstvo lijepo zamoliti da se odreknu aparata koji ne mogu koristiti. Bude li pristojan, možda uspije odobrovoljiti lokalnu bolničku upravu.

Slična je situacija i u drugim bolnicama u kojima je velik broj praznih kreveta, a znanje liječnika je problematično zbog malog broja pacijenata. “Problem je u tome da u ovoj državi svi žele raditi sve, a to je u medicini nemoguće. Imamo niz bolnica u manjim gradovima u kojima kirurzi mjesečno obave jednu ili dvije operacije i normalno je da nisu pretjerano pouzdani. Da sam bolestan, nikada ne bih išao u takva mjesta na operaciju”, priznaje visoki dužnosnik Ministarstva zdravstva. Dodaje kako o stanju izvan regionalnih centara govori podatak kako je čak 60 posto nalaza CT-a uredno ili se nikad ne podignu, dok je u Zagrebu taj broj smanjen na 20 posto.

Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti reorganizirat će se i hitna medicinska pomoć. Uporište za tu inicijativu Vlada ima u pilot-projektu koji je proveden u Zagrebu i koji je omogućio veliku uštedu. U glavnom gradu i županiji djeluje 37 timova hitne pomoći koji mjesečno koštaju 3.000.000 kuna, a djelomičnom privatizacijom osnovano je 12 ekipa koje koštaju 600.000 kuna. Uz sve to i puno brže dolaze do pacijenata, što je za Nevena Ljubičića i njegove suradnike dovoljan argument da istu stvar provedu na području cijele države.

U Vladi su uvjereni kako će podići popularnost dvjema mjerama koje će uvesti prije idućih parlamentarnih izbora. Tijekom 2006. planira se donošenje odluke kojom će svim ženama u Hrvatskoj od 50 do 69 godina država omogućiti besplatan mamografski pregled. Smrtnost od raka dojke iznimno je velika i tako se želi pojačati prevencija. U idućoj godini vjerojatno će sve osobe starije od 50 godina steći pravo na besplatni kolorektalni pregled, čime se želi smanjiti sadašnje kasno otkrivanje tumora debelog crijeva. Osim toga, od 2007. dijagnostičke pretrage izvodit će se u dvije smjene, a popodne će se obavljati i specijalistički pregledi. U Ministarstvu zdravstva uvjereni su da će takvom politikom bezbolno odgovoriti na zahtjeve MMF-a i Svjetske banke, ali i unutar Vlade osigurati potporu Sanaderove ekipe.

“Ivo Sanader je Ljubičićev šef i ovaj će slušati sve što mu premijer naredi. S druge strane, Sanader će osigurati potporu vladajuće koalicije reformi zdravstva, što znači da zasad nema ni govora o promjenama u Ministarstvu zdravstva”, smatra jedan od ministara.


Ljubičić ostaje ministar zdravstva

“Ivo Sanader nije zadovoljan rezultatima koje je postigao Neven Ljubičić, ali neće ga smijeniti unatoč nedavnim medijskim najavama, koje su i ‘puštene’ iz Vlade”, ustvrdio je za Nacional dobar poznavatelj odnosa unutar premijerove ekipe.

Ljubičiću se zamjera da u godinu dana mandata nije napravio nikakav pomak u reformi sustava, a nespretnim i nepripremljenim javnim nastupima izazvao je revolt u velikom dijelu javnosti. Potpuno nepripremljeno iznio je prijedlog o uvođenju administrativnih taksi, zatim je korektna ideja o većem uvođenju generičkih lijekova ispala kao pokušaj uštede na bolesnim ljudima, a i u njegovu mandatu traju skandali u kojima pacijenti obolijevaju ili čak umiru zbog nestručnih zahvata, dok liječnici to pokušavaju prikriti uz podršku struke.

U takvim okolnostima špekulira se s troje mogućih Ljubičićevih nasljednika. Izvori bliski vladi uvjereni su da bi se Andrija Hebrang vratio na nekadašnji položaj, ali pod uvjetom da ga za to zamoli osobno premijer. Druga osoba je Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva kojem je upravo Hebrang još prije godinu dana ponudio funkciju ministra zdravstva. Miličić je odbio uz obrazloženje da želi ostati raditi u struci, ali upravo je on predložio Ljubičića. Hebrang je popustio, a Ljubičić bez oklijevanja pristao. U posljednje vrijeme spominje se i Marina Ivanišević, čelnica Perinatalnog fonda i članica DC-a, koju podupire ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt.

SDP protiv HDZ-ove zdravstvene politike

“Ova vlada nema ni viziju ni strategiju zdravstva i samo luta između loših rješenja. Dokaz su sve duže liste čekanja u bolnicama i sve veći broj Hrvata koji odlazi na liječenje u inozemstvo”, smatra dr. Rajko Ostojić, predsjednik SDP-ova Savjeta za zdravstvo i bivši pomoćnik ministra.

Ostojić svoje stajalište argumentira i financijskim pokazateljima – u ovom trenutku bolnice duguju 1,2 milijarde kuna, dug HZZO-a za lijekove na recept iznosi 900 milijuna kuna, uz podmirenje troškova koje se popelo na 200 dana. Tu je i pitanje što je s kreditom od 800 milijuna kuna koji je u lipnju 2005.

Ministarstvo zdravstva podignulo kako bi izbjeglo kolaps sustava. “Bude li i taj novac morao vraćati Ljubičić, a ne Ivan Šuker, to znači da dubioze Ministarstva zdravstva iznose gotovo 3 milijarde kuna. Dodajte tomu da je Vlada iz procedure povukla prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, a uopće nije donijela zakon o zdravstvenom osiguranju i jasno je zašto tvrdim da HDZ nema ni strategiju, a kamoli rješenje”, smatra Ostojić.

SDP će se žestoko boriti protiv administrativne pristojbe koju smatra ugrožavanjem ustavnog načela solidarnosti. Nazivaju ga haračem nad bolesnima i dokazom HDZ-ove bešćutnosti. Na isti način ocjenjuju i Ljubičićevu ideju o osnivanju zaklade koja bi plaćala prijevoz teško bolesne djece na liječenje. “Kad vidimo što radi Sanaderova vlada, uopće ne iznenađuje da je na listi Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska na 80. mjestu u svijetu prema pristupačnosti zdravstva, a 110. po pravednosti i solidarnosti”, zaključuje Rajko Ostojić.

Komentiraj

Source:Robert Bajruši