Viktor Klemperer čudom je preživio Hitlerov teror i za povijest sačuvao svoj Dnevnik

Gotovo sve vrijeme Trećeg Reicha ugledni profesor romanistike Viktor Klemperer sa suprugom je živio u Dresdenu, ne krijući se, a od deportacije u logor, u veljači 1945. spašava ih bombardiranje Dresdena koje je izazvalo kaos u lokalnim nacionalsocijalističkim institucijama. U rano jutro, okružena ruševinama i paljevinom, supruga Eva “džepnim je nožićem otparala stellu s mog kaputa”, zapisao je tad Klemperer.

Svoj čuveni Dnevnik je Klemperer vodio desetljećima, pa od toga nije odustao ni za Reicha, u neku ruku bio je svjestan da će ti zapisi, uspije li ih sačuvati, biti njegov doprinos povijesti, makar je znao da bi, da su mu ih pronašli, izgubio glavu.

Na svoj 60. rođendan je 9. listopada 1941. godine zapisao: “60 godina. Starac. Otkako su Berthold i Wally dogurali samo do 59, nikad nisam stvarno vjerovao da ću doživjeti ovaj dan. Sada ga doživljavam u jako utučenom raspoloženju. U normalnim vremenima bile bi mi odane počasti, sada nosim Davidovu zvijezdu. I upravo danas u novinama ništa osim trijumfalne dreke: proboj kroz sredinu ruskih linija prema Moskvi navodno je pravo, stvarno i potpuno uništenje sovjetskih Rusa.
Drago mi je što se ovaj šezdeseti bliži kraju, sutra je opet običan dan. Želim uzeti kao dar sudbine, kao građu za svoj Curriculum, kao obogaćenje, to što na licu mjesta doživljavam svu ovu sramotu.”

Viktor Klemperer umro je 11. veljače 1960. u svojoj 79. godini života.

 

Komentiraj