Vijeće Europe: Hrvatska bi trebala bolje promicati jezike manjina

Hrvatska bi trebala više učiniti na učenju jezika manjina i promicanju jezika manjinskih zajednica u obrazovanju, javnoj upravi i medijima, preporučio je u utorak Odbor ministara Vijeća Europe (VE).

VE je preporuke donijelo na temelju izvješća Odbora stručnjaka, a prema Europskoj povelji za regionalne ili manjinske jezike.

U toj povelji se kao jezici manjinskih zajednica u Hrvatskoj navode češki, mađarski, talijanski, rusinski, srpski, slovački, ukrajinski, slovenski, njemački, romski i istroromanski. Svi ti jezici uživaju različiti stupanj zaštite.

Modeli po kojima bi se trebali učiti manjinski jezici ili na njima poučavati školski predmeti su A,B i C.

U izvješću se navodi da je broj tjednih sati učenja nekog od manjinskih jezika ili poučavanja na manjinskom jeziku “nedovoljan” te da se, primjerice, po C modelu koji predviđa dva do pet sati tjedno to često svodi samo na dva sata.

Povijest manjinskih jezika i kultura su, dodaje se u izvješću, obuhvaćena predmetom Građanski odgoj, no nije jasno kako to izgleda u praksi.

VE ističe da postoji interes za učenje njemačkog i talijanskog u dodatnim općinama te da se istroromanski uopće ne uči te je stoga “uvelike ugrožen”. Preporuča se da ga se hitno uvede u obrazovni sustav.

Iako su neki manjinski jezici, poput talijanskog, prisutni u javnoj domeni, i drugi manjinski jezici bi trebali biti “lingvistički vidljiviji” i prisutniji u javnom prostoru, dodaje se u izvješću.

Prema Odboru ministara VE-a, što se srpskog tiče, ćirilično pismo je nedovoljno prisutno u općinama i na natpisima.

Kada su u pitanju mediji, VE podsjeća na dva programa na javnoj televiziji: “Prizma” i “Manjinski mozaik” koji nude sadržaje na i o manjinskim jezicima.

VE pritom upozorava na nedostatke: ograničeno trajanje, neredovitost u upotrebi pojedinih jezika i odsustvo nekih manjinskih jezika.

“I dok postoje novine na nekim manjinskim jezicima, članci na ostalim relevantnim jezicima manjina bi se trebali objavljivati najmanje jednom tjedno, ukljućujući i na internetu”, ističe VE.

U preporukama se poziva na uvođenje manjinskih jezika u “ravnopravnu i službenu upotrebu” u više općina s dovoljnim brojem govornika određenog manjinskog jezika. Ti bi se jezici, dodaje, trebali koristiti u radu regionalnih i lokalnih vlasti te lokalnim ograncima državnih vlasti.

Odbor ministara VE poziva hrvatske vlasti da podnesu izvješće o preporukama za njihovu provedbu do 1.  ožujka 2023.

Komentiraj