VIDEO Žene u crnom postavile spomen ploču u Stajićevu: “Ovo je jedan od najozloglašenijih logora u Srbiji nakon pada Vukovara”

“Ovdje nije riječ samo o kontinuitetu nekažnjivosti nego i o poziciji brisanja prošlosti i poricanja onoga što se dogodilo”

“Za nas su patnje svih žrtava, a prvenstveno žrtava zločina počinjenih u naše ime jednako vrijedne, i ovo je čin odavanja priznanja, suosjećanja, i solidarnosti s obiteljima i žrtvama zatočenih, mučenih i silovanih Vukovaraca”, rekla je danas Staša Zajović ispred Žena u crnom.

“Žene u crnom” su današnjim performansom postavile spomen ploču na logor u Stajićevu u kojem je u zimu 1991. godine bilo zatočeno i mučeno više od 1200 osoba iz Vukovara.

“Jedan od najozloglašenijih logora u Srbiji nakon pada Vukovara bio je logor u Stajićevu. Ovdje su prisilno protjerani civili hrvatske nacionalnosti. Mi smatramo da je ovo jedan od gnusnijih zločina za koji nitko nije odgovarao i nije bio kažnjen. Ovo je, također, čin vršenja pritiska na državu Srbiju da konačno pred pravosudnim organima pokrene postupke za zločine kažnjive po Ženevskoj konvenciji. Osim toga i u optužnici Slobodana Miloševića uključeni su i logori za Hrvate tijekom 1991. i 1992. godine. Zahvaljujući Udruzi Vukovar 91 imamo imena 50 ljudi koji su bili zapovjednici i komandanti, a nitko nije odgovarao što dokazuje taj kontinuum”, kaže Zajović.

Sramno je, po njezinim riječima, da zahtjevi obitelji i logoraša Stajićeva, Begejaca i drugih logora nikada nisu uslišeni. Ona podsjeća i da je postojalo više inicijativa protiv kojih su organizirani vrlo brutalni protesti.

“Mislim da je ovo nekakav naš doprinos toj borbi protiv poricanja zločina počinjenih u naše ime. Također, u pitanju je i čin solidarnosti jer je u svibnju 2008. godine pokrenuta sudska tužba. Tada je zamjenik tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić obećao da će sve istražne radnje biti pokrenute. Od tada pa do sada mi samo znamo da je taj predmet u pretkrivičnoj fazi, pa možemo ovom prilikom pitati što je s tim predmetom. Da li će ikada biti odmaknuto od te pretkrivične faze. Također, ta činjenica da postoji toliko permanentno, snažno, protivljenje i negiranje postojanja logora za hrvatske civile i zatvorenike govori i da je ovaj režim direktan nastavak režima devedesetih i da postoji snažna spona ideologija između sadašnjeg i bivšeg režima. To je zapravo isti režim”, ukazala je Zajović.

Dodala je da ovde nije riječ samo o kontinuitetu nekažnjivosti nego i o poziciji brisanja prošlosti i poricanja onoga što se desilo. Stavljanja točke na odgovornost. Osim toga, podsjetila je Zajović, bili su i neki razgovori između dvije države. Jedan od njih bio je i razgovor između tadašnje predsjednice Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića 2017. Godine. U Dubrovniku. Oni su rekli tada da će obiteljima i logorašima biti dozvoljeno da obiđu ovaj logor. Više je nego jasno da država Srbija koristi i patnje, ne samo svojih, nego i drugih za razne vrste političkih obračuna, marketinških trikova.

Kontinuum ratno-profiterskog i mafijaškog lanca ubijanja ljudi

Logor Stajićevo formiran je 20. studenoga 1991. u istoimenom zrenjaninskom selu na ekonomiji Livade. Praksa iskorištavanja, mučenja i ubijanja suvišnih ljudi je na putu Zrenjanin-Beograd vidljiva je na samo nekoliko kilometara udaljenosti. Nemoguće je ne napraviti paralelu dva skrivena logora, prvo ovoga u Stajićevu, a potom i radnog logora u kom su bili radnici iz Kine i Vijetnama zaposleni na izgradnji fabrike Linglong.

“To je isti mehanizam. Grad Vukovar je barbarski uništen i postao je simbol barbarskog uništavanja ne samo u XX stoljeću. U slučaju Stajićeva u pitanju su ljudi hrvatske nacionalnosti, a sada su drugi ljudi suvišni. To je ta ideologija logora, čak i ideologija onoga što se doživljavalo u holokaustu. Na snazi je isti moralni poredak, potpuna emotivna bešćutnost i na snazi je taj, potpuno isti, ratno-profiterski, mafijaški lanac ubijanja ljudi. Kontinuum ubijanja u ratu i kontinuum ubijanja nakon rata – to je zapravo jedna ista praksa. TKo ne povezuje siromaštvo ljudi svuda na ovom prostoru, Tko ne povezuje suradnju s profiterima, pljačku pa legaliziranje bogatstva, taj zaista ili je naivan ili se radi o ljudima koji nemaju jasne moralne i političke nazore”, istakla je ona.

Zajović kaže i da život ima rodnu, klasno-socijalnu, kulturno-rasnu dimenziju:

“Nije isti život neke djevojčice u Vijetnamu i Nepalu kao u Norveškoj. Nema svaka boja kože istu vrijednost. Neka je superiornija. Sve je to u osnovi fašizam. Ako se u osnovi biološke nejednakosti izgrađuju stalno društvene nejednakosti i ukoliko na osnovu toga netko ima manju društveno-ekonomsku moć, tu je jasno da se radi o ideologiji i praksi fašizma. Netko može nazivati raznim imenima, ja to nazivam fašizmom. Zato je ovo danas antifašistički čin. Ovo je mala i skromna akcija, takozvani mobilni memorijal, koji mi poklanjamo. Izlagat ćemo ga na mnogim mjestima u budućnosti. Ovo je jako važan čin antifašističke solidarnosti”, prenosi portal Autonomija.

Komentiraj