VIDEO: U Hrvatskoj osam novooboljelih, ukupno 2047, od jučer preminule četiri osobe

Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je najnovije podatke oko koronavirusa u Hrvatskoj.

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je u posljednjih 24 sata zabilježeno 8 novooboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj. Ukupno je to 2047 oboljelih.

Obavljeno je 33577 testiranja, u posljednjih 24 sata 760. Od jučer su preminule četiri osobe, pa je ukupan broj preminulih 63, na respiratoru ih se nalazi 21, dok je ozdravilo 1232. Hospitalizirane su 287 osobe.

Dvije su osobe preminule u Koprivnici, muškarac rođen 1939. te žena rođena 1926. godine. Dvije osobe preminule su i u Splitu, muškarac 1961. godište i žena 1940. godište.

“Silazna epidemijska krivulja ne smije značiti silaznu krivulju našeg opreza. Uz sve podatke koje smo dnevno ažurirali, od jučer su dostupni i strojno čitljivi podaci. Važno je nastaviti jasnu i transparentnu komunikaciju”, poručio je Beroš.

Dodao je da su se pripremili na dolazak virusa na adekvatan način. “Formirali smo sekundarne i tercijarne centre. U sklopu druge faze sektorskih mjera dolazi do reaktivacije zdravstvenog sustava. Dogovoreno je da se ažuriraju sve liste čekanja za one koji su naručeni na dijagnostičke i terapijske postupke. Svi bolesnici će biti obaviješteni o novim terminima. Moramo naglasiti da se mora pojačati kooordinacija s liječnicima obiteljske medicine jer se sva priprema mora obaviti kod liječnika. Povećat će se broj usluga u dnevnoj bolnici. Organizirat će se poliklinički rad uz naručivanje kako bi se smanjila gužva. Po potrebi će se raditi i vikendom”, objasnio je Beroš.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kazao je da je iznimno povoljno što imamo samo osam novooboljelih. “Imamo prostora da popuštamo naše mjere. Kao što znate u mnogim zemljama epidemija popušta. Od zemalja u okruženju su Mađarska, Slovenija i Srbija, a često se volimo uspoređivat s Austrijom, Švedskom i Belgijom. Mi smo na drugom mjestu po incidenciji, samo Mađarska ima bolji rezultat od nas. Mi imamo 497 na milijun oboljelih. Švedska ima 1874, Belgija 4028. Mi imamo najnižu stopu umrlih, 14 na milijun, Srbija ima 19, Švedska 225, Belgija 622. Ovo su rezultati naših mjera”, rekao je Capak.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako inspekcije civilne zaštite te policija i državni inspektorat cijelo vrijeme prate situaciju na terenu. “Kad primijete neke nepravilnosti koje treba korigirati oni na to ukazuju. Nije cilj represija, već da se ljudima ukaže na mjere. Posebno se prati pridržavanje mjera fizičke udaljenosti, dezinficiranja prostora, visoke higijene, kontroliranja broja ljudi. Nije bilo primjera da netko odbija sugestije”, rekao je.

Kad je riječ o uputama za održavanje nastave u školama, Capak je rekao da je nacrt uputa i smjernica završen te da ga sada pregledava Ministarstvo obrazovanja. “Upute će biti objavljene u četvrtak”, rekao je Capak te dodao kako će upute za crkve vjerojatno biti objavljene sutra.

Božinović je odgovorio na novinarsko pitanje o praćenju kontakata zaraženih preko aplikacije na mobitelu. “Kad govorimo o praćenju kontakata radi se o epidemiološkoj mjeri, tu postoiji cijeli niz načina, od prvog dana se u svijetu, govori o korištenju mobilnih aplikacija koji bi taj proces mogli ubrzati. Da bi se to sve radilo na dobrovoljnoj osnovi uz strogo poštivanje privatnosti i GDPR-a. Danas se moglo čuti da već 7,8 država člancia EU već ima takva tehnološka rješenja koja koristi. Nekih 11,12 je reklo da je u pripremnoj fazi da se to pusti u rad jer svi to vide kao mogućnost kojom bi se spriječila ili umanjila brzine širenja zaraze tog drugog vala koji bi mogao doći na jesen. Njemačka će to napraviti u 5 mjesecu. Tako da vjerojatno će EU tu ići prema nekakvim zajedničkim rješenjima jer to je bitno. Ukoliko bi postojao jedan takav sustav svi bi znali s čime se suočavaju. Opet ovisi sve o epidemiološkoj situaciji”, rekao je.

“Sve naše odluke mogu trajati najdulje dok traje epidemija. Ali imamo odluke koje su donesene i promijenjene”, kazao je Božinović o radnom vremenu trgovina i neradnim nedjeljama.

Alemka Markotić s Klinike za infektivne bolesti ‘Fran Mihaljević’ govorila je o zaraženoj djeci u Velikoj Britaniji. “Na sreću ovaj virus nije uzrokovao veliki pobol kod djece. Bilo je pojedinačnih slučajeva teže bolesti kod djece, ali rijetko. Kod opasnih i teških bolesti u samom početku bolesti, virus ili bakterije mogu suprimirati naš sustav, što omoguava tom mikroorganizmu da se razmnožava. Nakon toga vrlo često nastaje jedna jača upala koja je sastavljena iz cijelog niza… Koja može biti i štetna, to je kao jedan rat između mikroorganizma i naše obrane, kako u svakom ratu nastane šteta, tako i na našim stanicama može nastati šteta. Isto tako neki mikroorganizmi mogu koristiti nađe stanice i stimulirati neke stanice koje su zadužene za nešto drugo.. Sve vrste upale dolaze do toga da imamo teški klinički oblik”, rekla je.

Na pitanja kada bi kazališta, kina i druga okupljanja mogli doći na red za otvaranje, Capak je rekao kako su takva mjesta još uvijek rizična, ali će i ona doći na red.

O Domu za starije i nemoćne u Koprivnici govorili su Beroš i Capak. “Ministarstvo zdravstva nije poslalo inspekciju u dom, jer Ministarstvo zdravstva ne šalje inspekcije u domove, samo u zdravstvene ustanove”, rekao je Beroš, a na njega se nadovezao Capak naglasivši da je u Koprivnici bila ekipa iz Zavoda za javno zdravstvo, ali prve informacije govore da je epidemiološki u domu sve napravljeno prema maksimalnim propisima.

Na pitanje koja je logika iza popuštanja mjera, Capak je rekao: “O tome smo već više puta komunicirali. Resorna ministarstva su dobila zadatak da naprave popis sto daje najbolje gospodarske rezultate. Ne možemo sve pustiti odjednom. Ne možemo se vratiti na situaciju od prije. Faznost, oprez, postepenost u popuštanju mjera. Sve će doći na red, vodimo brigu o tome. Pripremili smo draft, sad je u fazi usuglašavanja s onima koji rade taj posao, nadam se da ćemo imati neki draft koji ćemo sutra objaviti.”

Smatra da sjeca u školama sasvim sigurno mogu držati distancu.

Na novinarsko pitanje zašto je za neradni dan izabrana baš nedjelja, Božinović je rekao: “Zato što je procjena bila takva. Ovo su radni dani u kojima ljudi nisu uspijevali doći do dućana. mi smo povećali broj radnih sati u trgovinama i tu se probao naći nekakav balans u smislu da se povećanoj mobilnosti stanovništa nađe protuteža i nekako se došlo do toga da je nedjelja dan u kojemu se malo toga odvija u smislu djelatnosti. ne znam što bi tu bio problem”.

O nastavi na dubrovačkom fakultetu koja bi trebala početi 11. svibnja, Capak kaže: “Ne znam odgovor. Mi imamo podatke o tome da neki fakulteti ne mogu završiti godinu bez da završe vježbe. Mi smo im dali upute, neka sveučilišta su donijela svoje mjere, koje su čak bile i malo strože nego naše. Mi smo dopustili da se naprave te vježbe jer ne bi bilo dobro da studenti izgube godinu. Mi smo propisali da to treba biti uvijek ista grupa studenata, od njih maksimalno 10 plus asistent”.

Komentiraj