Kako će završiti verbalna agresija Beograda prema Zagrebu? Tko će biti persona non grata? Hoće li šešeljevci održati prijeteći skup u Hrtkovcima? Može li se očekivati skora normalizacija odnosa?

U Otvorenom HRT-a (VIDEO) su gostovali: zastupnica Demokratske stranke u Narodnoj skupštini Srbije Aleksandra Jerkov, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP) Joško Klisović i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislav Žigmanov.
Kad doznamo srbijanske protumjere, Hrvatska će znati zaštiti svoj dignitet i znat će se postaviti u toj situaciji. Predsjednik Tuđman je bio dobar i pametan političar i znao je reći: Bolje je razgovarati nego se tući. Puno stvari bismo mogli naučiti od predsjednika Tuđmana. Ovo vidim kao ozbiljnu sitaciju i smatram da se tenzije moraju smiriti, rekla je Bušić.

Ono što kaže osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj za mene nije relevantno. Nije beznačajno ono što kažu srbijanski dužnosnici. Pogotovo kad Vučić daje neistinite informacije – a to je ona da su bile paljene srbijanske zastave, smatra Klisović.

Danas sam rekao da blajburška komemoracija nije fašistički skup. Mediji u Hrvatskoj stalno proizvode ustaštvo. To se radi i na utakmicama i prema tome nije lako danas biti Srbin u Hrvatskoj. Problem je u tome što mi ne znamo prevenirati takve stvari koje prema van izgledaju kao da se veliča ustaštvo, rekao je Čičak. Tvrdi i da grb koji počinje bijelim poljem nije ustaški grb. Mi sami proizvodimo ustaštvo, dodao je.

Klisović ga je pitao – ako je zakon definirao hrvatski državni grb zašto se onda promoviraju drugi grbovi. Čičak mu je odgovorio da je grb s prvim bijelim poljem povijesni grb. S Čičkom se složila i Bušić.

Aleksandra Jerkov iz studija u Novom Sadu ispričala je incident u Skupšitini Srbije kada je pitala kada će Šešelju biti oduzet mandat i što će Skupština učiniti da zaštiti zastupnike Skupštine od Šešeljevih teških prijetnji. Uslijedili su verbalni vrlo ružni napadi na mene, predstavnici Srpske radikalne stranke su me okružili i ostavili mi na stolu prijetnje. Svaki dan koji Šešelj provede na slobodi je dan u kojem on ima podršku svih srbijanskih dužnosnika, rekla je Jerkov. Ja stvarno ne očekujem da ga tadašnji njegovi istomišljenici, a danas srbijanski dužnosnici osude. Nisam naivna i ne očekujem da vlast u Srbiji reagira na bilo što što Šešelj danas radi. Njega se protuzakonito drži u Skupštini, istaknula je.

Nakon prijetnji nisam dobio nikakvu zaštitu. Ne strahujem za život iako se ne osjećam sigurno. Prijetnja nije upućena samo meni nego i drugima. Javnost u Hrvatskoj mora biti svjesna da su Hrvati u Srbiji sa strahom doživjeli prijetnje. Javna osuda prijetnji je izostala. Tog 11. travnja kad je donesena presuda Šešelju – nitko od vrha Srbije nije to komentirao i to je ono što izaziva zebnju, naglasio je Žigmanov.

Skup radikala u Hrtkovcima koji je zabranjen je pitanje srbijanske države. Mislim da se on neće održati jer to ne odgovara predsjedniku Aleksandru Vučiću. Morat će nešto učiniti da se on zaustavi. Ako se Srbija želi približiti EU-u treba provesti pravnu državu, a Hrvatska može samo inzistirati da se prava manjine provode i da to ne ostane samo slovo na papiru, naglasio je Klisović.

Ako Srbija želi u EU, znam da oni to žele, Hrvatska je neće ometati ali će ostati odlučna da Srbija ispuni sve kriterije. Hrvatska će biti čvrsta i tražiti vraćanje arhiva u Hrvatsku, istaknula je Bušić.

Srbija će se na putu prema EU-u morati suočiti s pitanjem Kosova. HHO je prije 4 godine predložio inicijativu da međunarodna komisija istraži istinu o Jasenovcu i ostalim logorima. U njoj bi bila osoba iz Izraela (Yad Vashema), ali je najveći problem usporediti sve liste, a arhiv NDH je u Beogradu i oni nam ga ne daju. To je kompleksni problem koji se mora godinama raditi i imamo ljude koji to znaju raditi, rekao je Čičak. Kako će završiti verbalna agresija Beograda prema Zagrebu? Tko će biti persona non grata? Hoće li šešeljevci održati prijeteći skup u Hrtkovcima? Može li se očekivati skora normalizacija odnosa?

U Otvorenom su gostovali: zastupnica Demokratske stranke u Narodnoj skupštini Srbije Aleksandra Jerkov, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP) Joško Klisović i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislav Žigmanov.
Kad doznamo srbijanske protumjere, Hrvatska će znati zaštiti svoj dignitet i znat će se postaviti u toj situaciji. Predsjednik Tuđman je bio dobar i pametan političar i znao je reći: Bolje je razgovarati nego se tući. Puno stvari bismo mogli naučiti od predsjednika Tuđmana. Ovo vidim kao ozbiljnu sitaciju i smatram da se tenzije moraju smiriti, rekla je Bušić.

Ono što kaže osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj za mene nije relevantno. Nije beznačajno ono što kažu srbijanski dužnosnici. Pogotovo kad Vučić daje neistinite informacije – a to je ona da su bile paljene srbijanske zastave, smatra Klisović.

Danas sam rekao da blajburška komemoracija nije fašistički skup. Mediji u Hrvatskoj stalno proizvode ustaštvo. To se radi i na utakmicama i prema tome nije lako danas biti Srbin u Hrvatskoj. Problem je u tome što mi ne znamo prevenirati takve stvari koje prema van izgledaju kao da se veliča ustaštvo, rekao je Čičak. Tvrdi i da grb koji počinje bijelim poljem nije ustaški grb. Mi sami proizvodimo ustaštvo, dodao je.

Klisović ga je pitao – ako je zakon definirao hrvatski državni grb zašto se onda promoviraju drugi grbovi. Čičak mu je odgovorio da je grb s prvim bijelim poljem povijesni grb. S Čičkom se složila i Bušić.

Aleksandra Jerkov iz studija u Novom Sadu ispričala je incident u Skupšitini Srbije kada je pitala kada će Šešelju biti oduzet mandat i što će Skupština učiniti da zaštiti zastupnike Skupštine od Šešeljevih teških prijetnji. Uslijedili su verbalni vrlo ružni napadi na mene, predstavnici Srpske radikalne stranke su me okružili i ostavili mi na stolu prijetnje. Svaki dan koji Šešelj provede na slobodi je dan u kojem on ima podršku svih srbijanskih dužnosnika, rekla je Jerkov. Ja stvarno ne očekujem da ga tadašnji njegovi istomišljenici, a danas srbijanski dužnosnici osude. Nisam naivna i ne očekujem da vlast u Srbiji reagira na bilo što što Šešelj danas radi. Njega se protuzakonito drži u Skupštini, istaknula je.

Nakon prijetnji nisam dobio nikakvu zaštitu. Ne strahujem za život iako se ne osjećam sigurno. Prijetnja nije upućena samo meni nego i drugima. Javnost u Hrvatskoj mora biti svjesna da su Hrvati u Srbiji sa strahom doživjeli prijetnje. Javna osuda prijetnji je izostala. Tog 11. travnja kad je donesena presuda Šešelju – nitko od vrha Srbije nije to komentirao i to je ono što izaziva zebnju, naglasio je Žigmanov.

Skup radikala u Hrtkovcima koji je zabranjen je pitanje srbijanske države. Mislim da se on neće održati jer to ne odgovara predsjedniku Aleksandru Vučiću. Morat će nešto učiniti da se on zaustavi. Ako se Srbija želi približiti EU-u treba provesti pravnu državu, a Hrvatska može samo inzistirati da se prava manjine provode i da to ne ostane samo slovo na papiru, naglasio je Klisović.

Ako Srbija želi u EU, znam da oni to žele, Hrvatska je neće ometati ali će ostati odlučna da Srbija ispuni sve kriterije. Hrvatska će biti čvrsta i tražiti vraćanje arhiva u Hrvatsku, istaknula je Bušić.

Srbija će se na putu prema EU-u morati suočiti s pitanjem Kosova. HHO je prije 4 godine predložio inicijativu da međunarodna komisija istraži istinu o Jasenovcu i ostalim logorima. U njoj bi bila osoba iz Izraela (Yad Vashema), ali je najveći problem usporediti sve liste, a arhiv NDH je u Beogradu i oni nam ga ne daju. To je kompleksni problem koji se mora godinama raditi i imamo ljude koji to znaju raditi, rekao je Čičak.

Komentiraj