VELIKI POTHVAT: U Kampus ili na Velesajam bit će preseljeno nekoliko fakulteta zbog obnove zgrada

Zbog oštećenja uzrokovanih potresom fakulteti i akademije Sveučilišta u Zagrebu neće moći u potpunosti ili djelomično koristiti čak 28 zgrada. Iduće godine priprema se velik pothvat – preseljenje svih tih objekata, studenata i profesora tijekom trajanja obnove, na zamjensku lokaciju

Nakon zagrebačkih potresa u ožujku 2020. i petrinjskih potresa krajem prosinca iste godine, oštećeno je 113 zgrada fakulteta ili akademija u Zagrebu, zgrada Učiteljskog fakulteta u Petrinji i Metalurškog fakulteta u Sisku. Od toga je njih 70 ocijenjeno kao uporabljivo i dobile su zelenu oznaku, 40 je privremeno neuporabljivo s narančastom oznakom te je šest neuporabljivih s crvenom oznakom. Crvenu naljepnicu ima jedna zgrada Akademije likovnih umjetnosti, zgrada Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta, četiri zgrade Medicinskog fakulteta i jedna zgrada Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. U anketi provedenoj na fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu, uprave tih visokoškolskih ustanova procijenile su na početku ove akademske godine da zbog oštećenja uzrokovanih potresom neće moći u potpunosti ili djelomično koristiti 28 zgrada ukupne površine 113.836 m².

Zbog svih tih problema, prije svega infrastrukturnih, ali i logističkih, Sveučilište u Zagrebu kreće u ogroman projekt – obnovu većine oštećenih zgrada i privremeno premještanje ne samo profesora i studenata tih fakulteta i akademija već i svih predavaonica, laboratorija i zavoda. S obzirom na to da je riječ o europskom novcu, svi će radovi morati biti napravljeni otprilike u isto vrijeme, što predstavlja velik problem, jer kako i gdje smjestiti sve te zgrade i ljude? Nacional saznaje da su dvije moguće lokacije Znanstveno-učilišni kampus u Borongaju ili, još vjerojatnije, Zagrebački velesajam. Ondje bi se, potvrđuju Nacionalovi sugovornici, na jednome mjestu trebala privremeno smjestiti većina fakulteta i akademije čije su zgrade oštećene u potresima. To će biti veliki izazov jer teško će se, posebno za tehničke fakultete, organizirati nastava jer mjesta nema dovoljno.

Tomislav Buntak, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Kako kažu u Sveučilištu u Zagrebu, neposredno nakon potresa sastavnice čije su zgrade oštećene krenule su u aktivnosti hitnih mjera sanacije materijalne štete iz vlastitih izvora, državnog proračuna te financiranja preko osiguravajućih društava:

„U skladu s odredbama Javnog poziva FSEU.2021. Ministarstva znanosti i obrazovanja Obnova infrastrukture i opreme u području obrazovanja oštećene potresom, podneseno je 36 projektnih prijedloga sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a odobren je ukupni iznos u vrijednosti od dvije milijarde kuna, od čega vrijednost provedenih hitnih mjera sanacije iznosi oko 49 milijuna kuna. Taj iznos od 49 milijuna kuna ukupni je iznos provedenih hitnih mjera koje su iskazane zasebnim projektnim prijedlozima, a dosta sastavnica je hitne mjere uključilo u okvir jednog projektnog prijedloga cjelovite obnove zgrada. Izvori financiranja su Fond za solidarnost EU ‘Obnova infrastrukture i opreme oštećene potresom’, Fond za Mehanizam za oporavak i otpornost te sredstva Državnog proračuna, u manjem dijelu. Ovdje treba naglasiti kako je određeni broj projektnih prijava odbijen iz razloga neriješenih vlasničkih odnosa, odnosno uvjeta Poziva prema kojemu je trebalo imati vlasništvo 1/1 nad nekretninom koja se obnavlja. Konkretno, za tri projekta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu nisu odobrena sredstva za obnovu infrastrukture i opreme oštećene potresom – Arhitektonski fakultet, Studij dizajna, Farmaceutsko-biokemijski fakultet te Prirodoslovno matematički fakultet u Ulici kralja Zvonimira 8. Smatramo kako je za takve slučajeve trebalo predvidjeti mehanizme financiranja obnove jer je vlasnički udio trećih osoba u suvlasništvu u pravilu neznatan. U tom smislu smatramo kako je ovu situaciju nužno ponovno sagledati te na najvišoj razini pronaći model financiranja obnove zgrada sastavnica Sveučilišta za koje su prijave odbačene u spomenutom Pozivu, a čija je obnova infrastrukture i opreme neophodna.“

Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Kako kažu u Sveučilištu u Zagrebu, većina sastavnica je u pripremi projektne i tehničke dokumentacije po čijem dovršetku se tek može pristupiti odabiru izvođača za izvedbu radova. Izrada projektne i tehničke dokumentacije, izvedba radova, stručni nadzori te aktivnosti preseljenja postupci su većih vrijednosti čija priprema i provedba zahtijeva vrijeme i stručnjake za pripremu i provedbu:

„U završnoj fazi je prikupljanje podataka sastavnica Sveučilišta u Zagrebu vezano uz potrebe za preseljenjem u zamjenske prostore u kojem bi se obavljale sve redovite aktivnosti tijekom provedbe svakog pojedinog projekta obnove. S obzirom na to da se nastava održava uživo, određeni dio sastavnica je već osigurao najam dvorana za predavanja i slične aktivnosti. Zahtjevi za alternativnim prostorom tijekom provedbe projekta obnove rješavaju se na razini pojedine sastavnice, ali i na razini Sveučilišta. Radi se o nizu projekata različitih opsega i zahtjevnosti zahvata i različitih termina provedbe čiji se ciklusi nužno ne preklapaju, iako su svi u vremenskom intervalu kada se sredstva prema uvjetima spomenutog Poziva moraju iskoristiti, a također treba reći kako su upitni i ukupni raspoloživi kapaciteti za najam. Nastava koja će se morati dislocirati za potrebe društveno humanističkih znanosti neće biti problematična, dok će nastavu koja zahtjeva rad u laboratorijima biti teže organizirati.“

U Sveučilištu u Zagrebu kažu da se – ako se odluči smještaj tijekom provedbe projekata osigurati na prostoru Kampusa u Borongaju ili na prostoru Zagrebačkog velesajma, a obje lokacije su moguće opcije – očekuje kako će biti potrebno izvršiti prilagodbu prostora. To zahtijeva i dodatno financijsko ulaganje za koje trenutačno nisu predviđena sredstva. Kako su iskazi zahtjeva za prostorom u završnoj fazi prikupljanja, temeljem toga će se izraditi i Plan korištenja s konkretnim podacima i pronalaskom rješenja zamjenskog prostora za sve potrebe sastavnica u razdoblju provedbe projekata obnove.

Gordan Gledec, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. FOTO: Marin Tironi/Pixsell

Budući da su i Kampus i Velesajam, moguće dvije lokacije, u vlasništvu Grada Zagreba, Nacional je dobio i njihov odgovor. U odgovoru se spominje samo Velesajam, što može značiti da je upravo on najvjerojatnija privremena lokacija:

„Plan potreba je u tijeku izrade i kada bude dovršen znat ćemo više detalja. Zagrebački velesajam najprije mora reorganizirati svoj kalendar sajmova za 2022., a nakon toga može u periodu od svibnja iduće godine ponuditi paviljone 6 i 8 ukupne površine 10.000 m2 te dio kongresnih kapaciteta – dvorana. Vezano uz Zagrebački velesajam kao zamjenski prostor, bit će potrebno pričekati plan potreba Sveučilišta s definitivnim nacrtima kao i potrebom za opremanje budućih predavaonica – tehničkom i namještajnom.“

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja detaljnije opisuju da su ugovorili ukupno 45 projekta u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava “Obnova infrastrukture u području obrazovanja oštećene potresom“, ukupne vrijednosti 2,2 milijarde kuna (115,50% ukupne dodijeljene alokacije), od čega se iznos od 1,22 milijarde kuna, ili 64,17%, odnosi na sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije, a iznos od 979 milijuna kuna na druge izvore. Još dva projekta su u postupku ugovaranja:

„S obzirom na to da su potraživani iznosi u prijavama bili znatno viši od dodijeljene alokacije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimilo odobrenje da nastavi ugovarati projekte u iznosu dodatnih 300 milijuna kuna iznad alokacije propisane Pozivom na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava. Pojedini korisnici su tijekom 2020. i 2021. provodili hitne mjere sanacije, pojedini će do kraja 2021. imati gotovu projektnu dokumentaciju te se očekuje da će do kraja drugog kvartala 2022. svi imati gotovu projektnu dokumentaciju. Za dio korisnika će provedba radova biti pokrenuta do kraja 2021. dok će većina krenuti s izvedbom radova u 2022., i to najviše u prvom kvartalu.“

 

‘U neupotrebljivim zgradama obuhvaćen je radni prostor za 280 studenata, 15 radionica, predavaonice, administrativna služba, multimedijska dvorana’, kaže Tomislav Buntak, dekan ALU-a

 

Akademija likovnih umjetnosti jedna je od visokoškolskih ustanova Sveučilišta u Zagrebu čija je zgrada pretrpjela najveća oštećenja. Nastava se održavala u nekoliko zgrada na različitim lokacijama, ali dekan Tomislav Buntak kaže da se za sada u cijelosti obnavlja samo zgrada u Ilici 85 iz fondova EU-a za obnovu nakon potresa. U neupotrebljivim zgradama je obuhvaćen radni prostor za oko 280 studenata, a glavnina prostora vezana je uz klase za umjetnički rad, 15 specijaliziranih radionica s alatima i strojevima, cijelu administrativnu službu, 4 predavaonice, multimedijsku dvoranu. Broj radionica/ klasa ovisi o njihovoj veličini, odnosno stane li u prostor dva ili 10 studenata, koliko strojeva stane, jer imaju posebne zahtjeve u radnom prostoru i slično:

„Akademiji likovnih umjetnosti za preživljavanje i čekanje do završetka obnove treba barem 5 do 6 tisuća kvadrata za koliko-toliko uspješno provođenje studijskih programa za četiri odsjeka i službe. U više navrata smo pisali medijima, već od travnja 2020., o problemima i procjenama štete na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Glavne smjernice su iste osim što smo potpisali ugovor o obnovi za jednu zgradu, temeljnu lokaciju u Ilici 85, u iznosu od 88 milijuna kuna, iako su naša predviđanja, prema procjeni verificiranih građevinskih stručnjaka, bila oko 120 milijuna kuna. Nismo upoznati s načinom kako su u MZO-u izračunali smanjenja, no nadamo se da su uračunali cjelokupnu problematiku na tržištu vezanom uz građevinske radove. To bi trebala biti cjelovita obnova. Zgrada na Jabukovcu 10 je oštećena u jednom dijelu te na površini krova, za što predviđamo oko 15 milijuna kuna, no za taj dio tek trebamo potpisati ugovor koji nije potpisan zbog reguliranja vlasništva. U toj zgradi se u 90% prostora može održavati nastava. S obzirom na to da smo izgubili zgradu u Zagorskoj ulici koju smo dijelili s baletnom školom, naša pažnja je usmjerena na objedinjavanje prostora u Ilici, spajanjem adresa Ilica 83 – Ilica 85, što nam je nužno za razvoj i kvalitetno provođenje studijskih programa. Ozbiljno računamo na sada neupotrebljivu zgradu Slave Raškaj u Ilici 83. To je površina slična našoj zgradi u Ilici 85 te je vjerojatno i cjelovita obnova bliska iznosu od barem 90 milijuna kuna. S obzirom na spore reakcije iz dvaju ministarstava u rješavanju vlasničkih pitanja, iako nam je obećano pozitivno rješenje, sada je opasnost da nam fondovi odlaze. No mi ćemo inzistirati na tom prostoru i uređenju jer jedino na taj način možemo razvijati dijelove vezane uz art terapiju, videoigre, animaciju, cjeloživotno obrazovanje. Postoje prijepori oko tog prostora iako je temeljni plan napravljen već prije 15 godina. Vaš list, kao i neki drugi, pisali su o tome, no na žalost uvijek postoje prijepori. I inače je kod nas problem sindroma straha od donošenja odluke te jasno odrediti ciljeve i očekivane rezultate i potruditi se postići te rezultate.“

Nova gradska vlast spremna je ustupiti dva paviljona Zagrebačkog velesajma za potrebe Sveučilišta. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

Iako se zamjenska lokacija za više fakulteta, ili za sve pogođene potresom, traži na razini Sveučilišta, dekan Buntak morao je za ALU rješenje, odnosno zamjensku lokaciju, pronaći što prije. I pronašao ju je:

„Akademija likovnih umjetnosti je počela tražiti nove prostore još prije godinu dana, jer smo imali bojazan hoćemo li osigurati prostor kad počne obnova. Prostor smo našli. U ovom trenutku oko 4600 m2 u Jadran filmu i upravo se rade preinake kako bi prostor odgovarao temeljnim potrebama. Vjerojatno ćemo imati i neke manje prostore u samom gradu i uz ALU, no to su manji prostori za izložbe. Naše je iskustvo da je općenito u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, umjetnost uvijek druga, što kaže i sam naslov jer umjetnost se ne spominje u naslovu. Nismo se željeli dovesti u situaciju da nam znanstveno područje određuje što nam treba, već smo željeli pokazati da možemo i sami naći što nam je potrebno. Naravno da bi bilo dobro da se organizacija nastave u periodu obnove skupi na jednoj lokaciji. Vezano uz komunikaciju među različitim sastavnicama, sigurno da bi i Akademiji bilo dobro da je blizu drugih fakulteta jer budućnost visokog obrazovanja je vezana uz interdisciplinarnost i međusobnu suradnju, no previše nam je bilo nesigurno čekati da će netko drugi organizirati prostor za nas, posebno zbog specifičnosti naših potreba u nastavi. I naše iskustvo u ovom procesu nakon potresa je frustrirajuće, jer smo ubrzo imali idejne smjernice i početne projekte za sve naše zgrade, no zbog sporosti u odlukama i nejasnoća nismo još uvijek riješili za budućnost ALU-a zgradu u Ilici 83. Nakon takvog iskustva ako možemo sami riješiti nećemo čekati da netko drugi rješava naše probleme. Najveći problem će biti organizirati prostore za neke specijalizirane radionice za grafiku i kiparstvo, ali kako preseljenje očekujemo oko travnja iduće godine, vjerujem da ćemo sve uspješno pripremiti. Ako će sve u pripremama ići kako planiramo, vjerujem da će studentima biti poticajne dvije-tri godine u Jadran filmu.“

Predsjednik Zoran Milanović s rektorom Damirom Borasom pregledao je oštećenu zgradu Sveučilišta. FOTO: Lana Slivar Dominic/HINA/POOL/PIXSELL

I Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kaže dekan Ivan Koprić, zamjensku lokaciju za predavaonice zbog jedne u potresu iznimno oštećene zgrade morao je pronaći što prije. Glavna zgrada na Trgu Republike Hrvatske 14 jako je oštećena, osobito na dvije gornje etaže – prvom i drugom katu – i potpuno je nesigurna za boravak i rad:

„Usprkos tome što je sjedište Pravnog fakulteta u toj zgradi od samog početka modernog zagrebačkog sveučilišta, kao vlasnik zgrade je upisano Sveučilište, što nas je onemogućilo da mi budemo nositelj obnove i da odlučujemo o njezinim elementima, odabiru projekta i financijske parametre. Sve je to na Sveučilištu. Zašto je vlasnik čitave zgrade Sveučilište, čak i dijela koji Pravni fakultet oduvijek koristi nije mi zasad poznato, jer kako sam tek od 1. listopada ove godine preuzeo dužnost dekana sad to pokušavam utvrditi. S obzirom na to da i inače imamo manjak prostora, napose za knjižnicu koja je naša središnja nacionalna baštinska pravna knjižnica, za čitaonicu i izložbeni prostor za vrijedne eksponate koje čuvamo, kao i za dvorane za nastavu, takva situacija nam je izrazito ograničavajuća za adekvatno rješavanje naših prostornih problema.“

 

‘Osim što nemamo prostor za predavaonice pa smo iznajmili dvorane Cinestara, nemamo ni prostor za knjižnicu niti za druženje studenata’, kaže Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta

 

Kako kaže dekan Koprić, Pravni fakultet izvodi dvadesetak studijskih programa s oko pet tisuća studenata. Pored toga, kako imaju stotinjak kolegija na engleskom jeziku, Pravni fakultet ima bogatu međunarodnu studentsku razmjenu s vrlo značajnim brojem studenata koji dolaze iz drugih zemalja EU-a. Pravni fakultet koordinira za čitavo Sveučilište u Zagrebu i sve njegove fakultete i akademije projekt institucionalnog oblikovanja Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC), u okviru kojeg se očekuje da 50% studenata svih osam uključenih sveučilišta bude mobilno u nekom obliku mobilnosti u narednih nekoliko godina, a izvode i veći broj programa cjeloživotnog obrazovanja pa im prostor treba i za tu namjenu:

„Zato smo još prije potresa imali ogromne prostorne probleme i nedostatke, ali smo teško nailazili na razumijevanje za njihovo rješavanje. Potres nam je sasvim onemogućio korištenje naših dijelova zgrade na Trgu Republike Hrvatske pa smo još dodatno zakinuti i radimo u gotovo nemogućim uvjetima. Nemamo vijećnike za sastanke fakultetskog vijeća. Nemamo velikih dvorana za nastavu prve i druge godine na studiju prava. Nemamo prostora za rad knjižnice, nemamo mogućnost organiziranja čitaonice, a naši strani studenti na Erasmus razmjeni, naši studenti doktorskih studija, ali i svi ostali najviše pate upravo u tom pogledu. Mi smo jedan od rijetkih fakulteta koji ni prije potresa nije imao prostor na kojem bi se studenti mogli neobavezno okupljati. Usprkos brojnim inicijativama koje je Fakultet poduzimao u zadnjih nekoliko desetljeća koliko sam ja zaposlen na njemu, nikad nije bilo novca ni iz domaćeg proračuna ni iz europskih fondova da riješimo te probleme. I moja preliminarna ispitivanja ovih mogućnosti nisu mi dala velike nade za optimizam. U nekakvoj smo kafkijanskoj situaciji, ali nisam izgubio nadu da ćemo ipak naići na razumijevanje kod onih koji bi nam mogli i trebali pomoći.

Pravni je fakultet organizirao nastavu za naše brojne studentske skupine uglavnom u našim drugim zgradama. Nastava se održava po čitave dane jer nemamo mogućnosti drugačije, jednostavnije organizacije. Uz to, za najveće skupine pravnog studija morali smo iznajmiti prostor izvan Fakulteta, u Cinestaru. Radije bismo ga bili iznajmili od neke sveučilišne institucije, ali svi fakulteti u našoj široj okolici idu u cjelovitu obnovu ili nemaju prostor koji bi nam mogli makar povremeno i privremeno ustupiti, a ne možemo tjerati studente da putuju s jednog predavanja na drugo ili na druge oblike nastave i ispite s jednog dijela grada na drugi. Najveći su nam problemi knjižnica koja sada ima tek jednu potpuno neodgovarajuću fizičku kontaktnu točku za studente, kao i čitaonica koje sada uopće nemamo.“

 

Ugovoreno je ukupno 45 projekta u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava vrijednosti 2,2 milijarde kuna, od čega je 1,22 milijarde iz Fonda solidarnosti

 

Ivan Koprić smatra prihvatljivom ideju da se većina fakulteta, tijekom trajanja obnove, smjesti u Kampus ili drugi prostor. Međutim, postavlja pitanje gdje će se nastava i drugi oblici aktivnosti poput laboratorija održavati dok se ti prostori ne urede. Komentirao je i mogućnost da Velesajam bude lokacija koju će studenti moći koristiti:

„S obzirom na to da se velesajamske institucije u čitavom svijetu danas drugačije pozicioniraju, jer njihove tradicionalne aktivnosti više nisu isplative, to mi se čini dobrom lokacijom koja se relativno brzo može privesti sveučilišnoj svrsi. Možda bi i trajno jedan dio Velesajma mogao postati sveučilišnim prostorom. Mi i jesmo Sveučilište u Zagrebu pa je ustupanje toga prostora fakultetima i Sveučilištu razumljivo, a nadam se i Gradu prihvatljivo. Problem je vrijeme i opseg zahvata koji se trebaju izvesti da bi se prostor uredio za sveučilišne svrhe. Postoje još neke ideje koje su iznosili drugi dekani, od preseljenja dijela nastave izvan Zagreba u obližnje gradove do iskorištavanja prostora Studentskog centra u Zagrebu. Trebalo bi ubrzati procedure odlučivanja i što prije se odlučiti za neku kombinaciju rješenja.“

Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Gordan Gledec, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, kaže da je upravo u tijeku projektiranje i procjena iznosa štete na zgradama FER-a nakon potresa:

„Zgrade FER-a će se obnoviti u cijelosti ako će biti dovoljno novca koji treba osigurati Hrvatska kroz nekoliko mehanizama financiranja. Na FER-u studira oko 3500 studenata na svim studijskim programima. Fakultet čini 12 zavoda, imamo sedam velikih dvorana, više od 40 predavaonica i niz laboratorija koji se koriste za nastavu i istraživanja na velikom broju istraživačkih i znanstvenih projekata koje se provode na Fakultetu. Što se tiče FER-a, sve će biti jasnije kada se proces projektiranja privede kraju. Tada će biti jasnije moramo li iseliti iz svih zgrada odjednom i na koliko vremena. To jako utječe na karakter preseljenja. Odlazak na neku drugu lokaciju predstavljao bi veliki izazov za rad fakulteta, s takvom situacijom još nikada nismo bili suočeni. Naravno da studenti u tom slučaju ne bi mogli imati neometanu nastavu. No, kao što smo se snašli za vrijeme pandemije, tako bismo se i u ovom slučaju snašli i organizirali nastavu i laboratorijske vježbe na najbolji mogući način.“

Komentiraj