Desetak Filipinaca razapelo se u petak na drveni križ u nekoliko filipinskih sela, a još ih se više do krvi bičevalo po leđima u sklopu tradicionalnog uprizorenja Isusove muke uoči uskrsnuća.

Tradicionalnom obredu redovito svjedoče tisuće vjernika, a održavaju se po vrelom suncu u trima selima i gradu u pokrajini Pampanga, oko 60 kilometara sjeverno od Manile.

Obred je vrhunac Velikog tjedna u toj većinski katoličkoj zemlji. Na ulice sela San Pedra Cutuda, u kojemu je ove godine devet muškaraca uoči Uskrsa pribijeno na drvene križeve, izašlo je 40.000 vjernika, turista i znatiželjnika. Još petorica pokornika razapela su se u selima San Juanu i Santa Luciji.

Pedesetsedmogodišnji Ruben Enaje, koji je predvodio razapinjanje u San Pedru Cutudu, s ponosom ističe da se ove godine razapinje 31. put. “Nisam ni primjetio da je prošlo tako puno vremena”, rekao je Enaje koji se prvi put dao pribiti na križ 1986. i otad to čini svake godine.

Nemesio de los Reyes u obredu sudjeluje za dobro svoje obitelji. “Činit ću ovo sve dok budem mogao. Nadam se da će moje molitve biti uslišene i da će članovi moje obitelji i moji prijatelji biti dobrog zdravlja”, kazao je.

Jedan od organizatora događaja, Taymond Nepomuceno za AFP je kazao da želi uvjeriti i djecu da počnu sudjelovati u obredu. “Strahujem da bi tradicija mogla iščeznuti te smatram da bi u obredu trebala početi sudjelovati i djeca…, iz pobožnosti ili iz zabave…, da bismo očuvali tradiciju”, rekao je za AFP.

Sedamnaestgodišnji John Allen Jamig u obredu bičevanja sudjelovao je prvi put. Onesvijestio se čim mu je krv počela curiti niz leđa te objasnio kako je to “sigurno zato što je noć prije loše spavao”.

Katolička Crkva ne ohrabruje praksu započetu 1962., koja je u međuvremenu postala velika turistička atrakcija, ali ništa ne poduzima ni da je spriječi.

Svake godine crkveni čelnici podsjećaju vjernike da ima i drugih načina pokore, poput ispovijedi, odlaska na misu ili pomaganja susjedima.

Nadbiskup Manile i kardinal Luis Antonio Tagle iskoristio je priliku da pozove Filipince na odbacivanje kulture u kojoj se toleriraju ubijanja, usred žestoke kampanje države protiv trgovaca drogom u zemlji u kojoj je dosad “mrak progutao” nekoliko tisuća ljudi.

Komentiraj

FOTO:EPA/FRANCIS R. MALASIG
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.